Scena Kultura

novi stalni postav

U Galeriji umjetnina ništa neće biti kao što je bilo

novi stalni postav

Galerija u depoima ima pet tisuća djela, od čega su više od pola djela suvremene umjetnosti

Šest godina nakon otvorenja stalnog postava, Galerija umjetnina odlučila je izdvojiti prostor za stalno predstavljanje izbora djela nastalih od 1960-ih godina minulog stoljeća do danas. Reorganizacija prostornih sadržaja u prizemlju dokinut će povremene izložbe i povremeni stalni postav, pa će po novom konceptu u istom veličine 600 metara četvornih biti predstavljena djela suvremene umjetnosti iz fundusa ustanove. A ona čine pet tisuća jedinica, od kojih na suvremenu umjetnost otpada čak šezdeset posto.

– Napravit ćemo odmak od paradigme stalnog postava. Stalni postav ćemo osvježavati svakih pola godine. Suvremena umjetnost ima problema u komunikaciji s građanstvom, pa je i to naša obveza, izložiti dio fundusa koji se nalazi po depoima. Zapadno krilo prizemlja otvaramo za Dan muzeja, a ostatak od 300 metara četvornih uz siječanjsku Noć muzeja – kaže ravnatelj Galerije umjetnina Branko Franceschi.

Muzeološku koncepciju novog dijela postava potpisuju kustosice Galerije Jasminka Babić i Marija Stipišić Vuković.
– Predstavljanje građe provedeno je u dvije cjeline pod nazivima “O umjetnosti” i “Umjetnost i društvo”, koje će se u određenim vremenskim razdobljima mijenjati i dopunjavati. Svaki od segmenata bavi se svojom problematikom i funkcionira samostalno, a tematski i vremenski obje se naslanjaju na ostavštinu ranijih razdoblja predstavljenih u stalnom postavu na katu Galerije – ustvrdit će Jasminka Babić.

Fleksibilan pristup ovom segmentu građe sukladan je raznovrsnoj i nestalnoj prirodi suvremene umjetnosti, tvrde autorice postava, a mogućnost novih prostornih dispozicija čini ovakav koncept dovoljno otvorenim i nenametljivim, tako da ne remeti sadržajnost predstavljenih umjetničkih djela.

Prvi predstavljeni postav otvara se ovoga ponedjeljka, na Međunarodni dan muzeja, u 12 sati, kad će Galerija raditi cijeli dan, a ulaz za posjetitelje biti besplatan.

Segment prati brojne umjetničke prakse koje na različite načine istražuju i predstavljaju prirodu umjetničkog djela, postupke njegova stvaranja i funkcioniranja unutar polja umjetnosti. Kompilira niz raznorodnih umjetničkih pojava, od djela nastalih na razvojnoj liniji modernizma do eksperimentalnih pristupa koji su transformirali tradicionalna poimanja medija.

– Šezdesete godine bave se Novim tendencijama, serigrafijom, Fellerom, Kožarićem i Dobrovićem, dakle autorima koji su se analitičkim, ekstremnim pristupom odmaknuli od dominantnih struja umjerenog modernizma. Sedamdesete su posljedica Nove umjetničke prakse, listu konceptualnih umjetnika predvode Žuvela, Golub, Jokanović Toumin, Demur...

Komplet joj osigurava lirska apstrakcija i obnovljeni nadrealizam prisutan u Splitu kroz radove Lipovca, Trebotića, Hraste, Kovačića… Postmodernistička nastojanja mogu se razaznati kroz radove Sedera, Nine Ivančić, Dubravke Rakoci, Petercola, Sokića… Zasebnu cjelinu u postavu čine videoradovi i fotografije Martinisa, Zrnića, Meštrovića, Vlaste Žanić, Verzottija, Efendića, Marije Braut, Vesovića… – riječi su Marije Stipišić Vuković. Izložbeni programi u splitskoj Galeriji umjetnina drže se “dobitne kombinacije”: čuvaju tradiciju i promoviraju suvremenu umjetnost.

IGOR BREŠAN
FOTO: T. DUBRAVEC / CROPIX

 


Naslovnica Kultura