Scena Kultura

JOSIP SLADE-ŠILOVIĆ

Graditelj puteva priznatiji izvan rodnoga Trogira

JOSIP SLADE-ŠILOVIĆ

Trogiranin koji je projektirao i gradio ceste, mostove i zgrade u Podgorici je dobio bulevar, a u rodnom gradu, kojemu je bio i načelnik, samo uličicu na Čiovu

Jedan od podgoričkih bulevara nosi ime arhitekta Josipa Slade-Šilovića, rođenog 1828. godine u Trogiru, gdje je i umro 1911., a kojemu se rodni grad odužio samo uličicom na Čiovu. Sin Antuna Slade i Marije Lubin krenuo je u sjemenište, ali se odrekao svećeničkog poziva i, kao bistar i marljiv odlikaš, upisao se na sveučilište u Padovi. Tu je 1850. doktorirao filozofiju, a tri godine poslije matematiku i graditeljstvo. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj Šilović, pa je u znak zahvalnosti Josip prezimenu Slade dodao i njegovo.

Potom je kao inženjer, među ostalim, radio u državnoj službi u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Kotoru, Trstu i Šibeniku, gdje je projektirao kazalište Mazzoleni s detaljima neoklasike u granicama eklekticizma. Josip će povjesničarima umjetnosti ostati zanimljiv kao prvi arhitekt neogotike ovih prostora", kaže Radovan Slade-Šilović, današnji dogradonačelnik Trogira, rodbinski povezan s arhitektom.

Carev most
"Sladi Šiloviću je 1861. godine povjerena gradnja kolne ceste između Sarajeva i Mostara. Ceste i mostove gradio je i u Crnoj Gori, gdje je postao miljenikom kneza Nikole I. Petrovića i živio je u Boki deset godina, pa gotovo da nema mjesta u kojem nije realizirao svoja djela. Najmonumentalnije njegovo djelo svakako je cesta na Lovćenu, između Kotora i Cetinja, a karakterizira je oblik slova M.

Premda povijest to nigdje neće zabilježiti, ostat će u predanjima da je to svojevrsna posveta Mileni Petrović, ženi kneza Nikole I., u koju je Slade bio zaljubljen", objašnjava viša kustosica Muzeja grada Trogira Danka Radić, dodavši da je među najljepšim objektima u Crnoj Gori i Carev most izgrađen 1896. godine. Most je napravljen od tesanoga kamena, dug je 269 metara, na sredini je visok 13 metara, a njegovi svodovi formiraju 18 otvora.

Poštovatelj baštine

Kustosica popisu važnih Sladinih djela dodaje i lazaret u Meljinama, plan grada i dvorac kneza Nikole (danas Gradski muzej) u Nikšiću, palaču austrougarskog poslanstva na Cetinju, kazalište Zetski dom, ceste u Virpazaru... Sve te građevine, kaže, svjedoče o iznimnoj produkciji i profinjenoj estetici.

Josip Slade-Šilović nije mirovao ni u rodnom gradu. Tu je izgradio cestu preko Zagore do Lećevice, kuće Puović i Moretti na Čiovu, crkvu na gradskom groblju, veliki most do Čiova, napajalište s pitkom vodom na Dobriću, a bio je i načelnik Trogira od 1901. do 1905. godine.

U njegovo je doba restaurirana velebna trogirska Kneževa palača. U dvorište palače umetnuti su ne samo natpisi i grbovi, nego i okviri prozora iz raznih porušenih trogirskih zgrada. Tako su bili spašeni brojni kameni ulomci jer muzeja u to vrijeme nije bilo, a bili su na meti austrijskih sakupljača starina.

Ulomke otkopane i nađene po Trogiru i okolici najčešće je slao Hrvatskom društvu "Bihać", koje je istraživalo starohrvatske spomenike. Sladin senzibilitet za očuvanje graditeljske baštine najbolje se iščitava iz nacrta za sklop od pet zgrada, među kojima i škole i suda, koje su zamišljene da ne narušavaju sklad Radovanova grada. Nažalost, nisu i ostvarene.

Akademik Cvito Fisković prije dvadeset je godina napisao malu monografiju o životu i djelu Josipa Slade-Šilovića a Bogdan Žižić snimio je dokumentarni film.

igor brešan

Grad po mjeri čovjeka


Slade-Šilović je pokazivao posebno zanimanje za baštinjenje ulomaka otkopanih i nađenih u Trogiru i okolici, pa ih je najčešće slao Hrvatskom društvu "Bihać", koje je istraživalo starohrvatske spomenike. Na Travarici je otkrio ranokršćansku crkvu o kojoj je pisao zajedno s don Franom Bulićem u "Vjesniku za arheologiju i povijest dalmatinsku" 1904. godine. Sladin senzibilitet na očuvanju trogirske urbanističke i graditeljske baštine najbolje se iščitavao iz nacrta koje je izradio za sklop od pet zgrada, među kojima su trebale biti one škole i suda, koje, arhitektonski profinjene, ipak nisu bile megalomanski zamišljene kako ne bi narušavale sklad spomeničkih vizura Radovanova grada. Bile su to zgrade za Trogir – grad po mjeri čovjeka. Kako to obično biva u vlastitoj sredini, nažalost, ni jedna nije ostvarena. Sadašnje zgrade suda i škole podignute su u neogotičkom stilu prema nacrtima arhitekta Ćirila Ivekovića.







Naslovnica Kultura