Scena Kultura

MEŠTROVIĆEVO REMEk-DJELO

'Zdenac života' u HNK Split

MEŠTROVIĆEVO REMEk-DJELO
U povodu obilježavanja 130. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića, kao i 120. obljetnice izgradnje kazališne zgrade na Dobrome u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište Split, u atriju HNK Split bit će 3. svibnja izložen gipsani odljev Meštrovićeve skulpture Zdenac života.

U zajedničkoj organizaciji HNK Split i Muzeja Ivana Meštrovića, a pod pokroviteljstvom Grada Splita izložbu ovog remek-djela genijalnog kipara u 11 sati će otvoriti intendant Kazališta Tonći Bilić i Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja. Djelo će u kazališnom atriju biti izloženo sve do 15. kolovoza.

Riječ je odljevu možda i najboljeg Meštrovićeveg djela koji je od rujna prošle do siječnja ove godine bio izložen u pariškom Muzeju Rodin u sklopu izložbe »Ivan Meštrović kod Augustea Rodina: Hrvatska ekspresija«. Zdenac života rad je mladog Meštrovića, nastao 1905, prvo njegovo remek-djelo koje je zaslužilo središnje mjesto u glavnoj izložbenoj dvorani na proljetnoj izložbi Bečke Secesije 1906. godine.

Skulptura je kružnog oblika, s deset sjedećih ili klečećih ljudskih figura u naravnoj veličini. Meštrović. kako kaže povjesničarka umjetnosti Ljiljana Čerina „svojim titravim tretmanom površine tijela unosi u bečku secesiju izvorni rodinovski impresionizam, čime dokazuje da je rodinist među secesionistima, a poslije u Parizu dokazuje da je secesionist među rodinistima.“ „Taj splet tijela u čučećim pozama, zgrčenih udova i s patosom na licima potvrđuje Meštrovu namjeru da poput Klimta na Beethovenovu frizu i drugim njegovim antologijskim ostvarenjima nastavi prikazivati nelijepa tijela, što će izazvati žestoke reakcije javnosti u domovini...“, naglašava Andro Krstulović Opara u katalogu izložbe.

Skulpturu je kasnije otkupio Isidor Kršnjavi, tadašnji ministar kulture u Zagrebu, te je postavio na trg pred zgradom zagrebačkog kazališta gdje „i danas simbolizira život, a generacijama studentske mladeži pruža okrepu na tome mjestu muza - središnjemu mjestu hrvatske kulture - između zgrade Sveučilišta, Kazališta, obrtne i umjetničke škole, leksikografskog zavoda te zgrade buduće Glazbene akademije iz koje će se uskoro razlijegati note glazbe koja je i mladog Meštrovića opila u njegovu prvome strastvenom dodiru s Beethovenovim monumentalnim djelom.“

Zdanje splitskog kazališta na Dobrome izgrađeno je 1893. zajedničkim naporom i marom svih građana, a osobito splitskih težaka koji su je izgradili pod vodstvom netom izabrane prve narodnjačke gradske vlasti. „Isti ti naši dični preci, splitski narodnjaci, prvi su u domovini prepoznali veličinu Ivana Meštrovića, i to tako što su 1904. godine naručili javni spomenik Luki Botiću, narodnome pjesniku kojemu je kip (u brojnim premještanjima) jedno vrijeme krasio i trg ispred splitskog Kazališta.“

U prepisci s Antom Trumbićem Meštrović je jasno izrazio želju da Zdenac bude postavljen u Splitu. Povjesničar umjetnosti Joško Belamarić stoga svoj tekst u katalogu izložbe zaključuje inicijativom da se djelo na 110. godišnjicu nastanka po drugi put odlije u bronci i postavi na trg pred „gotovo suvremenim Bulatovim kazalištem.“

PSD
Naslovnica Kultura