Prilozi Prostorija

'Dostupnost do stana'

Projekt koji željno iščekuju brojni stanari u Hrvatskoj: čak 16 000 zgrada diljem države nema prijeko potrebni lift, no to bi se uskoro moglo promijeniti

'Dostupnost do stana'

Hoće li 2019. napokon početi realizacija projekta "Dostupnost do stana", kojim je predviđena ugradnja dizala sufinanciranjem iz europskih fondova? Inicijativu je još prije tri godine pokrenuo Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika i, kako sada stvari stoje, čini se da će se naporima umirovljenika olakšati život mnogim građanima Hrvatske.

Prema očekivanjima umirovljeničkih udruga i društava, kako nam je kazao i Želimir Manenica, donedavni predsjednik toga Koordinacijskog odbora, angažiran oko ove inicijative, prvi natječaji očekuju se u trećem tromjesečju ove godine. Da će inicijativa umirovljenika napokon zaživjeti, može se zaključiti i prema najavama Gabrijele Žalac, ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koja je izjavila da će se u ovoj godini, nakon analize interesa i drugih podataka, raspisati natječaj za pilot-program sufinanciranja ugradnje dizala iz EU fondova.

Najavu ministrice Žalac komentirala je europarlamentarka Biljana Borzan, koja otpočetka podržava realizaciju programa "Dostupnost do stana" i pruža potporu umirovljenicima, osobito u kontaktima s Europskom komisijom.

- Pozdravljam najavu ministrice Žalac. Od 2016. s Ministarstvom smo prošli put od "ne može se", ka "možda", prema "treba izmijeniti operativni program", do najave natječaja. Ipak, sav trud i lobiranje, što moj, što udruga umirovljenika i drugih dionika, pokazat će se opravdanim samo ako sredstva budu primjerena potrebi i interesu građana. U Hrvatskoj ima 16 tisuća zgrada bez lifta, tako da eventualan simbolički natječaj od par stotina subvencioniranih dizala neće biti dovoljan – izjavila je hrvatska eurozastupnica.

Koordinacijski odbor je još potkraj 2015. godine, razmatrajući probleme umirovljenika, kao i teže i teško bolesnih i pokretnih osoba te invalida, kojih je, po podacima Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2015. godini bilo više od 511.000, usvojio zaključak da se izradi elaborat o mobilnosti – dnevnoj pokretljivosti tih kategorija građana u zgradama bez dizala.

Tada su utvrdili da u Hrvatskoj približno 700 tisuća ljudi živi u građevinama tzv. kolektivnog stanovanja, a najveći dio tih zgrada su visine pet do šest etaža (prizemlje i još četiri ili pet katova) bez osobnog dizala pa je umirovljenicima, kao i teže i teško pokretnim osobama, invalidima i obiteljima s malom djecom, vrlo otežan pristup do stana.

Uz pomoć hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan, koja je uputila pitanje Europskoj komisiji o mogućnostima sufinanciranja prilagodbe stambenih zgrada starijim osobama, još 2016. stigao je odgovor Corine Cretu, povjerenice za regionalnu politiku, iz kojeg proizlazi da se ugradnja dizala može sufinancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, s time da Hrvatska u svom programu za razdoblje 2014. – 2020. mora predvidjeti mjere koje mogu obuhvatiti skrb za starije osobe, uključujući stambenu infrastrukturu i njezinu prilagodbu, odnosno ugradnju dizala u postojeće stambene građevine.

Ministrica Gabrijela Žalac cijelo vrijeme nije pokazivala interes za ovu inicijativu. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a uglavnom su odgovarali da treba izmijeniti Operativni program, a to je moguće krajem 2018., početkom 2019. godine.

Nakon što je sada ministrica ipak najavila početak realizacije ove inicijative, poslali smo upit u njezin kabinet s pitanjima: Što je Ministarstvo dosad učinilo i što je još potrebno učiniti da bi se ta inicijativa realizirala? Je li odlučeno koliko bi novca bilo namijenjeno za ugradnju dizala? Ako jest, o kojem je iznosu riječ? Kad bi se mogao očekivati prvi natječaj za taj projekt?

Nakon nekoliko dana čekanja i s požurnicom, dobili smo sljedeći odgovor:

– Ovaj tjedan je održan sastanak s predstavnicima Europske komisije. Od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zatražena su još određena pojašnjenja i dopune, na što ćemo se očitovati pisanim putem te, kako nam je rečeno, oni će vrlo skoro objaviti svoj stav. Do tada... čekamo i mi. To je sve što ovoga trenutka možemo reći – poručili su iz kabineta ministrice.

Očekujući izmjene Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.", Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika potkraj prosinca prošle godine poslao je obrazac za iskazivanje interesa za ugradnju dizala, uz popratno pismo, na adrese predstavnika vlasnika stanova u višeetažnim stambenim građevinama u RH, visine prizemlje, tri kata i više, koje nemaju ugrađeno osobno dizalo.

Tekst pisma i pretprijave objavljeni su i na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, koja također, kao i Hrvatska udruga za dizala, otpočetka podržava realizaciju ovog projekta, koji ne samo da olakšava život brojnim stanarima, nego i donosi posao za više od 2000 ljudi koji bi radili na ugradnji i održavanju dizala.

Rok za vraćanje pretprijave koja nije obvezujuća i služi za procjenu i evidenciju zainteresiranosti za ugradnju dizala sufinanciranjem iz EU fondova bio je do 31. siječnja 2019. godine, pa tek treba vidjeti koliko je ukupno zainteresiranih. Prema dosadašnjoj evidenciji, najviše su interes iskazali Zagrepčani.

Umirovljeničke udruge, u suradnji s Hrvatskom poštom, došle su do podatka da je 16.804 višekatnica u Hrvatskoj bez dizala, a prema prvim procjenama moguća je ugradnja 13.500 dizala. Na osnovi tih podataka o višeetažnim stambenim građevinama, uz predviđeno 85% sufinanciranje troškova ugradnje dizala (nepovratno) iz fondova EU-a, uključujući i 25% PDV i uređenje pristupa iz javne površine do ulaza u dizalo, i 15% sudjelovanja vlasnika stanova u troškovima ugradnje, projektiranju i nadzoru nad radovima, utvrdili su da ukupna cijena ugradnje osobnog dizala nosivosti do 300 kilograma, po stubištu počinje s približno 340.000 kuna za građevine za P+3 etaže, pa naviše, što ovisi o broju etaža, nosivosti dizala, obujmu građevinskih radova, opremljenosti dizala i dr.

Što bi realizacija ovog programa značila za brojne građane, ne treba posebno naglašavati. Dobro to znaju svi oni koji su bolesni i teško se kreću a nemaju lift, dobro to znaju obitelji s malom djecom a žive na višim katovima, kao i svi oni koji uz stube moraju nositi spizu ili materijal iz stana kad ga renoviraju. U takvim zgradama žive ljudi koji iz stana izlaze samo onda kad moraju liječniku jer im je preteško spuštati se i penjati se stubama. Samo oni i njihove obitelji znaju kako im je tako živjeti.

Inicijatori ovog projekta, Koordinacijski odbor društava i udruga HP I HT umirovljenika, uz podršku Biljane Borzan, HGK – Komore Zagreb i Hrvatske udruge za dizala, ne posustaju u ostvarenju inicijative koja bi doista promijenila nabolje život brojnim obiteljima. Sad treba vidjeti koliko će hrvatska Vlada pod palicom Andreja Plenkovića i resorno ministarstvo europskog novca predvidjeti za ovu namjenu.

 

Borzan: Direktna pomoć građanima

– Ako sam ikad vidjela projekt kojim bi Unija građanima direktno pomogla, to je ovaj. I zato neću stati dok on ne zaživi na korist svima, pogotovo starijima, invalidima i drugim slabo pokretnim osobama – istaknula je nedavno Biljana Borzan.

 

U SD županiji nedostaje 1147 liftova

Najviše stubišta bez dizala je u Gradu Zagrebu – 6672, u Primorskoj-goranskoj županiji ih je 2016 (najviše u Rijeci 1661), u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1147, Istarskoj 1123, a od dalmatinskih županija još ih je u Zadarskoj 878, Šibensko-kninskoj 441 i Dubrovačko-neretvanskoj 425.

U Zadru je na popisu 778 stubišta, Splitu 539, Šibeniku 241, Dubrovniku 209, Solinu 160, Kninu 132, Makarskoj 113, Pločama 105...

 

Naslovnica Prostorija