Prilozi Prostorija

Uzgoj bilja na balkonima

URBANA VRTLARICA Na 11. katu zgrade na Trsteniku vrt pun zdravih plodova

Uzgoj bilja na balkonima
Za sve su krive koštice limuna iz limunade napravljene od pristiglih plodova iz bakina hvarskog vrta: redaktorici Slobodne Dalmacije Mirjani Rašević bilo ih je žao baciti, pa ih je sve zasadila vjerujući da će barem neke proklijati.

Bujale su u posudicama, a čim bi koja stasala, završila bi kod nekog od kolega s posla, ili bi našla mjesto u dvorištu ispred nebodera.

Već 20-ak godina Mirjana presađuje, sadi, zalijeva, hrani i brine o svojim biljkama. I olakšava time kućni budžet, jer domaću blitvu, špinat, zelenu salatu, rukolu za kornjaču, chilli papričice, koprivu, bosiljak, vlasac i ostalo začinsko bilje tako ima pri ruci.

Pa ako se zaželi domaćeg zelenila, a ne da joj se do tržnice, bez problema se može poslužiti u svom vrtu. Niknuo je on na devet metara kvadratnih balkona, na 11. katu zgrade na splitskom Trsteniku.

Vođene dobrom rukom, sadnice su se i plodom oplodile, neke prije, neke, kao rajčica, nakon tri godine strpljiva uzgoja. I sve te njihove etape razvoja Mirjana je kao samouka gradska vrtlarica zapisala i ukoričila u knjigu “Uzgoj voća, povrća i začinskog bilja na balkonima”, koja se u izdanju Slobodne Dalmacije na kioscima može naći koncem listopada.

- Nakon sadnje standardnih balkonskih biljaka tipa bosiljka, vlasca, lavande, ružmarina, jagode, timijana ili paprike, uglavnom iz kupljenih sadnica, zadnjih godina najčešće uzgajam biljke iz sjemenki. A kako mi je žao ne iskoristiti sve sjemenke, ponekad ih zasadim i previše. Ove godine je skoro bilo nemoguće proći kroz kuhinju u kojoj se na toplome grijalo preko tisuću različitih sadnica – kaže Mirjana, u čijem su kućnom rasadniku stasali i obični i tajlanski bosiljak, vlasac, avokado, goji bobice, kopriva, limuni, lavanda, ružmarin, stevija, calistemon, gaura…

Ove joj je godine najzanimljiviji bio uzgoj krumpira u vrećama, a osobito se ponosi bundevom koja je nakon djetinjstva na trsteničkom balkonu, s presađivanjem na Hvar dosegla do 12 kilograma. Kaže i kako ovakav tip uzgoja najviše prakticiraju umirovljenici i mlade mame.

A svi su oni, kao i sama, trebali naučiti slušati biljke, usput čineći i greške. To ju je navelo na pisanje knjige, kako bi druge naučila njihovu govoru.

- Krenula sam od samih početka, organizacije balkona, praćenja sunčanih sati, gnojenja, vlaženja… A onda malo pomalo dolazimo i do pojedinačnih želja biljaka koje sam uzgojila u svom domu. Jako bih voljela kada bi se u Splitu, kao u nekim drugim hrvatskim ili europskim gradovima, omogućilo građanima da zakupe dio zapuštenog zemljišta i koriste ga za sadnju biljaka. Naravno da bih odmah krenula u takav projekt – kaže autorica knjige Mirjana Rašević.

Tanja ŠIMUNDIĆ BENDIĆ, foto: privatni album

Svaka posuda dobro dođe

Kako bi olakšala budžet, Mirjana biljke umjesto u kupovnim pitarima uzgaja u čašicama jogurta, pudinga, iskorištenoj ambalaži od svježih sireva, kiselog vrhnja, mlijeka...


Bosiljak tjera komarce

Svaka biljka ima svoje zakonitosti sadnje. Bosiljak se, primjerice, sadi po balkonima i vrtovima i zato što mirisom rastjeruje komarce, biljne uši, mnoge štetočine, ali i privlači pčele. Ako za peršin piše da se sadi na dubini od 1 centimetra, nemojte ga ni slučajno saditi na pet jer će vam rezultat biti jednak nuli. I čuvajte se puževa koji u nekoliko sekunda mogu potamaniti mlade biljčice.


Naslovnica Prostorija