Prilozi Auto moto

Bolje sprijeda nego straga

Ovo nepisano pravilo primjenjuje većina vozača, ali i vulkanizera. Ipak, to je samo polovično rješenje

Bolje sprijeda nego straga

Vječna dilema, ali i rasprava među vozačima je na koju osovinu montirati dvije nove automobilske gume prilikom zamjene starih, na prednju ili stražnju osovinu, bez obzira je li automobil s prednjim ili stražnjim pogonom. 

Svakako je najbolje uvijek kupovati sve četiri nove gume i tada nema nikakvih dilema i mogućih teorija. Međutim, u današnjim teškim gospodarskim vremenima kada ljudi čak razmišljaju o kupnji čak i rabljenih guma, što nikako nije preporučljivo, najčešće se odlučuju za uzimanje para novih pneumatika koje treba najčešće montirati na prednju osovinu.

To posebice vrijedi za automobile s prednjim pogonom, koji čine više od 90 posto vozila na našim cestama. Riječ je o nepisanom pravilu koje primjenjuje većina vozača, ali i vulkanizera. Ipak, montaža dviju novih guma na prednju osovinu samo je polovično rješenje koje vam neće preporučiti niti jedan kvalitetan gumar, niti vulkanizer.

Prednji kotači su znatno važniji za kočenje od stražnjih. Za zaustavni put je malo važno ako su straga lošije gume, pogotovo što blokiranje stražnjih kotača sprječava ABS, a zanošenje ESP.

Kriterij zaustavnog puta je vrlo bitan, jer nikakva dinamička stabilnost ne može nadoknaditi duži zaustavni put. Kod proklizavanja kotača s prednjim pogonom bočno zanošenje počinje prije, dok stražnji za njima kasne nekoliko desetinki sekunde. S obzirom na to da prednji kotači počinju prvi proklizavati, oni su prva „obrambena“ linija.

Naravno, oni koji zagovaraju tezu kako bolje gume treba ugraditi straga, zaboravljaju da prednji kotači ostvaruju 60 do 95 posto kočnih sila, te da bolje gume skraćuju zaustavni put. Istovremeno, dobre prednje gume smanjuju rizik od aquaplaninga (kada voda postane „tampon“ zona između pneumatika i podloge, te dolazi do nekontroliranog kretanja vozila), kao i poboljšani odaziv na okretanje volana.

Stražnje gume su zaslužnije za stabilnost i smanjenje rizika od prevrtanja prilikom izbjegavanja prepreka ili pješaka na putu, dok u ekstremnoj situaciji s lošim prednjim gumama vozač uopće ne bi uspio zakrenuti volan i ubaciti se u paralelnu traku. Takvim manevrom izbjegle bi se iznenadne situacije kad nema vremena za kočenje.

Zato bi s boljim gumama sprijeda izbjegao prepreku, ali bi potom došao u zonu nestabilnosti s rizikom okretanja oko vlastite osi ili čak prevrtanja. S lošijim gumama sprijeda ne bi došlo do zanošenja, nego bi vozilo ostalo stabilno, ali ne bi izbjeglo prepreku ili pješaka na cesti, što bi moglo završiti s kobnim posljedicama.

Kod aquaplaninga vozač može izgubiti kontrolu nad vozilom i zato je važno sprijeda imati noviju i kvalitetniju gumu. Njezin deblji profil omogućuje bolje odvođenje vode uzdužno i bočno, te zadržavanje kontakta gume s podlogom. Stražnjem pneumatiku je puno lakše jer nailazi na velikim dijelom „raščišćen“ teren.

Premda montaža boljih guma straga teoretski poboljšava dinamičku stabilnost, takva koncepcija bitno pogoršava upravljivost i skretanje, odnosno savladavanje zavoja. Ako su lošije gume sprijeda, a bolje straga, istina je da je auto stabilnije, ali će isto tako puno lakše proklizati u zavoji na suprotni kolnički trak.

Prednje gume su statički, ali i dinamički znatno opterećenije od stražnjih kod kočenja i vožnje kroz zavoj. Izložene su jačem naprezanju i uvijanju, zbog toga je rizik od pucanja prednjeg pneumatika puno veća i stoga je novija guma boja sprijeda.

Jedina mana montaže novog para guma na prednju osovinu je ugrožavanje stabilnosti vozila. Proklizavanjem stražnjih kotača povećava se centrifugalna sila koja dodatno i progresivno izaziva bježanje stražnjeg dijela, pa može doći od okretanja oko vlastite osi ili čak prevrtanja.

 

Pet za, jedan protiv

Za montiranje boljih guma sprijeda, čak kad je u pitanju i stražnji pogon, postoji čak pet za i samo jedno protiv.

Prednost ugradnje boljih guma sprijeda očituje se u kraćem zaustavnom putu, kasnijem proklizavanju, većoj otpornosti na aquaplaning, lakšem ulasku u zavoj, kao i u tome da pneumatici bolje podnose opterećenje. Jedini element koji ne ide u prilog ovoj teoriji je lošija dinamička stabilnost.

Naslovnica Auto moto