Naše moreObjavljen rad splitskih znanstvenika o kirnjama: ‘Danas ih ima kao nikada prije...‘

U časopisu ‘Naše more‘ kojeg izdaje Sveučilište u Dubrovniku, objavljen je znanstveni rad o kirnjama autora Pere Ugarkovića i dr. sc. Branka Dragičevića s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Tema rada je ‘Prostorno i vremensko širenje kirnji u istočnom Jadranskom moru (Hrvatska) dokumentirano istraživanjem lokalnog ekološkog znanja rekreacijskih ribolovaca‘.

- Rad je nastao jer sam želio obraditi temu koja mi je poznata iz iskustva, odnosno iz ribolovnih krugova, i koja nikada do sada nije znanstveno istraživana. Naime, kamena se obala inače vrlo malo istražuje jer se u praksi puno više pažnje posvećuje drugim terenima i načinima ribolova.

Imao sam tu prednost da sam poznavao puno podvodnih ribolovaca, koji imaju najveće znanje o kirnjama, i koji su se rado odazvali – rekao je Pero Ugarković za Novi list.

– Inače je poznato da je proces meridionalizacije nastao upravo zato što je rast temperature stvorio nova povoljna staništa toploljubnim vrstama. Ovim radom to je dokazano i kod svih vrsta kirnji u Jadranu.

Mjerenja pokazuju da temperatura mora konstantno raste od 1980. godine na ovamo s tim da taj se rast temperature s vremenom ubrzava, a što je isto prikazano i u radu ‘Climate regime shifts and multi-decadal variability of the Adriatic Sea pelagic ecosystem‘ kojem je glavna autorica dr.sc. Grbec s Instituta za oceanografiju i ribarstvo – istaknuo je Pero Ugarković.

Jedna od najvećih iznenađenja ovog rada bila je spoznaja da su se tijekom cijelog dijela istraživanog perioda, a vjerojatno i ranije, kirnje neuspješno mrijestile u Jadranu.

Tek tijekom devedesetih godina dolazi do porasta populacija nezrelih kirnji na području Jadrana. Zanimljivo je da je isti fenomen već ranije bio opisan na francuskim obalama Ligurskog mora.

– Danas mladih kirnji ima kao nikada prije, kao i vrsta koje su tek nedavno došle u Jadran poput bijele ili češljaste kirnje, a što za ribolovce možda zvuči kao dobra vijest.

No treba biti svjestan činjenice da je to samo trenutno stanje i pitanje je što će biti u buduće, jer klimatske promjene će sigurno nastaviti ubrzano mijenjati naše shvaćanje života u Jadranu – kazao je Ugarković.

Evo sažetka rada splitskih znanstvenika:

"Kirnje su važne predatorske vrste morskih riba, isto tako ekonomski važne u gospodarskom i rekreacijskom ribolovu, ali i ugrožene pretjeranim izlovom diljem svijeta. Kirnja golema (Epinephelus marginatus) je vrsta koja je povijesno nastanjivala južna i srednja područja istočnog dijela Jadrana, dok su ostale vrste uglavnom bile ograničene na jug ili nisu bile zabilježene u Jadranskom moru. Međutim, zagrijavanje mora uzrokovano klimatskim promjenama omogućilo je širenje staništa kirnji prema sjeveru. Ovo širenje je do sada bilo slabo dokumentirano zato što su stjenovita obalna staništa, koja su manje dostupna konvencionalnim metodama istraživanja koje se često oslanjaju na specifi čne ribolovne alate, manje istraživana od drugih pristupačnijih staništa, npr. mekog dna. Dobiveni rezultati o nedavnom širenju kirnji prvenstveno su anegdotalni i uglavnom se temelje na zapažanjima rekreacijskih ribolovaca koji u ribolovu koriste stjenovita obalna područja. Kako bismo stekli uvid u ovaj fenomen, proveli smo istraživanje rasprostranjenosti kirnji duž hrvatske obale istočnog Jadrana metodologijom lokalnog ekološkog znanja. Provedeni su polustrukturirani intervjui kako bi se zabilježilo znanje ribolovaca i percepcija promjena u njihovim ulovima, odnosno njihovim osobnim zapažanjima. Prikupljeni podaci dali su informacije o prostornom i vremenskom širenju kirnji u istočnom Jadranu u posljednjih 60 godina, prema percepciji rekreacijskih ribolovaca".