Novosti Svijet

u Port-au-Princeu se spontano stvorila ‘multikonfesionalna crkva na otvorenom: okupljaju se, mole i međusobno ohrabruju ljudi različitih vjeroispovijedi

NA RUŠEVINAMA Haiti: Potres ujedinio vjernike, razjedinio crkve

u Port-au-Princeu se spontano stvorila ‘multikonfesionalna crkva na otvorenom: okupljaju se, mole i međusobno ohrabruju ljudi različitih vjeroispovijedi

Nije nas briga za razlike između religija. Narodu sam godinama pokušavao objasniti kako se religije ne razlikuju toliko da bude netrepeljivosti među njima. Potres je učinio svoje i sada im je jasno. Ali potres nije volja Božja, kaže don Hans Alexander. S

Nije nas briga za razlike između religija. Narodu sam godinama pokušavao objasniti kako se religije ne razlikuju toliko da bude netrepeljivosti među njima. Potres je učinio svoje i sada im je jasno. Ali potres nije volja Božja, kaže don Hans Alexander. S druge strane, haićanskom se tragedijom mnoge crkve koriste i za prizemne svrhe...

Na ruševinama katoličke crkve sv. Petra u Port-au-Princeu čiji sat pokazuje 4.53 sati – točan trenutak kada je razorni potres pogodio Haiti – milošću Božjom ili čistom ljudskom potrebom rađa se nada u bolje sutra.

Prema brojnim izvještajima s terena, na ruševinama grada stvorila se jedna “multikonfesionalna crkva na otvorenom”. Ljudi se okupljaju, mole i međusobno ohrabruju.

Vjera u Boga se tako pokazuje kao glavna pokretačka snaga preživljavanja stotina tisuća Haićana čija molitva odzvanja s glavnih trgova u Port-au-Princeu.

Lionelle Masse, koja je izgubila dijete u potresu, i Rosena Roche, čiji se muž još nalazi ispod ruševina, zajedno mole.

- Još imam vjere u Boga. Želim dati slavu Bogu - kazuje Rosena.

Svećenici ljude više ne dijele koje su vjere, već kako mogu pomoći.

- Katolici i protestanti sada mole zajedno. Mi volimo Isusa. Nije nas briga za razlike između religija - govori don Hans Alexander, dodajući kako je narodu “godinama pokušavao objasniti kako se religije ne razlikuju toliko da bude netrepeljivosti među njima”.

- Potres je učinio svoje i sada im je jasno. Ali potres nije volja Božja - objašnjava don Hans ljudima koji stoje oko njega, dok se još dvadesetak tijela vjernika nalazi zatrpano pod njihovim stopalima, pod ruševinama 105 godina stare crkve Svetog Srca Isusova.

Svijetom je odjeknula i vjera 11-godišnje Anaike Louis izvučene ispod ruševina s teško zdrobljenom nogom, zbog čega su liječnici planirali amputaciju:

- Hvala ti, Bože, jer si mi spasio život, a ako i izgubim nogu, uvijek imam svoj život.

Nažalost, prekasno je bila spašena - preminula je nedugo nakon dolaska u bolnicu.

Druga strana medalje

Na poziv u pomoć Haitiju odazvale su se brojne vjerske zajednice; njihovi volonteri ubrzo su preplavili srušenu zemlju. Međutim, čini se kako nekima namjere ipak nisu dobronamjerne.

Naime, kontroverzna izvješća stižu pogotovo oko mnoštva pripadnika Scijentološke crkve, koja prije potresa nije bila izričito zastupljena na području Haitija. Scijentolozi su usred Port-au-Princea razvili žuti šator i tu ljudima pomažu, među ostalim, takozvanim dodirom (Touch assist). Riječ je o masaži za koju tvrde da pomaže unesrećenima.

No, mnogi u akciji scijentologa vide samo želju za širenjem svojega svjetonazora. Povećale su se, također, tenzije između svećenika i vudu magova.

 - Ljudi vide da se ispred crkve dijeli riža, no kako bi dobili porciju, moraju imati dokumente - nude im se potvrde da su pripadnici Baptističke crkve - tvrdi vudu “svećenik” Max Beauvoir, dodajući da je strašno što ljudi odbacuju vudu, jer je to njihov identitet i prošlost, vudu je duša naroda Haitija, bez njega su izgubljeni.

Daljni problem je navala brojnih volontera raznih crkava: Katoličke, Protestantske, Jehovinih svjedoka, mormona i drugih, koji nisu upućeni u stanje na terenu i u ono što ih očekuje.

- Upozoravajuće pitanje se sve više nameće kako se situacija dalje razvija - velika je razlika, naime, željeti pomoći i biti u stanju pomoći drugome. Većina volontera ne govori kreolski ili ne poznaje njihovu kulturu i zato se šokiraju kada dođu na Haiti - upozorava Laurent Dubois, stručnjak za Haiti i profesor povijesti na sveučilištu Duke u SAD-u.

Neosporno je, međutim, da su brojne misijske aktivnosti raznih religija i njihov direktan dodir sa stanovništvom pridonijeli ublažavanju strahota koje su pogodile haićanski narod, što ni vlada ni službene institucije nisu mogle postići.

Pomogli i ateisti

Poznati ateist Richard Dawkins je smislio način da pomogne žrtvama potresa “bez religije”. Dawkins je okupio 13 udruga za stvaranje grupe “Ne-vjernici pomažu”.

Donatori kažu da kada oni doniraju, da to rade kako bi “pomogli u suočavanju sa skandaloznim mitom da samo vjernici brinu o drugim ljudima.”

- Mi se ne skrivamo iza ideje da će zemaljska patnja biti nagrađena u nebeskom raju, niti očekujemo vječnu nagradu za naše darežljivosti: držimo kako je ovo jedini život te je stoga i potreba da se pomogne onima koji pate još žurnija - tvrdi grupa u službenom priopćenju.

 

Tisuće misionara

I prije potresa na Haitiju je bilo prisutnu oko 1700 misionara, što je prosječan broj na oko 10 milijuna stanovnika za latinske i južnoameričke države.

Nije rijedak slučaj ni da neko selo ima i po nekoliko crkvica različitih vjeroispovijedi. Prije potresa oko 200 tisuća haićanske siročadi, što je 15 posto od ukupne brojke, živjelo je i obrazovalo se u raznim vjerskim institucijama.

Ostali su bili prepušteni na milost i nemilost ulice.

 

Vudu katolici

Koloniziran od Francuske, Haiti je postao zemlja katoličke vjeroispovijedi. Brojke govore da je oko 80 posto Haićana katolika, protestanata ima oko 16 posto (baptista 10 posto, pentekostalaca 4, adventista 1, a drugih 1 posto), ateista 1 posto, a drugih 3 posto.

Za Haićane se kaže i da iza zatvorenih vrata svoje kuće gotovo svi prakticiraju vudu. Naime, vudu sljedbenici ne vide sebe kao pripadnike zasebne religije, nego se smatraju rimokatolicima. Riječ vudu i ne postoji u ruralnim sredinama Haitija.

‘Vodoun’ je kreolska riječ koja se odnosi na vrstu plesa; u nekim područjima koristi se u kategorijima duhovnosti. Rimokatolici koji su praktičari vudua kažu da oni “služe duhove”, ali ne smatraju da je praksa nešto što je izvan katoličanstva.

Međutim, Haićani prave razliku između kulta obitelji duhova i prakse magije i čarobnjaštva.

 

Naslovnica Svijet