Novosti Svijet

tko će u bruxelles?

Pročitajte zašto su ovi europski izbori među najvažnijima u povijesti EU-a, iako su većini birača neatraktivni; U nekim je zemljama nezamislivo glasovati nedjeljom, ili zbog sela, ili zbog piva...

tko će u bruxelles?

Prema posljednjem istraživanju kojeg je od 28. travnja do 13. svibnja za N1 Televiziju provodila tvrtka Oraclum na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta u Oxfordu, HDZ bi na europskim izborima mogao osvojiti čak šest mandata, SDP tri, a Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija po jedan.

Ispod praga ostaje Lista Mislava Kolakušića (3,3 posto), Start (3,1 posto), Milan Bandić 365 (2,8 posto), Neovisni za Hrvatsku (2,4 posto), Suverenisti (2,2 posto), Pametno (1,2 posto) itd.

Na listi SDP-a najbolji preferencijalni rezultat ostvaruje Biljana Borzan (31 posto) te prvi na listi Tonino Picula (20 posto) dok je treći koji bi mogao ući u EP i Ranko Ostojić sa 12 posto preferencijalnih glasova.

Posljednji s liste Živog zida, Ivan Vilibor Sinčić, odnosi najveći broj preferencijalnih glasova (46 posto), na listi Mosta je najveći broj glasova odnio Božo Petrov, a mrtva se utrka vodi u Amsterdamskoj koaliciji, najviše preferencijalnih glasova odnosi Krešo Beljak (22 posto), zatim Valter Flego (21 posto), a na trećem je mjestu Anka Mrak Taritaš (20 posto).

I dok kod nas još do ponoć traje izborna kampanja u nekim zemljama Europske unije izbori za EU parlament već su završeni. Nizozemci i Britanci glasali su u četvrtak i već su zatvorili svoja birališta. Danas se glasa u Irskoj i Češkoj, sutra u Slovačkoj, Latviji i Malti te konačno u nedjelju u Hrvatskoj i većini ostalih država članica EU-a. Prvi službeni izborni rezultati bit će objavljeni u svim zemljama tek u nedjelju iza 23 sata kad se zatvori zadnje biračko mjesto u Italiji.

Iako je riječ o europskim izborima, oni se provode prema nacionalnim zakonima tako da se izlazak na birališta proteže od četvrtka do nedjelje.

U Hrvatskoj su izbori uvijek nedjeljom bez obzira na to radi li se o lokalnim, parlamentarnim, predsjedničkim ili europskim izborima, što je Ircima, Englezima i Česima nezamislivo. Česi nedjeljom u velikom broju idu na selo, a Englezi i Irci pojačano odlaze u pubove. Popije se koje pivo više, pa se željelo izbjeći glasanje vikendom kako u kombinaciji alkohola i političkog žara na biralištima ne bi letjele šake.

Sve države nisu uvele ni preferencijalno glasanje. Ono je moguće kod nas, u Italiji, Poljskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Danskoj, Švedskoj, Finskoj, Litvi, Estoniji i Latviji.

Većini birača su potpuno neatraktivni, međutim ovi izbori za Europski parlament smatraju se jednima od najvažnijih dosad, između ostaloga i zbog rasta popularnosti stranaka i pokreta čija je politika euroskeptična, nacionalistička, protuimigracijska ili je na neki drugi način u velikom sukobu s dosadašnjim pravcem kretanja Unije.

Ostvare li uspjeh na izborima, odnosno uspiju li sve nacionalističke i populističke stranke formirati jedan zajednički klub zastupnika u parlamentu mogli bi postati snaga koja će ozbiljno protresti dosadašnje postulate Europske unije. Za formiranje kluba, odnosno političke grupacije u EU, potrebno im je 25 zastupnika iz najmanje sedam država članica.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su izbori održani u četvrtak očekuje se premoćna pobjeda zaštitnog lica Brexita - desničara Nigela Faragea i njegove novoosnovane stranke Brexit. Službene rezultate izbora koje nitko nije htio, Britanci će objaviti u nedjelju kad i ostale zemlje.

U Nizozemskoj se prema izlaznim anketama dogodilo veliko iznenađenje - pobijedila je Laburistička stranka potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa. Osvojili su dvostruko više glasova nego prije pet godina. Nizozemskim laburistima je, po svemu sudeći, pomogao i veći odaziv na izbore kakav nije zabilježen u zadnjih 25 godina. Na drugom mjestu je liberalna stranka nizozemskog premijera Marka Ruttea.

Premda se, prema svim istraživanjima, očekivao veliki uzlet populista i euroskeptika, to se nije dogodilo. Pokazalo se da njihovi birači koji su glasni u anketama, kad trebaju izaći na birališta, podbace i ipak ostaju u kućama.

U tom kontekstu zanimljivo će biti promatrati hoće li se isto dogoditi i u Hrvatskoj. Naime, problem s glasačima populističkih stranka, kao što je Živi zid je taj što za razliku od simpatizera velikih stranaka poput HDZ-a i SDP-a, zakažu upravo na presudan dan izbora.

Iako europski izbori ne izazivaju euforiju, važan su test za većinu zemalja, posebice za Francusku, Italiju, Poljsku i Austriju. U Italiji politički savez desničarske „Lige“ i populističkog „Pokreta 5 zvijezda“ od početka je na klimavim nogama, a presuditi bi mu mogli upravo europski izbori. U Francuskoj ankete ukazuju na mrtvu utrku između Macronove „Republike u pokretu“ i „Nacionalne fronte“ Marine Le Pen.

U Poljskoj na ovim izborima oporba prvi put nastupa ujedinjeno. Testirat će svoju snagu i vidjeti mogu li zajedno ugroziti na idućim poljskim parlamentarnim izborima jaku konzervativnu Stranku pravo i pravda (PIS). U Austriji će se nakon prošlotjednog skandala i snimke s Ibize koja je srušila Vladu, također sa zanimanjem očekivati izborni rezultati. Oni će pokazati kako trenutno stoji osramoćeni FPÖ te ÖVP premijera Sebastiana Kurza.

Naslovnica Svijet