Novosti Svijet

nova direktiva

EU 2021. ukida pomicanje sata, države same biraju ljetno ili zimsko računanje vremena; Nove studije otkrivaju zašto ova odluka ide u prilog svim građanima, a posebno djeci i starijim osobama

nova direktiva

Europski parlament podržao je u srijedu prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u ili uvođenje "jedinstvenog vremena" u Europi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati ljetno računanje vremena ili prijeći na zimsko računanje vremena.

Novi prijedlog stavlja izvan snage Direktivu o ljetnom računanju vremena koju je zbog potreba jedinstvenog europskog tržišta EU donio 2001. i kojom je utvrđeno da se pomiče jedan sat unaprijed ujutro posljednje nedjelje u ožujku odnosno jedan sat unatrag ujutro posljednje nedjelje u listopadu radi povratka na standardno računanje vremena.

Primjena nove direktive započinje s 1. travnjem 2021., pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).

Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena  trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti posljednje nedjelje u listopadu 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno.

Tekst izvješća, koje je pripremila Marita Ulvskog, članica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), naglašava kako bi se u svakoj državi članici, prije odluke o tome koje će se standardno vrijeme primjenjivati, trebale uzeti u obzir želje građana, geografske posebnosti i regionalne razlike. 

Državama bi se također trebalo dati dovoljno vremena za analizu učinaka i izbor rješenja koje najviše odgovara njihovom stanovništvu i potrebama unutarnjeg tržišta, a izvješće preporuča i međusobnu suradnju članica pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2021.

Isto naglašava i hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec, član grupacije Zelenih.

"Potrebno je uspostaviti koordinacijski mehanizam koji će se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. U okviru koordinacijskog mehanizma trebao bi se razmotriti i ocijeniti potencijalni učinak odabira standardnog vremena država članica na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, stoji u tekstu priopćenja Škrlecovog ureda.

"Kako bi se izbjegli poremećaji u prometu, komunikacijama i drugim sektorima, države članice trebale bi najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu 2021.", naglasio je Škrlec. 

Europska komisija trebala bi podnijeti izvješće Parlamentu i Vijeću o evaluaciji primjene nove direktive najkasnije do 31. prosinca 2025. Ukoliko Komisija utvrdi da nova rješenja mogu značajno i trajno ometati pravilno funkcioniranje jedinstvenoga tržišta, ona može podnijeti prijedlog za odgodu primjene nove direktive za najviše 12 mjeseci i podnijeti novi zakonodavni prijedlog, stoji u priopćenju.

Europska komisija objavila je koncem kolovoza 2018. rezultate javnog savjetovanje u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna europskih građana. Velika većina, njih 84 posto, izjasnila se da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tijekom cijele godine.

U prošlom se stoljeću s vremena na vrijeme prakticiralo pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. Razlozi su bili različiti, a najčešće se spominjala ušteda energije. To je jedan od razloga zbog kojeg su države članice dosta dugo primjenjivale pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja, stoji u tekstu izvješća zastupnice Ulvskog.

Novije studije pokazuju ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice.

U energetskom sektoru, pak, više nije moguće primijetiti nijednu očitu prednost od pomicanja sata, napominje se u izvješću. 

U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe. 

Studije pokazuju i da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.

 

Naslovnica Svijet