Novosti Svijet

EURO ARMY

Merkel i Macron napravili prvi korak prema osnivanju europske vojske: Europa je već obavila istraživanje među građanima, evo što Hrvati misle o zajedničkim borbenim snagama

EURO ARMY

Najava zajedničke proizvodnje novog europskog borbenog zrakoplova, kao i sporazum o njemačko-francuskoj vojnoj suradnji, potpisan prošloga tjedna u Aachenu, snažno su reaktualizirali ideju uspostave jedinstvene europske vojske.

Usprkos žestokom protivljenju američkog predsjednika Donalda Trumpa, njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Macron krajnje su neuvijeno najavili skoro utjelovljenje zamisli jedinstvene EU armade koja ne bi bila protivnica, nego dopuna NATO savezu. Oslobođeni britanskoga balasta u europskoj obrambenoj politici zbog provedbe Brexita, Francuska i Njemačka (samo)definirali su sebe budućom vojnom kralježnicom Starog kontinenta.

Merkel je proizvodnju budućega ratnog aviona izravno nazvala „doprinosom stvaranju europske vojske“, a Macron je temeljnom svrhom te armije ocijenio obranu Europe od zemalja poput Rusije, no bez ovisnosti o pomoći SAD-a. Zajednički razvoj oružanih sustava implicira i snažan zamah svim vidovima europske vojne industrije, gdje bi i hrvatski proizvodni resursi svakako našli svoje mjesto.

Statistički ured EU-a - Eurostat – objavio je prije par dana veoma intrigantne rezultate zadnjih istraživanja o potpori projektu zajedničke europske vojske među građanima. Prosječni udio podrške na razini cijelog EU-a iznad je 55 posto. Nešto veće simpatije javnosti prema ideji bilježe se u zemljama članicama euro-zone (58 posto), dok je u zemljama koje nemaju euro kao službenu valutu i osjećaj obrambene i sigurnosne kohezije nešto manji (52 posto).

Podjela među državama koje snažno podupiru formiranje zajedničke europske armade i onih koje su na ideju nešto hladnije prilično je nestereotipna i puna paradoksa. Javnosti zemalja Višegradske skupine, za koje se veže poslovična naklonost SAD-u i Donaldu Trumpu, nasuprot slijepoj odanosti Bruxellesu, uvjerljivo podupiru projekt jedinstvene EU vojske

Najveći broj građana koji priželjkuje EU armiju živi u Nizozemskoj, Belgiji, Litvi i Bugarskoj (od 70 do 74 posto) te u Francuskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Sloveniji, Orbanovoj Mađarskoj i Poljskoj (od 61 do 65 posto).

Hrvati, prema nalazima Eurostata, također uvjerljivo simpatiziraju ideju EU vojske (56 posto), što ne treba vezivati samo uz činjenicu da bi zemlja uskoro mogla ostati bez borbenih aviona. Na istoj razini potpore je i Italija, dok je u Njemačkoj, premda je politički generator projekta, pozitivan stav prema konceptu zajedničke europske obrane nešto manji (55 posto).

Prema europskoj vojsci blago su skeptične Grčka i Španjolska, no njihovi rezultati mogu se svesti u okvire statističke pogreške (48 i 49 posto potpore). Najhladniji osjećaji prema vojnom ujedinjenju Europljana zabilježeni su na sjeveru kontinenta. U Finskoj - koja još gaji uspomene na slavnu pobjedu nad višestruko jačim Sovjetima – vojno savezništvo s drugim Europljanima preferira samo 42 posto građana. U Švedskoj, koja nije ratovala još od 19. stoljeća, europsku vojnu suradnju važnim pitanjem smatra tek 40 posto stanovnika.

Naslovnica Svijet