Novosti Svijet

zanimljiva koincidencija

Sutra je Trumpova inauguracija, a za nama je najtoplija godina u povijesti. Imaju li veze te dvije činjenice? Itekako!

zanimljiva koincidencija

U dva dana stisnula su se dva zanimljiva događaja: sutra, 20. siječnja, u Sjedinjenim Američkim Državama predsjedničku dužnost preuzima kontroverzni milijarder Donald Trump, poznat, među ostalim, po negiranju klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, a jučer, 18. siječnja, Američka svemirska agencija (NASA) i Američki državni ured za oceane i atmosferu (NOAA) objavili su da je 2016. godina službeno najtoplija u povijesti mjerenja, od 1880. godine.

Na takve rekorde, međutim, već smo se gotovo navikli: globalno su, naime, najtoplije bile i 2015., i 2014., a znanstvenici su i prije jučerašnje službene potvrde imali dobrih razloga vjerovati da će 2016. oboriti rekorde dostignute prethodnih godina.

Iako se računa da su NASA, čija mjesečna izvješća dolaze s oko 6300 meteoroloških postaja diljem svijeta, s brodova, plutača i arktičkih istraživačkih postaja, i NOAA organizacije s najtemeljitijim svjetskim temperaturnim podacima, njihova ranija predviđanja da će 2016. godina biti najtoplija, potvrdili su i podaci Svjetske meteorološke organizacije (WMO), britanskog Met Officea, japanskih meteorologa itd.

Novopostavljeni globalni toplinski rekord potvrđuje dugoročne trendove klimatskih promjena, što bi trebalo, nadaju se znanstvenici, ušutkati skeptike, tim prije što je WMO u studenom prošle godine objavio analizu koja potvrđuje vezu između ljudskog djelovanja i klimatskih promjena koje prate ekstremne vrućine.

Cijeli svijet mora intenzivirati napore da se smanji emisija stakleničkih plinova, izjavio je medijima Richard Seager, klimatolog sa Sveučilišta Columbia, dok je Manuel Pulgar-Vidal, voditelj odjela za klimu i energiju WWF-a, novi rekord popratio upozorenjem da je, ako je ikad bilo vrijeme za hitno djelovanje protiv klimatskih promjena, to vrijeme sada.

Iako globalni pokret za rješavanje ove krize raste, priroda nas, rekao je Pulgar-Vidal, uporno podsjeća na to da moramo ubrzati tempo. Naglasio je i kako je "vrijeme da uvažimo Pariški sporazum i povećamo ambicije prema čistoj energiji u nadolazećim godinama".

No, novi predsjednik države koja je jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova ima upravo suprotne planove: najavljuje povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma, okružujući se, uza sve, takozvanim "poricateljima" klimatskih promjena na razne načine povezane s industrijom fosilnih goriva. Jednoga od njih, republikanca Scotta Pruitta, odlučio je postaviti ravno na čelo Nacionalne agencije za zaštitu okoliša (EPA).

U WWF-u, u povodu službene objave neslavnog rekorda, iznose kako "diljem svijeta klimatske promjene koje je prouzročio čovjek već destabiliziraju proizvodnju hrane, uzrokuju nestašicu vode i povećavaju nestabilnost najugroženijim sredinama.

Od ubrzanog topljenja leda na Arktiku i Antarktici do razornih ciklona, suša i požara – priroda nas upozorava". Uza sve, "glavni pokretači prošlogodišnjih teških vremenskih prilika ne pokazuju znakove usporavanja i nastavit će utjecati na vremenske uvjete u 2017. godini".


 

 

Naslovnica Svijet