Novosti Svijet

novi život

Splićanin dobio zelenu kartu na račun braka s Amerikancem

novi život

− Gledam samo naprijed, ali se i nadam da će jednoga dana moj brak biti prepoznat i jednako pravan i u mojoj Hrvatskoj – rekao nam je Davor (desno, na dan vjenčanja s Alanom Oscarom Albertom)

Godinu dana živjeli smo u potpunoj neizvjesnosti. Znali smo da se situacija, kad je bio u pitanju naš zajednički život u SAD-u, u svakom trenutku može okrenuti na pozitivno, ali i na negativno. Riječ “možda” zaista je najgora moguća riječ jer ti daje nadu, ali te istovremeno drži u grču. Takav je bio naš svaki dan.

No, na sreću, kockice su se posložile baš onako kako smo sanjali dok smo se upuštali u ovu riskantnu avanturu života – za Slobodnu Dalmaciju rekao nam je Splićanin Davor Čakarić, prvi stanovnik američke savezne države Rhode Island koji je dobio zelenu kartu na temelju sklopljenog homoseksualnog braka s Amerikancem Alanom Oscarom Albertom, što je donedavno bilo posve nemoguće zbog federalnog zakona pod imenom Defense of Marriage Act (DOMA).

Naime, ovim aktom donesenim 1996. godine omogućeno je saveznim državama u kojima istospolni brakovi još nisu legalizirani da na svojem teritoriju ne priznaju prava i obaveze osobama koje su sklopile brak u onim državama gdje je to moguće. Isto tako, ni na federalnoj razini ove osobe nisu bile prepoznate kao bračni par u svrhu ostvarivanja povlastica poput dobivanja stalnog boravka u SAD-u.

Uskraćene uloge u Splitu

No, tijekom ljeta Vrhovni sud odbacio je DOMA-u, što je otvorilo mogućnost za ostvarivanje imigracijskih prava parova s različitim državljanstvima bez obzira na spolni identitet.

Dvadesetšestogodišnji baletan Alan Oscar Alberto, kojega splitska publika dobro poznaje jer je nekoliko sezona kao solist plesao u HNK-u, gdje je i upoznao Davora, nije čekao ni časa, nego je zatražio zelenu kartu za svojeg supruga. Njihovoj neizvjesnosti stigao je kraj proteklog kolovoza, kad je Davoru dopušten legalan boravak u zemlji u koju je ušao na turističku vizu točno Godinu dana prije.

– Trebalo je izdržati Godinu dana te neizvjesnosti, što nije bilo teško samo psihički, nego i financijski, ali ljubav nam je davala snagu da izdržimo i najteže trenutke. Kad je sud srušio DOMA-u, stekli su se uvjeti da dobijem zelenu kartu, koja mi jamči pravo boravka, rada, školovanja i za neko vrijeme pravo na državljanstvo ako ga budem želio. Sada konačno u potpunosti mogu ostvariti svoj život sa suprugom, no daleko od moje zemlje.

Nekad me malo žalosti činjenica da te vlastita zemlja ne prihvaća i ne daje ti priliku da živiš svoj život u potpunoj sreći samo zato što si gay. No, iskreno, više nemam vremena gledati unatrag. Gledam samo naprijed, ali se i nadam da će jednoga dana moj brak biti prepoznat i jednako pravan i u toj mojoj Hrvatskoj – ispričao nam je Davor, a mi smo ga pitali što im je to najviše smetalo u Splitu, odnosno zbog čega su se odlučili otići.

– Nakon dvije godine zajedničkog života u Splitu postali smo sve nezadovoljniji situacijom s kojom se susreću homoseksualni parovi općenito, a presudilo je Alanovo nezadovoljstvo na poslu, kad su mu zbog njegove javno deklarirane seksualnosti počeli uskraćivati uloge iako bi ga za njih izabrao koreograf. On je jednostavno odlučio pokušati negdje drugdje, a ja sam se u tom trenutku našao u situaciji da ne znam što učiniti, jer srce je govorilo jedno, a zdrav razum sasvim oprečno tome – prisjetio se Davor tih traumatičnih vremena, no sve što je uslijedilo potvrđuje staru izreku koja kaže da sreća prati hrabre. Alan je, naime, dobio angažman u domovini, u gradu Providenceu, u državi Rhode Island, a Davor je odlučio krenuti s njim.

Dan za pamćenje

– Nakon podužeg leta, sletjeli smo u osunčan i vrlo topao New York 22. kolovoza 2012. Taj ću dan pamtiti cijeli svoj preostali život. U trenutku kad je moja noga kročila na tlo New Yorka osjećaj je bio samo jedan – sloboda u svakom smislu te riječi. Osjećao sam da konačno mogu slobodno kročiti planetom bez nepoželjnih pogleda, dobacivanja i svih onih situacija kojima su izloženi pripadnici homoseksualne zajednice u Splitu i Hrvatskoj – kazao nam je danas 36-godišnji Davor, koji se vrlo brzo adaptirao na američki način života.

Budući da su oba protagonista naše priče postala sigurna u odnos koji su gradili nekoliko godina, kao normalna kruna tog partnerstva rodila se ideja o braku. Stoga su 11. veljače ove godine rekli svoje sudbonosno “da”, razmijenili prstenje i sve proslavili na intimnoj večeri u jednom restoranu.

– U to vrijeme u državi Rhode Island istospolni brakovi još nisu bili izglasani i nas dvojica uputili smo se autom u Boston. Naime, u državi Massachusetts nije potrebno imati kumove. Dovoljni su samo mladenci i matičar. Njegovi roditelji nisu bili u mogućnosti doputovati jer žive na drugom kraju SAD-a, no od samog početka, još dok smo živjeli u Splitu, bili su nam velika potpora – rekao nam je Davor, a nas je zanimalo kako je reagirala njegova obitelj.

– Od moje rodbine, iskreno, jedino mi je bilo važno da moja majka prihvati Alana i cijelu situaciju oko nas dvojice. A ona ga je ne samo prihvatila, nego su imali zaista blizak odnos tijekom dvije godine koje smo zajedno proveli u Splitu. Danas, kad smo daleko od nje, komuniciraju Skypeom i e-mailom – kazao je Davor, napominjući za kraj kako bi čitateljima “Slobodne” poručio samo da vjeruju u ljubav te da ne osuđuju ono što ne razumiju.

– Svi smo mi sazdani od krvi i mesa i trebamo imati jednaka ljudska prava. A pravo na bračnu zajednicu je ništa drugo nego osnovno ljudsko pravo – zaključio je Davor, a slično misli i Alan.

Vjera u sebe

– Treba uvijek zadržati nadu i ljubav. Ako vjeruješ u nešto, hajde po to! Ne sumnjaj! Ne boj se biti ono što jesi. Život živi u njegovoj punini, jer ionako imaš samo ovaj jedan! Ne brini za prosuđivanja drugih, jer oni nisu u tvojim cipelama i ne znaju kroz što prolaziš. Kroz ovo iskustvo naučio sam da je sve moguće ako nešto stvarno želiš.

Ponekad samo treba biti strpljiv i ne odustati. Ali, isto tako važno je poduzimati akcije iako se rezultati u nekom trenutku možda ne čine jasni – poručio je Alan, koji nije propustio napomenuti kako je ponosan što je Amerikanac jer je njegova zemlja sazdana na principima jednakosti, pravde i slobode za sve.

– Samo je bilo pitanje trenutka kada će gayevi dobiti prava kao i svi ostali. Uostalom, vidjeli smo sličnu situaciju kroz povijest s crncima i ženama – objasnio je Alan Oscar Alberto.

siniša jović

Novi prijedlog Ministarstva: gay parovi moći će usvajati djecu i biti roditelji

Istospolni parovi u Hrvatskoj u većini će situacija biti izjednačeni s bračnim i izvanbračnim zajednicama, ali neće moći posvajati djecu.

Međutim, moći će dobiti roditeljsku skrb nad biološkom ili posvojenom djecom svojih partnera s kojima žive, a partnerice koje su se liječile od neplodnosti moći će se podvrgnuti medicinski potpomognutoj oplodnji - doznaje Jutarnji list.

Novosti su to iz posljednjeg Prijedloga zakona o životnom partnerstvu, koji je pri Ministarstvu uprave mjesecima radila šarolika radna skupina pod predsjedanjem dr. Aleksandre Korać Graovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, inače formalne članice komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax.

Zakon bi ovih dana trebao krenuti u javnu raspravu. Poklopilo se da će se u proceduri istovremeno naći i Obiteljski zakon i Zakon o životnom partnerstvu: iako su dobrim dijelom odredbe tih zakona jednake, statusna pitanja heteroseksualnih i istospolnih parova rješavaju se u dva odvojena zakona, a promijenjena su i imena gotovo jednakih instituta. Tako se brak zove životno partnerstvo, izvanbračna zajednica je neformalno životno partnerstvo, razvod je nazvan raskidom, a bračni ugovor - ugovorom o imovini životnih partnera.

Prema prijedlogu, životno će partnerstvo moći sklopiti samo istospolni partneri. Sklapat će ga pred matičarom u prisutnosti kumova, bit će to svečani čin, a matičar će održati i prigodni govor u kojem će ih upozoriti da u zajednici moraju biti ravnopravni, da se moraju poštovati, uvažavati i međusobno si pomagati.

Kad zasnuju obitelj, neće moći posvojiti dijete. Međutim, ako jedan od partnera ima dijete i živi s njim, drugi će partner moći zatražiti roditeljsku skrb. Upravo je to istospolnim roditeljima bio najveći problem: drugi roditelj s kojim dijete živi nije mogao, recimo, otvoriti bolovanje zbog djetetove bolesti, otići na informacije ili potpisati da dijete smije na izlet.

U slučaju raskida veze nije imao pravo na viđanje djeteta niti obvezu plaćanja alimentacije.

Ako bi pak roditelj djeteta umro, nije mogao nastaviti se brinuti o djetetu jer mu, pravno-formalno, nije - ništa.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka takvih obitelji u kojima djeca žive u elementarnoj pravnoj nesigurnosti. Prema prijedlogu zakona, drugi partner imat će pravo suodlučivanja o svim svakodnevnim pitanjima vezanim uz dijete, a moći će zatražiti od suda da u potpunosti “ostvaruje roditeljsku skrb” nad djetetom.

- Moći će donositi sve važne odluke i u stvarnosti biti roditelj. Međutim, ne radi se o posvojenju jer se životni partner neće moći upisati kao roditelj u rodni list djeteta, njegova rodbina neće automatski postati rodbina djeteta, a dijete neće imati izravno pravo nasljeđivanja - objašnjava naš sugovornik.

U slučaju raskida partnerstva, bivši partner imat će pravo na viđanje djeteta jednako kao maćeha ili očuh po Obiteljskom zakonu te obvezu plaćanja alimentacije.

U slučaju smrti djetetova roditelja, drugi partner imat će pravo od suda zatražiti trajnu skrb nad djetetom: još se razmišlja hoće li to biti klasično posvojenje.

- Za sada je na stolu opcija da to bude poseban oblik skrbi kojim bi se stekle obveze i prava roditelja i djeteta, ali skrbnik ne bi bio upisan kao roditelj, već kao napomena u rodnom listu - kaže.

Kad je riječ o medicinski potpomognutoj oplodnji, doznajemo, u radnoj se skupini još razmišlja o nekoliko alternativa.
Nepovoljno postupanje

Naime, Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji sada propisuje da na taj postupak imaju pravo bračni i izvanbračni parovi koji se bore s neplodnošću te sama žena koja “ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno”. U Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu pak stoji da je zabranjeno “nepovoljno postupanje u pogledu pristupa MPO-u prema životnim partnerstvima u odnosu na bračne i izvanbračne zajednice”.

- Dakle, ako je pravo na MPO dozvoljeno svim ženama koje se bore s neplodnošću, onda ne može biti zabranjeno onima u životnom partnerstvu - kaže naš sugovornik.

(JL)


Kuvajt priprema liječnički pregled

Kuvajt priprema liječnički pregled u svrhu otkrivanja homoseksualaca kako bi im zabranio ulazak na svoj ili teritorij bilo koje druge članice Vijeća za suradnju država Perzijskog zaljeva (GCC), najavio je dužnosnik kuvajtske vlade, a prenosi u utorak britanski list Mail online.

Članice GCC-a, Bahrein, Kuvajt, Katar, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati već imaju zakon koji zabranjuje homoseksualnost, a sada žele spriječiti homoseksualce da prekorače njihove granice, kazao je Yousouf Mindkar, ravnatelj odjela za javno zdravlje u kuvajtskom ministarstvu zdravstva.

"Zdravstveni centri provode rutinske liječničke preglede za strance koji ulaze u prostor GCC. Međutim, poduzet ćemo oštrije mjere koje će nam pomoći da otkrijemo homoseksualce kojima će zatim biti zabranjen pristup u Kuvajt ili bilo koju državu članicu GCC-a", rekao je Mindkar za kuvajtski dnevnik Al Rai.

Homoseksualnost je zakonom zabranjena u 78 zemalja, a lezbijstvo u njih 49.

Pet zemalja ima smrtnu kaznu za homoseksualce - Iran, Jemen, Mauritanija, Saudijska Arabija i Sudan.

(H)

Naslovnica Svijet