Novosti Svijet

čelična lady

Od moždanog udara preminula Margaret Thatcher - voljela je Hrvatsku, ali je zamjerila zločin u Ahmićima

čelična lady

FOTO: Arhiv CROPIX

Od moždanog udara u 88. godini života preminula je bivša britanska premijerka Margaret Thatcher.

"Doživjela je moždani udar i mirno jutros umrla. S velikom tugom to objavljuju njezina djeca Mark i Carol", rekao je njen glasnogovornik Lord Bell za CNN.

Takozvana 'Čelična lady' bila je prva premijerka na čelu Ujedinjenog Kraljevstva od 1979. do 1990. godine i jedina žena do sada toj dužnosti.

Margaret Thatcher proteklih je mjeseci bila lošeg zdravlja, a i krajem 2001. i tijekom 2002. imala je niz blažih moždanih udara, nakon kojih se počela sve rjeđe pojavljivati u javnosti.

U povijesti politike ostat će zapamćena kao jedna od najkontroverznijih političarki, kao i po odličnim odnosima s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom, a koji ju je smatrao najbližim suradnikom. Protivila se i ujedinjenju Njemačke držeći kako će ona postati prejaka za Europu. "Zaslužna" je i za Falklandski rat 1982. godine.

Britanski premijer David Cameron rekao je da je Britanija izgubila osobu koja je bila "veliki vođa".

- Izgubili smo velikog vođu, veliku premijerku i veliku Britanku, rekao je Cameron u poruci.

Kraljica Elizabeta izrazila je duboko žaljenje, te kazala da će poslati privatnu poruku sućuti obitelji.




Margaret Thatcher posjetila je Hrvatsku 1998. kada je proglašena je počasnom građankom grada Zagreba i uručen joj je počasni doktorat Zagrebačkog sveučilišta "za izvanredan doprinos društvenim znanostima u polju pravnih i političkih znanosti, napose međunarodnih odnosa, te za državničko, diplomatsko i drugo javno djelovanje kojim je uvelike pridonijela prepoznavanju hrvatske znanosti i kulture u suvremenom međunarodnom okružju te razvoju suradnje između Republike Hrvatske i Velike Britanije".

Prijateljica Hrvatske

Margaret Thatcher bila je prijateljica Hrvatske. U trenucima raspada Jugoslavije zauzela se za hrvatsku samostalnost, kritizirala je vladu Johna Majora zbog popuštanja Slobodanu Miloševiću, a EU je osudila jer nisu htjeli odmah priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija.

Na skupu veleposlanika pri UN-u u rujnu 1991. poručila je da JNA i Srbija vode agresiju i da se ne radi o borbi jedne nacionalne skupine protiv druge nego - o bitki demokracije protiv komunizma. A, komunizam je za nju bio vražje carstvo. U njezinu viziju Europe nije se zato uklapala ni Jugoslavija niti Milošević. U knjizi “Državnost” dijelom objašnjava svoje stavove: “Jugoslavija je bila autoritarna i totalitarna komunistička država”, “tamnica s okrutnim Srbima kao tamničarima” koja se “morala raspasti”.

U izjavi za javnost tražila je od međunarodne zajednice da zaustavi srpsku agresiju. Učinila je to na molbu Drage Štambuka, bivšeg predstavnika pa veleposlanika Hrvatske u Londonu, koji je bio u njezinom domu dok se pripremala izjava.

- Kad je izjava sastavljena, njezin muž Denis ponudio nam je sherry. Jedan od savjetnika tada joj je rekao: “Gospođo Thatcher, britanska vlada razapet će vas zbog ovog što radite”. Ona se okrenula prema njemu - nikada neću zaboraviti to lice onako lijepe žene, pune energije - i odgovorila: “Ako se radi o tome da se razapne mene ili Hrvatsku, onda je bolje da razapnu mene!” - ispričao mi je Drago Štambuk u razgovoru koji smo vodili za Jutarnji prije sedam godina, u povodu njezina 80. rođendana.

Gdjegod je došla govorila je za Hrvatsku . “Istina nije sama po sebi evidentna, treba je ponavljati, ponavljati i ponavljati, i nikada se ne smiješ umoriti.” A, onda je ušutjela. Od 1993. više nije govorila. Hrvatima je zamjerila rat u Bosni, pogotovo zločin u Ahmićima.

- Što se to događa? - vikala je na telefon veleposlaniku Štambuku. - Tražim odmah razgovor s Tuđmanom! Štambuk je doista nazvao Tuđmana koji je u tom trenutku bio u Kanadi, ali ovaj ju je odbio i predao savjetniku.

Krajem 1993. Štambuk je predložio Tuđmanu da joj dodijele počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Odbila je. U knjizi Državnost kaže kako ju je “masakr u Ahmićima uvjerio da bi njen posjet Zagrebu Hrvatska doživjela kao signal da će svijet zažmiriti na takav barbarizam”.

Između Thatcher i Hrvatske odnosi su ponovno zatoplili nakon Srebrenice.

- Nazvao sam je, rekao što su Srbi učinili, a ona je uzvratila: “Aren’t they animals?” - ispričao je Štambuk. Sljedećeg jutra pozvala je četiri TV kuće i zatražila zaustavljanje agresije.

Blistavi trenutak Hrvatske za nju je bila akcija Oluja, samo nije razumjela zašto je Tuđman stao u Banjoj Luci, zašto nije pao i glavni grad bosanskih Srba. Da je, vjerovala je, Bosna bi bila ujedinjena država u kojoj bi moglo biti perspektive za različite entitete da žive zajedno pod demokratskom vlašću.

U Arizoni 1997. veleposlaniku u SAD-u Miomiru Žužulu za vrijeme ručka rekla je da je to bila Tuđmanova velika pogreška. - Kada nešto odlučite napraviti u politici, onda to treba napraviti do kraja i nositi se s posljedicama, dobrim ili lošim. Najgore je ako staneš na pola. Kad sam ja krenula na Falklande, svi su me pokušali zaustaviti. Znala sam: ili ću uspjeti ili sam gotova. Ali, ako se vratim znala sam sigurno da sam gotova. Tako i Tuđman nije trebao stati na pola puta - rekla je Čelična Lady.

Margaret Thatcher napokon je došla u Hrvatsku 1998. Bila je u Zagrebu, Dubrovniku, Vukovaru. Oduševila ju je tržnica Dolac. - Sve izgleda kao roba apsolutno visoke kvalitete - komentirala je. Postala je počasna građanka Zagreba. Kad je primala titulu na Sveučilištu rekla je: - Ja sam Zagrepčanka!

Svime što je učinila za Hrvatsku, kada je to malo tko htio, dokazala je da, kako je govorila, ‘politika nije umijeće mogućeg već umijeće stvaranja nemogućeg mogućim’.

PSD, JL
Naslovnica Svijet
Page 1 of 5FirstPrevious[1]2345Last