Novosti Svijet

organizacija koju su utemeljili Tito, nehru i naser navršava pola stoljeća

Pokret nesvrstanih danas traži smisao svoga postojanja

organizacija koju su utemeljili  Tito, nehru i naser navršava pola stoljeća

Nezahvalno je   govoriti o tome što bi bilo kad bi bilo, no da se pokojna SFRJ, umjesto s potlačenom crnom, žutom i bijelom braćom, na bilo koji način davnih pedesetih i šezdesetih integrirala sa Zapadom, sadašnjost, a i prošlost ovih prostora nes

U rujnu ove godine napunit će se točno pedeset godina od prve i osnivačke konferencije Pokreta nesvrstanih, svjetske organizacije u čijem su utemeljenju SFRJ i njezin predsjednik Josip Broz imali jednu od stožernih uloga. Kako je u nedavno promoviranoj knjizi “Treća strana hladnog rata” napisao povjesničar Tvrtko Jakovina, samo je Pokret nesvrstanih mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala i samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati nesvrstanima ulogu kakvu su nastojali imati između sovjetskog i američkog bloka u hladnome ratu.

Riječ je o organizaciji u kojoj je na vrhuncu popularnosti bilo više od stotinu svjetskih država, što podrazumijeva i više od stotinu interesa, ambicija, pretenzija i htijenja kojima je valjalo znati diplomatski ravnati.

Termin “nesvrstani” prvi je put u javnom govoru upotrijebio indijski premijer Džavaharlal Nehru 1954. godine za svojega govora u Šri Lanki. Svjetski nesvrstani narodi često su izražavali svoju želju da ne budu uvučeni u ideološke sukobe Istoka i Zapada te da ne budu objekt ucjena velikih sila tijekom hladnoratovskog razdoblja. Skup u indonežanskom gradu Bandungu 1955. bio je prva konkretnija naznaka formiranja pokreta kao svjetske političke organizacije, a potpisivanjem brijunske izjave 1956. ona je i konačno zaživjela.

Princip nenapadanja

Moamer el Gaddafi  
Na prvoj osnivačkoj konferenciji Pokreta nesvrstanih u Beogradu sudjelovalo je 25 država: 11 iz Azije i Afrike, zajedno s Jugoslavijom, Kubom i Ciprom. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su sudjelovali u stvaranju nesvrstanih su bivši egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser i njegov indonezijski kolega Ahmed Sukarno, te predsjednik Gane Kwame Nkrumah.

U kasnijem razvoju pokreta značajan im je doprinos dao i zambijski vođa Kenneth Kaunda organiziravši sastanak u Lusaki. Kaunda je u kolektivnoj memoriji ovih prostora ostao zabilježen i kako velikim bijelim rupcem tare svoje uplakano crno lice pokraj posmrtnoga odra Josipa Broza. Nesvrstani su djelovali na principima uzajamnoga poštovanja, uzajamnoga nenapadanja, uzajamnoga nemiješanja u unutarnje poslove, gradeći jednakosti i uzajamnu korist, te legendarnu miroljubivu i aktivnu koegzistenciju.

Unatoč deklariranom zajedništvu, unutar trećeg bloka nerijetko je vladao žestoki rivalitet za preuzimanje vodeće uloge u pokretu. Jakovina u svojoj knjizi vrlo opširno opisuje grčevitu borbu za nesvrstane između jugoslavenske i kubanske diplomacije. Castrovo preuzimanje predsjedanja koncem 70-ih kompromitiralo je nesvrstanu poziciju trećeg bloka i u njemu su počele dominirati države koje su bile prosovjetski orijentirane.

Pokret se gotovo slomio kad je Sovjetski Savez 1979. napao Afganistan. Padom Berlinskog zida i prestankom blokovske podjele svijeta nesvrstani gube svoju važnost. Danas se bore za nalaženje smisla nakon kraja hladnog rata, suprotstavljajući se i dalje formalno neokolonijalizmu i novovjekom imperijalizmu.

Upropaštavanje iznutra

Fidel Castro
Miroljubiva aktivna koegzistencija u većini članica Pokreta nesvrstanih dobro je funkcionirala samo na međunarodnoj razini. Kako su u dobrom dijelu tih država na vlasti bili autokratski i diktatorski režimi, nesvrstani su vlastitu egzistenciju nerijetko upropaštavali iznutra: plemenskim ratovima, rascjepima, demokratskim promjenama i pobunama. Takvu je sudbinu svojedobno doživjela Jugoslavija, takvu je nedavno proživio i Mubarakov Egipat.

Gaddafijeva Libija nije bila među osnivačima Pokreta nesvrstanih, ali bila je među uglednijim članicama: nimalo slučajno, i ona se ovih dana oprašta s voljenim vođom. Zemlje nasljednice Jugoslavije pokazale su malo zanimanja za Pokret od raspada zemlje, iako njegove članice još uvijek imaju globalni utjecaj jer čine više od dvije trećine Skupštine UN-a Hrvatska danas ima status zemlje promatrača, jednako kao i Srbija, Kina, Brazil, Meksiko...

Malta i Cipar prestale su biti članice Pokreta ulaskom u EU, tako da je jedina preostala država članica nesvrstanih u Europi Bjelorusija. Bosna i Hercegovina te Kostarika devedesetih su odbijene u svojim zahtjevima za članstvo.

I te kako su aktualni prijepori u kojoj je mjeri nesvrstanost pridonosila međunarodnoj afirmaciji jugoslavenske države i njezinu ekonomskom prosperitetu, a u kojoj joj je mjeri štetila. Nezahvalno je govoriti o tome što bi bilo kad bi bilo, no da se pokojna SFRJ, umjesto s potlačenom crnom, žutom i bijelom braćom, na bilo koji način davnih pedesetih i šezdesetih integrirala sa Zapadom, sadašnjost, a i prošlost ovih prostora nesumnjivo bi drukčije izgledale.

piše Davor Krile

Raj za diktatore

Nesvrstani su bili puni besprizornih likova, a neki od najoriginalnijih svakako su bili ugandski diktator Idi Amin Dada i libijski pukovnik Moamar el Gaddafi. Njegov dolazak na summit nesvrstanih u Beogradu 1989. bio je prvorazredna medijska atrakcija. Povijest kaže kako je odsjeo u vili “Vojvodina” na Dedinju, gdje je u dvorištu razapeo veliki šator i nekoliko manjih. Kako nije mogao živjeti bez devina mlijeka, avionom je dopremio nekoliko grbavih ljubimica. Na devi je pokušao ujahati i u beogradski “Sava centar”, no to nije bilo moguće. Deve je ostavio tamošnjem zoološkom vrtu, te onima u Sarajevu i Skoplju. U Beogradu još žive potomci tih deva – zovu se Jovana i Bogoljub.

Osnivači Pokreta nesvrstanih - Naser, Tito i Nehru

KhalidIslambouli
‘Splitski olimpijac’ - ubojica

Egipatskog osnivača nesvrstanih – Nasera – naslijedio je Anwar El Sadat, koji je nakon rata u drugoj polovini sedamdesetih odlučio približiti Egipat Izraelu, potpisavši čuveni sporazum u Camp Davidu.

To mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir, ali i velik prijezir arapskog svijeta. Sadata su tijekom parade 1981. u Kairu ubili vlastiti vojnici, omogućivši preuzimanje trona Hosniju Mubaraku.

Sadatov ubojica Khalid Islambouli dvije godine prije toga osvojio je srebrnu medalju u streljaštvu na Mediteranskim igrama u Splitu.

Naslovnica Svijet