Novosti Hrvatska

Dr. sc. ZRINJKA GLOVACKI BERNARDI I dr. sc. VESNA MUHVIĆ DIMANOVSKI O IDENTITETU HRVATA U EUROPI

Hrvatski će biti službeni jezik EU-a

Dr. sc. ZRINJKA GLOVACKI BERNARDI I dr. sc. VESNA MUHVIĆ DIMANOVSKI O IDENTITETU HRVATA U EUROPI

Hrvatski građani u kontaktu s europskom administracijom i birokracijom imaju pravo svako pitanje postaviti na hrvatskom jeziku i dobiti odgovor na svom jeziku, to je naše pravo i pri pridruživanju i kada postanemo članovi Europske unije. To stoj

Hrvatski građani u kontaktu s europskom administracijom i birokracijom imaju pravo svako pitanje postaviti na hrvatskom jeziku i dobiti odgovor na svom jeziku, to je naše pravo i pri pridruživanju i kada postanemo članovi Europske unije. To stoji u temeljnim dokumentima Europske unije

Premijerki u EU-u neće trebati prevoditelji / Davor Pongračić  / CROPIX
Nema opasnosti za hrvatski jezik, on će biti službeni jezik Europske unije, poručile su dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi i dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski s konferencije “Novi izazovi višejezičnosti u Europi” koja je u Dubrovniku okupila više od tristo najuglednijih europskih lingvista.

Dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi i dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski s Filozofskog fakulteta u Zagrebu vrlo su konkretne pri odgovorima na pitanja koja tište sve koji su zabrinuti za opstojnost hrvatskog jezika pa tako o prijedlogu da se u EU-u radi uštede pri prijevodima za Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru koristi famozni hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski kažu:

- Na taj prijedlog da se nekoliko različitih, a sličnih jezika uzmu kao jedna cjelina u europskom parlamentu većina je reagirala na način da se to neće dopustiti jer, ako ništa drugo, kosi se sa samim načelom Europske unije, “jedinstvo u različitostima”.

Protokol o jeziku

Ako su se za sve članice osigurali prijevodi na njihove službene jezike, to će se učiniti i za Hrvatsku. Bilo je još nekoliko jezika koji su slični i na kojima bi se mogao primijeniti sličan prijedlog pa se o tome nije ni raspravljalo - kaže dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski, a dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi se nadovezuje:

 - Službeni jezik EU-a je onaj koji je službeni jezik države članice pa za Hrvatsku ne može vrijediti ništa nego hrvatski, nikakav hrvatsko-srpski ili kako god to nazvali. Inače, naši građani ne znaju, ali svatko od njih u kontaktu s europskom administracijom i birokracijom ima pravo svako pitanje postaviti na hrvatskom jeziku i dobiti odgovor na svom jeziku, ni tu nema mogućnosti izbjegavanja našeg jezika, to je naše pravo i pri pridruživanju i kada postanemo članovi Europske unije. To stoji u temeljnim dokumentima EU-a - rekla je dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi.

Iako je, primjerice, u predsjedničkoj kampanji bilo puno govora o (ne)znanju stranih jezika, naše ugledne filologinje kažu kako je korištenje hrvatskog jezika strogo regulirano i samim protokolom pri susretima hrvatskih i inozemnih političara. - Postoji protokol koji kaže da oni koji idu u ime Republike Hrvatske, u kontaktu s predstavnicima strane države moraju koristiti hrvatski jezik, odnosno po protokolu svatko koristi svoj jezik - kaže dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi.

- Netko može biti odličan u jeziku, ali uvijek postoji opasnost da neke stvari krivo protumači i zato je tu prevoditelj. Poželjno je da se u službenoj komunikaciji zbog toga svatko koristi svojim jezikom - veli dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski.

Znači li to da predsjednik Ivo Josipović ponekad krši protokol, dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi bez okolišanja zaključuje:

- Da, predsjednik Josipović ponekad prekrši protokol. No moramo razlikovati službeni dio i komunikaciju i onaj neformalni dio koji se posebno vidi u medijima poput rukovanja ili “odlaganja torbica”.

 Tada se komunikacijom, npr. na engleskom, stvara veza i zajedništvo sa sugovornikom. Korištenje hrvatskog jezika u službenom dijelu i pri govorima, primjerice u Ujedinjenim narodima, trebala bi biti obveza, a pri susretima daje i određenu prednost našim političarima koji znaju strane jezike jer dok se nečije riječi po protokolu prevedu na hrvatski, već se može smišljati odgovor.

Naši političari se uglavnom ipak drže protokola, a jedino je odstupao bivši premijer Ivo Sanader koji nije smio držati govore na engleskom jeziku - rekla je Glovacki Bernardi.

Sve je više primjera da se u mnogim tvrtkama u stranom vlasništvu, u čemu prednjače hotelske kuće, komunicira na engleskom jeziku, te da se od radnika kojima za obavljanje poslova ne treba znanje stranih jezika zahtijeva komunikacija s upravom na engleskom.

Dragutin Lesar, odnosno Hrvatski laburisti stoga su predložili zakon kojim bi se to reguliralo i hrvatski jezik zaštitio. Dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi i dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski takav zakon podržavaju.

- U Austro-Ugarskoj državni službenici koji su dolazili u Hrvatsku morali su znati hrvatski jezik, to je bio uvjet za zasnivanje radnog odnosa. Zgodan je primjer koncem 18. i početkom 19. stoljeća kada su tiskane i u Hrvatskoj izdane dvije gramatike za njemačke govornike od kojih je jedna rasprodana u roku od mjesec dana, što je danas nepojmljivo. Ta dvojezičnost je bila obostrana, Hrvati su u pravilu na sjeveru znali njemački, a isto tako su Austrijanci i Nijemci znali hrvatski - ispričala je dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi navodeći da je osnovni problem u Hrvatskoj sustav obrazovanja koji nije prilagođen potrebama te da ne postoji jezična politika.

Nema sustava

- Ne uči se, a tečajevi su vrlo traženi. Stvar je u tome što nama zapravo treba. Ako idemo od gospodarskih interesa, najjači partneri su nam Austrija i Njemačka, prema tome njemački bi trebao imati puno važniju ulogu u obrazovanju, ali to nije tako jer nema izrađenog sustava - nadovezala se Glovacki Bernardi.

Prema nekim procjenama svakoga dana u svijetu nestane šest jezika.

 Irska je dobar primjer da se jedan jezik može i oživiti. Irski je prestao postojati kao govorni jezik i onda je vraćen u škole te su ga djeca učila kao strani jezik pa se ponovo počeo koristiti u komunikaciji. Danas je jedan od službenih jezika Europske unije, a sve to odigravalo se u okviru posljednjih dvadeset godina. No Irci su se pametno organizirali i sve dali u obrazovanje, što na žalost u nas nije slučaj - zaključila je dr. sc. Glovacki Bernardi.

Identitet u EU je podcijenjen

U dubrovačkom hotelu “Palace” održana je međunarodna konferencija pod nazivom “Novi izazovi višejezičnosti u Europi”, a organizator konferencije bio je Institut za antropologiju iz Zagreba kao institucija partner u europskoj mreži izvrsnosti LINEE (Languages in a Network of European Excellence) koju sufinancira Europska komisija.

Jedna od glavnih tema konferencije i istraživanja odnosila se na pitanje jesu li i na koji način jezik, kultura i identitet međusobno povezani. Na više je primjera potvrđeno da je veza identiteta i jezika često podcijenjena u politikama koje kroje europska, nacionalna i lokalna tijela.

Istraživanje je pokazalo da je europski identitet idealiziran u smislu da različiti službeni dokumenti Europsku uniju predstavljaju kao zajednicu harmoničnog suživota različitih kultura. U stvarnosti se, međutim, pokazalo da u svemu tome vodi malo računa o stvarnim interesima i osjećajima pripadnosti građana te konflikata koji izviru iz neriješenih povijesnih pitanja.

I sam je službeni slogan EU-a “Jedinstvo u različitosti” kontradiktoran jer u “različitosti” uključuje samo neke, dok su drugi (npr. neeuropski imigranti ili neautohtone manjine) iz toga isključeni, a engleski sve više neupitno postaje zajednički jezik čak i u samim tijelima Europske unije.

Znanstvenici su zaključili da upravo takva idealizirana slika Europe koju nude vladajuće strukture kod građana pobuđuju nevjericu prema velikom broju političkih odluka koje se odnose na kulturna i jezična pitanja.

 

Naslovnica Hrvatska