Novosti Hrvatska

nije u šoldima sve

Najnoviji PISA testovi ogoljeli su hrvatsko školstvo, a jedna bi stvar trebala posebno zabrinuti naše učitelje i nastavnike; Finska je godinama vrhu, evo na čemu temelje uspjeh

nije u šoldima sve

Učitelji su uspjeli. Izborili su se za bolje plaće i veće koeficijente. Konačno su izjednačeni s ostalim javnim službama. Idući PISA test bi, slijedom toga, nakon 15 godina stagnacije konačno mogao pokazati bolje rezultate?

Potpuno krivo.

Veće ulaganje - ako nije dio sustavne reforme - uopće ne znači da će učeničko znanje biti bolje. Hrvatska je 2006. za obrazovanje iz proračuna izdvojila 9,8 milijardi kuna. Ove 2019. godine taj je iznos bio 17,3 milijarde kuna. Je li taj rast pratilo poboljšanje u PISA testiranju? Nije. Jesmo li zbog činjenice da smo u obrazovni sustav uložili 70 posto više novca nego prije 13 godina u školama dobili više znanja, bolje rezultate, zadovoljnije učenike? Nipošto. Hrvatski đaci po znanju iz čitanja, matematike i znanosti cijelo to vrijeme tapkaju u mjestu. Ne idu naprijed. Stagniraju.

I ne, nije Hrvatska jedina koja dokazuje da, kad je obrazovanje u pitanju, nije u šoldima sve.

Objavljeni rezultati PISA testova, ministrica Divjak otkrila da su rezultati hrvatskih učenika - loši; Evo na kojim smo mjestima u tri ispitna područja

SAD na obrazovanje troši znatno više novca po učeniku nego Finska. Statistike pokazuju i 50 posto više od Finaca. Pa na PISA testiraju ne briljiraju. Upravo suprotno. Finci ih svake tri godine uvjerljivo prešišaju. Island izdvaja gotovo 7,5 posto svojeg BDP-a za obrazovanje. A na PISA testiranju ne stoji ništa puno bolje od Hrvatske, koja za istu namjenu troši 4,5 posto svojeg BDP-a.

Hoće li, dakle, rast plaća koji su sindikati dogovorili s premijerom popraviti hrvatske PISA rezultate na idućem testiranju?

- Niti malo - rezolutno nam odgovara poznati splitski profesor matematike Vinko Bajrović Capo.

Kao stručnjak koji je više od tri desetljeća kao savjetnik radio u Zavodu za unaprjeđenje školstva, dobro poznaje sustav. Uvjeren je da je povećanje za koje su se izborili nastavnici zapravo simbolične naravi.

- Daleko je to od plaće i statusa koji nastavnici imaju u Finskoj, gdje se 2000 ljudi javi za 200 upisnih mjesta na fakultetima kako bi se školovali za nastavnike. Njih stimulira visoka plaća koja je gotovo pa jednaka liječničkoj - ističe Bajrović.
I naglašava još jedan krucijalni problem.

- Gledati realno u oči problemima učeničkih ispitivanja, ne samo na PISA ispitivanjima nego i na ispitima državne mature, znači priznati dobrim dijelom negativnu selekciju učiteljskog i nastavničkog kadra u našim školama. Za to je kriv loš materijalni status. Ljudi jednostavno ne vide razlog da studiraju na učiteljskim i fakultetskim studijima - upozorava Bajrović.

Drugi razlog su okoštali, petrificirani programi.

Tu on daje za pravo ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak koja, prema njegovim riječima, traži i osigurava drukčije programe, način rada i primjenu suvremenih metoda rada. Kako bi se, nakon Škole za život, bolje rezultati trebali dobiti 2024.
Na ovim sadašnjima nema se, ističe Bajrović, razloga sablažnjavati.

U konkurenciji 77 zemalja postići 29. mjesto je, prema njegovu mišljenju, realno. Na ispitivanju iz matematike hrvatski su učenici plasirani na 40. mjesto. Ispred nas su Poljaci, Šveđani, Slovenci, Francuzi, zemlje od kojih bismo, prema njegovim riječima, mogli štošta naučiti.

Svjestan je Bajrović i da među hrvatskim petnaestogodišnjacima u PISA testiranju ima i onih iz srednjih, ali i iz osnovnih škola. Svjestan je velike “programske provalije” koja nastaje na tom prijelazu. Uvažava i činjenicu da često puta pitanja na PISA ispitivanju nisu potpuno kompatibilna s hrvatskim programima matematike u 8. osnovne škole i 1. razredu srednje škole.

No, jedna bi stvar trebala posebno zabrinuti učitelje i nastavnike u Hrvatskoj.

- U PISA ispitivanju dominiraju zadaci u kojima pisani tekst treba znati preoblikovati u jezik matematike. A da se pritom i ne govori o primijeni naučenog u životnim situacijama. To je vrlo bitna opaska za naše učitelje i nastavnike jer se pokazuje na svim ispitivanjima da je veliki broj naših učenika nepismen. Odnosno, ublaženo rečeno, polupismen - zaključuje Bajrović.

Tek kad riješimo taj problem možemo se nadati boljim rezultatima. Bez toga i dalje ćemo tonuti u prosjeku ili ispod njega.

Azijski tigrovi

Od prvih pet mjesta na PISA testiranju, azijski tigrovi zauzimaju prva četiri. Među njima je i Singapur, u kojemu kompetitivnost i među učenicima i među školama osigurava visoku raznu znanja. Na tržištu su izjednačene državne i privatne škole, učenici se znanjem natječu za one najbolje, a velik novac u njihovo obrazovanje ulažu i roditelji. U Singapuru, naime, 60 posto učenika srednjih i 40 posto učenika osnovnih škola - pored redovnog školovanja - odlaze i na privatne instrukcije. I tako dodatno podižu razinu svojega znanja.

Poljska reforma

U rat protiv zaostajanja Poljaci su krenuli još u devedesetima serijom ozbiljnih reformi. Uvedena je standardizirana mala matura na kraju osnovne škole i državna matura nakon završene srednje. Reformiran je obrazovni kurikul, školstvo je decentralizirano, puno se ulagalo u profesionalni razvoj nastavnika i omogućena im je potpuna sloboda u izboru školskih udžbenika. Rezultat? Poljska je danas u PISA testiranju u svjetskom vrhu, zajedno sa Singapurom, Kanadom, Finskom...

Finska je u vrhu

Od kada se mjeri znanje u PISA testiranju, od 2000. godine, Finska je u vrhu. Taj svoj uspjeh temelji se na dva stupa. Odlično obrazovanim učiteljima, koji su dužni završiti magisterij i koji u društvu imaju status ravan liječnicima. A u učionicama prilično veliku slobodu kreiranja sata. I s druge strane, ležernim rasporedom za učenike. Nastava u finskim školama počinje tek u 9 ujutro, đaci dnevno imaju samo tri ili četiri predmeta, domaćih zadaća gotovo da i nema.

 

Naslovnica Hrvatska