Novosti Hrvatska

sindikati protiv vlade

Potpuni kolaps u hrvatskim školama, štrajka čak 92% zaposlenih! Djeca i roditelji u teškoj su situaciji, još se ne zna kada će se nadoknaditi izgubljeni dani

sindikati protiv vlade

Frontalni štrajk u svim školama i svim županijama svaki dan do ispunjenja zahtjeva, veći i manji prosvjedi od kojih će najveći biti onaj na Trgu bana Jelačića, u ponedjeljak, 25. studenoga, akcije kojima će prosvjetari biti svakodnevno vidljivi – sve su to aktivnosti koje su u utorak službeno potvrdili čelnici školskih sindikata, nakon što je štrajk u školama ušao u 27. dan, a sindikati, kako su ranije najavljivali, potpuno zaoštrili odnose prema Vladi.

U utorak je sustav obrazovanja bio ponovno paraliziran, sindikati kažu da je štrajkalo više od 90 posto zaposlenih u svim osnovnim i srednjim školama, a tako će biti i idućih dana.

– Danas je prvi dan u kojemu štrajkamo pod velikom Vladinom prijetnjom da neće platiti dane provedene u štrajku, a odaziv je najbolji odgovor što zaposleni u obrazovanju misle o tome. Nitko više neće dati da ga se gazi, nitko više neće biti ponizan. Nema više cirkularnog štrajka, ovako će biti svaki dan do ispunjenja našeg zahtjeva – decidiran je u utorak bio Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Vjetar u leđa

Vjetar u leđa sindikatima su dali i rezultati referenduma, koji se među zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama provodio prošli tjedan. Podsjetimo, izjašnjavalo se o ranijoj Vladinoj ponudi da se koeficijenti zaposlenima u obrazovanju povećaju za dva posto nakon 30. lipnja iduće godine, ako Vlada u međuvremenu ne "redizajnira" Uredbu o koeficijentima u javnim službama. U srednjim školama tu je ponudu odbilo 96,74 posto zaposlenika, a u osnovnim školama, prema riječima Ane Tuškan, glavne tajnice Sindikata hrvatskih učitelja, njih 96,07 posto.

U međuvremenu je Vlada ponudu o rastu koeficijenta preinačila u dodatak od dva posto od istog datuma, što sindikati smatraju još gorim prijedlogom.

– Hvala roditeljima što podržavaju i shvaćaju važnost obrazovanja. Započeli smo ovu borbu i ona je nadišla sve nas, pokazuje koliko su zaposlenici nezadovoljni, koliko ih se podcjenjuje, vrijeđa njihovo dostojanstvo. Ne možete nas ugasiti, ovo je borba za bolju Hrvatsku. Ustrajemo i ne odustajemo! – poručuje Ana Tuškan.

Osim nastavka generalnog štrajka, sindikalne akcije u srijedu osjetit će vladajući, ali i sudionici kongresa Europske pučke stranke, koji se do 21. studenoga održava u Zagrebu.

Mihalinec je najavio da će sindikalni aktivisti u srijedu na cijeloj trasi od hotela "Sheraton" do Arene, gdje će se kongres održati, organizirati mini akciju "Potrubi za obrazovanje" te nositi transparente s tim natpisom. Između 13 i 14 sati trubit će i ispred sjedišta HDZ-a na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, ali i u svim hrvatskim gradovima gdje imaju članove, i to najmanje na jednom križanju.

Mihalinec je kazao kako su pripremali akcije i ispred Arene, ali su im one zabranjene zbog jakih mjera osiguranja.

– Čujemo da će biti snajperisti na krovovima, dronovi, helikopteri. Molimo, ne pucajte u one koji drže transparente. To su učitelji, ne pucajte na učitelje – "zamolio" je Mihalinec.

Također, u ovom tjednu sindikati će u četvrtak održati mini prosvjed ispred zgrade Vlade na Markovu trgu, dok se veliki prosvjed, s učiteljima i ostalim građanima, priprema za ponedjeljak, 25. studenoga, u podne na Trgu bana Jelačića.

– Očekujemo ogroman broj naših članova u borbi za bolju Hrvatsku, za budućnost naše domovine – najavljuje Mihalinec.

Iako se akcije zaoštravaju, Mihalinec je ipak potvrdio da su sindikati spremni nastaviti pregovore s Vladom, ali nije bio do kraja određen oko pitanja hoće li ustrajati na svome glavnom zahtjevu da se svim zaposlenima u obrazovanju osigura rast koeficijenata za 6,11 posto.

Početni zahtjev

– Nećemo o tome putem medija. To je naš početni zahtjev, o ostalome ćemo kroz pregovore s Vladom – odgovara Mihalinec, dodajući kako to nije borba samo za 6,11 posto, nego za dostojanstvo zaposlenih u obrazovanju. Sindikati žele pregovarati isključivo s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom financija Marićem, kazao je.

Iako poručuje da će nastavnici dati sve od sebe da djeca najmanje osjete posljedice dugotrajnog štrajka, te da ih odaziv u štrajk i potpora roditelja drže u uvjerenju kako se on neće razvodniti, ima i poruku za roditelje:

– Svatko tko ima prigovor na ono što će se od sada pa nadalje događati neka se obrati na adresu Trg svetog Marka 2 ili e-mail [email protected]. Tamo se nalaze isključivi krivci za to što su učitelji više od mjesec dana u štrajku i zašto idemo do kraja – poručuje lider sindikata školstva Mihalinec, a iz školskih sindikata zaključuju kako se borba prosvjetara već sada "pretvara u nešto veće".

Ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak u utorak je naglasila kako je dijalog između premijera Andreja Plenkovića i predstavnika sindikata imperativ te da nije dobro da svatko ostane ukopan na svojim pozicijama.

Najavila je kako je već u srijedu pozvala na sastanak u Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavnike školskih sindikata te pravobraniteljicu za djecu, a trebalo bi se razgovarati o nadoknadi nastave propuštene u danima štrajka i ostalim pojedinostima. Glavni za taj posao i predstojeće analize bit će njezin glavni savjetnik Marko Košiček.

– Ostajemo pri dosadašnjim naputcima o nadoknadi nastave, što znači da će se propušteni dani ili sati zbog štrajka moći nadoknaditi nenastavnim danima, radom subotama, skraćivanjem praznika ili produžetkom školske godine. Nastavit ćemo analizu, ne postoji magična formula za svih 1300 škola – kaže Košiček.

Od srijede će se tražiti i nova rješenja, iako Košiček ne navodi koja. Činjenica je da je svaka škola u utorak ušla u sedmi dan bez nastave, a provede li se frontalni štrajk do petka, bit će u manjku deset radnih dana, dakle dva tjedna.

Najteže će u ovoj situaciji biti roditeljima i djeci, osobito maturantima, a iako iz Ministarstva tvrde kako u ovom trenutku još nisu ugrožene državna matura i upisi na fakultete, pitanje je kako će se u regularnom dijelu školske godine sve moći provesti na vrijeme.

Ove školske godine, podsjetimo i to, osnivači škola (županije i gradovi) mogli su izabrati između čak četiri modela školskih praznika, pa je vrlo izvjesno da će djeca iz različitih županija nadoknade imati u različito vrijeme.

Oni koji imaju tri tjedna zimskih praznika "u komadu" vrlo vjerojatno morat će ih skratiti za nekoliko dana, a oni koji zimski odmor imaju u dva dijela, pitanje je koliko će se odmarati krajem veljače kada je predviđen jednotjedni drugi dio zimskog odmora.

Produženje školske godine vrlo je izvjesno nakon 17. lipnja iduće godine, što je srijeda, no sada je već upitno hoće li se nadoknade moći odraditi samo u četvrtak i petak u tome tjednu ili će se morati "zahvatiti" i nešto dana u sljedećem tjednu od ponedjeljka, 22. lipnja, koji je inače neradni dan i praznik antifašističke borbe.

Sve u svemu teška situacija za djecu i roditelje, a još uzme li se k tome da su neki nastavnici radili i u vrijeme štrajka, pitanje je kako će se "skrojiti" novi rasporedi i hoće li i u danima nadoknade biti "rupa" za učenike u takvoj satnici.

Nova situacija

Vlada je najavila kako dane provedene u štrajku nakon 15. studenoga više neće platiti, a sindikati u utorak da taj manjak, bilo sati, bilo dnevne zarade koji se u prosjeku po učitelju kreće oko 315 kuna, oni neće nadoknaditi iz štrajkaškog fonda.

Sindikalci su već najavili kako će u tom slučaju dane nadoknada tretirati kao prekovremeni rad ili rad subotama (ako se škole za to odluče), što će stvoriti još veći trošak proračunu.

Za hrvatsko školstvo ovo je doista nova situacija i trebat će tek vidjeti kako će se s pravne strane to riješiti, slažu se i pravni stručnjaci.

Viktor Gotovac, izvanredni profesor na Katedri za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta, ističe kako prema Zakonu o radu poslodavac može, ali i ne mora, platiti radnicima vrijeme provedeno u štrajku.

– Ipak, bez obzira je li dan štrajka plaćen ili ne, nadoknade se trebaju tretirati kao prekovremeni rad. Svaki rad koji nadilazi obveznih 40 sati tjedno jest prekovremeni rad – smatra Gotovac.

Dodajmo kako nastavnici i učitelji smatraju da su dolaskom na posao i u danima štrajka formalno bili na radnome mjestu, iako (većina njih) nisu održavali nastavu.

U granskim kolektivnim ugovorima za osnovno i srednje školstvo, pak, stoji kako će se osnovna plaća uvećati za prekovremeni rad 50 posto, za rad subotom 25 posto, a u sustavu srednjega školstva navodi se čak i to da se rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom (na primjer, 1. svibnja) uvećava 150 posto.

– Jedino kada se nadoknade ne bi trebale plaćati kao prekovremeni rad jest ako se organiziraju nakon završetka nastavne godine 17. lipnja, u danima koji su za učitelje još uvijek redoviti radni dani, ili u vrijeme radnih dana tijekom zimskog odmora učenika – smatra Viktor Gotovac.

Odaziv ne jenjava

Prema sindikalnim podacima, odaziv u štrajk ne jenjava ni pod prijetnjama neplaćanja štrajka.

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama raspolaže privremenim podacima prema kojima je u utorak u generalnom štrajku bilo 91,72 posto zaposlenika srednjih škola, dok je prema podacima Sindikata hrvatskih učitelja odaziv također premašio 90 posto. Školski sindikat Preporod izvijestio je, pak, kako je u utorak u osnovnoškolskim ustanovama štrajkalo 75,84 posto njihovih članova, a u srednjoškolskim ustanovama 77,45 posto, u prosjeku 76,21 posto članova Preporoda.

Što se tiče rezultata dvodnevnog referenduma o Vladinoj ponudi školskim sindikatima, provedenoga u osnovnim i srednjim školama prošli tjedan, u srednjim školama odazvalo mu se 13.993 zaposlenika. Njih 96,74 posto Vladinu je ponudu odbilo, a 93,59 posto potpisalo je da štrajk treba nastaviti do ispunjenja zahtjeva. U osnovnim školama izjasnilo se 31.207 zaposlenih, a odbijenicu Vladi dalo je njih 96,07 posto.

Ministarstvo obrazovanja: U štrajku 63,34 posto radnika

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su u utorak da je u osnovnim i srednjim školama 63,34 posto radnika, njih 12649, koji su u štrajku.

Po podacima ministarstva, najveći je odaziv u Međimurskoj županiji (76,76 posto), Virovitičko-podravskoj (71,58 posto), Brodsko-posavskoj (70 posto), Šibensko-kninskoj (69,77 posto), Zagrebačkoj (68,99 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (68,35 posto).

Najmanji je odaziv u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (48,25 posto). Slijedi Ličko-senjska (57,98 posto) i Primorsko-goranska (57,61 posto) i Karlovačka županija (59,11 posto) te Grad Zagreb (59,56 posto).

U Gradu Zagrebu ukupno je najviše radnika koji štrajkaju, njih 2542. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je 1082 radnika u štrajku, a u Primorsko-goranskoj županiji 942 radnika.

Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju nema podataka.

Hoće li se ovih dana napokon pomiriti svi školski sindikati?

Paralelno s aktivnostima koje sljedećih dana planiraju, traje i pokušaj okrupnjivanja sindikata i udruga koje predstavljaju učitelje i nastavnike kako bi prosvjetarski bunt još više dobio na snazi. U utorak su se tako okupile tri nastavničke grupe - Školska zbornica, Nastavnici.org i 45 minuta, koje zajedno broje oko 15 tisuća članova, te na sastanak pozvale predstavnike Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ali i manjinski sindikat Preporod koji je dugo u sukobu s većinskim sindikatima, ali čijih oko devet tisuća članova od početka sudjeluje u svim aktivnostima većinskih sindikata.

- Ovo je trenutak u kojemu nema mjesta za bildanje mišića i pumpanje ega. Trenutak je za jedinstvo, želimo da naše aktivnosti imaju što veći odjek u javnosti, a odaziv na prosvjed na Trgu bana Jelačića u ponedjeljak što masovniji - rekla je profesorica Tamara Šoić iz udruge 45 minuta. Na sastanak s nastavničkim udrugama dolazak su najavili predstavnici Preporoda, ali i Sindikat hrvatskih učitelja.

'Ako policajci pristanu, u bijeli štrajk ćemo za predsjedanja EU'

Sindikat policijskih službenika (SPS), četvrti po veličini policijski sindikat u zemlji, podržao je štrajk nastavnika i učitelja, ali i najavio mogućnost da u štrajk zbog nezadovoljstva uvjetima rada stupe i sami policajci.

“Sindikat policijskih službenika provest će u narednom periodu anketu koju će uputiti svim policijskim službenicima od kojih će zatražiti, bez obzira kojeg su sindikata članovi, izjašnjavanje o sudjelovanju u prosvjedima i štrajku i nakon toga, ovisno o rezultatima, pokrenuti određene sindikalne akcije koje će se intenzivirati kada u Hrvatskoj bude u tijeku predsjedanje Vijećem EU”, navedeno je u priopćenju SPS-a koje potpisuje njegov predsjednik Mario Puškarić.

Puškarić nam je jučer u telefonskom razgovoru rekao kako bi štrajk policajaca, naravno ako se njihovi članovi usuglase, predstavljao zadnju mjeru koju bi poduzeli te da bi se u tome slučaju radilo o tzv. bijelom štrajku. “Naravno da policija ne može prestati raditi, no moguće je iskoristiti ovlasti koje imamo po zakonu te npr. zaustaviti i pregledati svako vozilo na graničnome prijelazu”, kaže Puškarić, čiji sindikat broji gotovo 1400 članova. 

Marin Dešković/Jutarnji list

Naslovnica Hrvatska