Novosti Hrvatska

čije ime zaokružiti?

Unatoč poplavi predsjedničkih kandidata, dobar dio birača još uvijek mori dilema - je li manje zlo ostati tog predbožićnog dana kući ili začepiti nos i ipak izaći na birališta

 čije ime zaokružiti?

Trinaest kandidata, a nitko da valja.

To je prizma kroz koju predsjedničke izbore, pet i pol tjedana prije njihovog održavanja, još uvijek promatra dobar dio hrvatskih građana. Onih koji još nisu odabrali svojeg favorita. Niti znaju čije će ime zaokružiti 22. prosinca u prvom izbornom krugu.

Njima nikako nije sjeo jeftini folklor koji dominira mandatom Kolinde Grabar Kitarović. Oni dobro pamte neuspjehe Milanovićeve Vlade da bi mu ponovno dali svoje povjerenje. Miroslav Škoro im je sumnjiv jer za sobom vuče crni mrak sa Velimirom Bujancem na čelu.

Mislav Kolakušić sa svojim kritikama na račun pravosuđa bio bi im možda prihvatljiv da i sam nije jedan od uzroka, a ne rješenje problema. Dok je bio sudac, naime, predmete je čuvao u ladici, umjesto da ih je rješavao.

Dejan Kovač iza sebe ima strijelovitu znanstvenu karijeru za potpisom američkog Princetona, ali i nikakvog iskustva u državničkim poslovima. Ivan Pernar je napravio cirkus od Sabora, a njegov skroman rejting pokazuje da ljudi ne žele cirkus i na Pantovčaku.

Dalija Orešković prije godinu je dana imala svoj momentum, i on je, čini se, prošao. Vlaho Orepić bio je solidan ministar unutarnjih poslova, ali pitanje je ima li kapaciteta za predsjednika Republike. I drugi Mostovac, Tomislav Panenić, nije neozbiljan čovjek. Ali ambicija ga je ponijela tako gdje nije trebala.

Ljevičarske ideje demokratskog socijalizma Katarine Peović i njezine Radničke fronte nisu u Hrvatskoj pale na plodno tlo. Veteran Anto Đapić cilja, pak, na tvrđe desne birače. Svima koji ne spadaju u tu skupinu on nije ni u užoj konkurenciji.

Veteran je i donedavni HSS-ovac prof.dr. Ante Simonić. Nekada potpredsjednik Račanove Vlade, danas zaboravljni političar koji je sam sebe odlučio izvući iz naftalina.

Ava Karabatić je, na koncu konca, ipak starleta.

Unatoč pravoj poplavi kandidata, dio birača još uvijek mori dilema je li manje zlo ostati tog predbožićnog dana kući ili začepiti nos i ipak – teška srca i bez previše entuzijazma - izaći na birališta.

Među njima dominiraju birači ljevice. Desnica će, prema svemu sudeći, svoje birače izvući na izbore. To, uostalom, sugeriraju i ankete. Dvoje kandidata desnice, aktualna predsjednica i popularni pjevač, zbrojeno gledano imaju 53 posto. Dakle, Kolinda Grabar Kitarović i Misroslav Škoro zapojasali su preko polovine hrvatskih birača.

Najjači lijevi kandidat Zoran Milanović ima jedva četvrtinu glasova. Čak i kada bi ljevici pribrojili onu sitnu potporu kojom raspolažu nekoliko ostalih lijevih kandidata (Orešković, Peović) taj postotak ne bi prešao 30.

Nisu birači ljevice nestali. Nije ih progutao mrak. Niti su se odselili iz Hrvatske. Dio njih za predsjedničke izbore u ovakom sastavu naprosto nije zainteresiran. Razočarani ponudom, na korak su od toga da na dan izbora ostanu doma.

Ljevica, na žalost svojih birača, ovoga puta nije uspjela iznjedriti kandidata koji bi ponudio novu političku agendu. Promovirao nove ideje. Zemlji kojom četiri godine i u Banskim dvorima i na Pantovčaku vlada desnica i desni centar ponudio stvarnu alternativu.

I koji bi, na koncu, doista mogao ugroziti reizbor aktualne predsjednice.

Da frustracija po lijeve birače bude veća, nikada nitko nije bio zreliji za poraz neko što je to danas Kolinda Grabar Kitarović.

A na terenu, od svih kandidata, nijedan je – bar kako sada stvari stoje - ne može pobjediti.
 

Naslovnica Hrvatska