Novosti Hrvatska

uvijek žedni

Evo zašto su  povišice loša ideja: država gradovima i općinama omogućila veće budžete, oni u godinu dana pozapošljavali 2 i pol tisuće ljudi. Više od 240 milijuna vaših kuna sada ide na njihove plaće

uvijek žedni

Država se lani odrekla poreza na dohodak i prepustila ga lokalnim vlastima, ali to nije potaknulo gradove i općine da smanje ili ukinu prirez svojim građanima.

Prirez je dodatni namet koji se udara na svotu poreza na dohodak i isključivi je prihod koji od svojih stanovnika ubiru gradovi i općine. Ma kakvi, rijetki su gradovi koji ga nemaju, a još rjeđi oni koji su ga ukinuli, od njih je više onih koji prirez – podižu.

Na sreću, postoje granice koje im je država odredila, pa tako samo Zagreb može imati prirez od 18 posto, iako mu nitko ne smeta da ima nižu stopu ili da ne ubire prirez. Općine smiju uzeti maksimalno do 10 posto prireza, gradovi s manje od 30.000 stanovnika smiju razrezati stopu do 12 posto, a veći gradovi do 15 posto prireza. Grad Ilok tako je od srpnja ove godine ukinuo stopu prireza od pet posto, a od prvog dana 2019. Sveta Nedjelja posve je ukinula prirez koji je naplaćivala po šest posto, pa su ta dva grada svijetli ovogodišnji primjeri koji su malo produžili listu gradova bez prireza, onih koji svoje građane uopće ne udaraju tim porezom na porez na dohodak. Bez prireza je tako još 26 gradova: Bakar, Đurđevac, Glina, Hvar, Kastav, Koprivnica, Krapina, Krk, Kutjevo, Cres, Mali Lošinj, Mursko Središće, Nin, Novalja, Novigrad, Obrovac, Orahovica, Oroslavje, Pag, Poreč, Prelog, Rab, Samobor, Trilj, Vukovar i Zabok.

'Masni' Zagreb i Split

Ogulin je od srpnja ove godine prepolovio stopu prireza s 10 posto na pet posto, isto je napravila Općina Otok od ovog mjeseca, Veliki Bukovec od travnja, a od lipnja je prirez potpuno ukinula Općina Štefanje, Bjelovar je od svibnja stopu prireza smanjio s 12 na devet posto, Trnovec Bartolovečki je od veljače prirez podigao s tri na sedam posto, Općina Matulji ga je uvela polovinom prošle godine po stopi od 10 posto, a posve ga je ukinula od početka prošle godine Općina Žakanje... Od lani je Karlovac smanjio stopu prireza s 14 na 12 posto, a Supetar je uveo prirez po stopi od 10 posto, a toliki je prirez uveo je Bol mjesec dana prije. Podstrana je od prošle godine podigla stopu prireza s osam na 10 posto, a Općina Lastovo s tri na 10 posto. Splićani su u studenom pretprošle godine doživjeli povećanje prireza s 10 na 15 posto, dok je nešto ranije te godine, u kolovozu, kornatska Općina Murter podigla prirez sa šest na osam posto...

Mogli bismo nizati nisku poreznih bisera koliko god hoćete, no činjenica je da svega 28 gradova – od njih ukupno 128 – nema prireza, a od 428 općina prirez ima njih 216 ili gotovo svaka druga. "Najmasniji" prirez od 18 posto plaćaju Zagrepčani, slijede ih Splićani i Riječani sa stopom prireza od 15 posto, Osječani i Vinkovčani plaćaju ga po 13 posto, a po stopi od 12 posto Zadrani, Imoćani, Kaštelani, Puljani, Zaprešićani, Biograđani, Županjci...

Da bi poslodavac isplatio neto plaću od 7000 kuna radniku koji živi u gradu ili općini sa stopom prireza od pet posto, mora u ime svojeg radnika uplatiti i 51,34 kune. Ako je ta stopa 10 posto, onda se davanja podižu na 104,35 kuna. U gradovima sa stopama prireza od 12 posto s plaće od 7000 kuna prethodno je uz sva davanja uplaćeno i 126 kuna prireza, gradovi koji su propisali stope prireza od 15 posto uzmu s takve plaće "zubić" od 159 kuna, a zagrebački prirez težak je 192,86 kuna. Tako se malo-pomalo, zubić po zubić, skupe milijarde na hrpu.

Dostići će cijeli KBC

Gradovi i općine ostvarili su lani 13,5 milijardi poreznih prihoda, u čemu glavninu od čak 11,8 milijardi kuna čine porez na dohodak i prirezi koji su im na račune legli iz svih vrsta dohodaka njihovih stanovnika, od plaća zaposlenih, honoraraca, umirovljenika, dohodaka obrtnika, samostalnih djelatnosti, dohodaka od kapitala i imovine... Ukupno su samo od oporezivanja plaća i prireza koje su propisali uprihodili čak tri milijarde kuna više nego prethodne godine. Rijetki su se odlučili odreći djelića tih kuna u korist svojih građana, ali nisu zaboravili na zapošljavanja. Tako su u godinu dana povećali prosječan broj ukupno zaposlenih u svim tijelima općina i gradova s 13.860 ljudi, koliko ih je bilo preklani, na prošlogodišnjih 16.302. Porast je to od 17,6 posto ili, ako više volite konkretnije podatke, u godinu dana povećali su broj zaposlenih za 2442 ljudi.

Još prije pet godina imali su 3408 ljudi manje na listi zaposlenih nego krajem prošle godine. Usporedbe radi, Klinički bolnički centar Split, najveći bolnički centar u Dalmaciji, zapošljava oko 3300 djelatnika. Možemo uzeti primjer lanca "DM", koji u 60 gradova zapošljava 1470 djelatnika, da bi čovjek doživio koliko je to povećanje.

Samo u prošloj godini broj zaposlenih u gradovima i općinama povećao se za 2442 ljudi, pa ne čudi da su rashodi za zaposlene skočili za gotovo 240 milijuna kuna, na 2,05 milijardi kuna, pri čemu lavovski dio od 1,67 milijardi kuna otpada na bruto plaće. Zašto je tome tako? Odgovor na to pitanje ima 10.334 ljudi, među kojima je 338 gradonačelnika i zamjenika, 908 načelnika općina i zamjenika i još 9088 članova vijeća gradova i općina, gradskih četvrti i mjesnih odbora Grada Zagreba.

 

Škrabica
Prihodi gradova i općina prošle godine
- 13,56 milijardi kuna ukupnih poreznih prihoda, 33 posto ili 3,39 milijardi kuna više nego u 2017.
- 11,82 milijarde kuna poreza i prireza na dohodak, porast od 34 posto ili 3,02 milijarde kuna u odnosu na preklani

 

Naslovnica Hrvatska