Novosti Hrvatska

juriš na vladu

Sindikati osjetili Plenkovićevu slabost, sad traže povećanje plaća od 18,3 posto, veće koeficijente i 13. plaću: 'Novca ima, a u ovom trenutku ne postoji ništa važnije'

juriš na vladu

Štrajk u obrazovanju nastavlja se i idući tjedan, najprije u ponedjeljak u cijeloj zemlji, a potom od utorka prema cirkularnom modelu, po županijama.

Paralelno kreće i val manjih i većih prosvjeda na Markovu trgu u Zagrebu, ali u četvrtak, 24. listopada, i jednodnevni štrajk na fakultetima za povećanje koeficijenata na plaću nenastavnom osoblju i predavačima u organizaciji Sindikata znanosti. Taj sindikat, kako je u petak izvijestio njegov glavni tajnik Vilim Ribić, ujedno predsjednik Matice hrvatskih sindikata, poziva i da svi sindikati javnih i državnih službi idući tjedan jedan dan održe štrajk solidarnosti sa zaposlenicima u prosvjeti.

Sindikati školstva i dalje poručuju kako premijerova ponuda o povećanju osnovice za plaće svim zaposlenima u državnim i javnim službama od 6,12 posto u idućoj godini ne rješava problem zaostajanja plaća u prosvjeti u odnosu na ostale javne službe, te zbog toga traže povećanje koeficijenata od 6,11 posto.

Božićnicu u 13. buštu

– Imamo plan provedbe štrajka u školama do blagdana Svih svetih, a ako bude trebalo i do kraja prvog polugodišta – najavio je u petak Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Međutim, paralelno s ovim problemom, za premijera Andreja Plenkovića i Vladu otvara se "novi front". Ribić je u petak najavio kako će u sklopu pregovora o temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe i pregovora o rastu osnovice za plaće sindikati javnih službi iz područja zdravstva, školstva, socijalne skrbi i kulture kao startnu poziciju istaknuti zahtjeve koji višestruko nadilaze onaj koji je ponudio premijer.

– Tražit ćemo da se osnovica za plaće u javnim službama poveća 18,3 posto, koliko iznosi zaostajanje plaća u javnim službama za onima u privredi, a ne 6,12 posto koliko nudi premijer. Jedan od zahtjeva bit će i vraćanje koeficijenta od tri posto za koliko su linearno umanjeni u vrijeme vlade Zorana Milanovića, potom povratak takozvanog dodatka na vjernost od 4, 8 i 10 posto za zaposlenike s više od 20 godina radnog staža, kao i to da božićnica bude 13. plaća – pobrojao je Ribić zahtjeve oko kojih se složilo 11 sindikata javnih službi koliko ih sudjeluje u pregovorima o osnovici.

Ti bi sindikati pregovore s Vladom trebali nastaviti krajem listopada ili početkom studenoga, a o premijerovoj ponudi još nisu ni razgovarali jer je ona, kažu, izrečena samo putem saborske govornice.

Ništa drugo važnije

Slože li se sa zahtjevima sindikata javnih službi i sindikati koji zastupaju državne službenike, to jest zaposlene u policiji, vojsci, carini, pravosuđu i državnim uredima, a koji također trebaju s Vladom pregovarati o rastu osnovice, beneficije koje traže za ukupno 240 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama ukupno bi koštale oko 3,5 milijardi kuna, tvrdi Vilim Ribić.

Za to uporište nalazi u izjavama ministra financija Zdravka Marića koji je, podsjeća, predvidio deficit od 0,9 posto BDP-a, a ostvaren je suficit, što znači da je na raspolaganju oko 4,7 milijardi kuna od kojih bi se najveći dio trebao utrošiti upravo na rast plaća proračunskih korisnika.

– Novca ima, a u ovom trenutku ne postoji ništa važnije na što se taj novac može potrošiti – tvrdi Ribić, koji je ranije Vladu prozvao s pitanjem namjerava li taj novac dati za borbene avione ili spašavanje propalih poduzeća.

Na upit koliko će biti ustrajni u inzistiranju na ostvarenju tako visokih zahtjeva koje postavljaju pred Vladu, Ribić je kazao:

– Tražit ćemo dvoznamenkasti rast osnovice, 18,3 posto naš je početni zahtjev. Možda ćemo pristati na manje, vidjet ćemo kako će se to ispregovarati – nije do kraja otkrio Ribić.

Poseban dodatak ispravlja zaostatak

Sindikati obrazovanja u petak su prvi put spomenuli mogućnost da njihov zahtjev za povećanjem koeficijenata svim zaposlenima u sustavu školstva od 6,11 posto, u kojemu su "ukopani" i zbog čega su pokrenuli štrajk, dobije alternativu.

– Alternativa bi mogla biti poseban dodatak samo za zaposlene u obrazovanju, ali u visini kojom će se ukloniti zaostajanje naših plaća, dakle opet 6,11 posto – kaže Branimir Mihalinec.

Podsjetimo, prije štrajka Vladina je strana ponudila povećanje dodatka na plaće u prosvjeti od ukupno četiri posto, prema modelu 2+2 (prvih dva posto od početka listopada ove godine, drugih dva posto od 1. lipnja iduće godine), ali su školski sindikati inzistirali da se povećanje provede kroz rast koeficijenata od 6,11 posto.

Po 450 kuna za oba modela

Je li zaposlenima u obrazovanju povoljnija ponuda koju nudi premijer Plenković o rastu osnovice od 6,12 posto (i novi odbitak do četiri tisuće kuna) ili bi im više donio rast koeficijenata od 6,11 posto, koliko traže sindikati u štrajku?

To zavisi o mnogim pojedinostima, ali prema izračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja, za neke kategorije povećanje plaća u obje varijante zapravo bi bilo istovjetno. Na primjer, učitelj/nastavnik s 15 godina staža u obrazovanju, bez zvanja mentora ili savjetnika, u dva najveća grada, Zagrebu i Splitu, s dvoje djece, u obje varijante može računati na povećanje plaće od 451 kunu neto.

– Isti je iznos povećanja plaće za učitelja/nastavnika u Zagrebu i Splitu jer je u konkretnom slučaju iznos oporezivog dohotka nula. Cijeli iznos dohotka je neoporeziv zbog osobnog odbitka te odbitka za prvo i drugo dijete – objašnjavaju iz MZO-a.

Međutim, već s jednim djetetom manja plaća se, prema premijerovu prijedlogu, povećava za 380 kuna, a prema sindikalnom za 323 kune za istog tog učitelja.

 

Naslovnica Hrvatska