Novosti Hrvatska

produbljivanje razlika

U ponedjeljak nema nastave u svim hrvatskim školama: evo zašto prosvjetari, unatoč Plenkovićevom obećanju, nastavljaju sa štrajkom

produbljivanje razlika

Učitelji i nastavnici imaju koeficijent 1,325, a struke s otprilike sličnom složenosti poslova i stručnom spremom, poput mlađih asistenata na fakultetima (do pet godina staža) 1,406 ili socijalni radnici 1,40

Ponuda premijera Andreja Plenkovića o povećanju osnovice za plaće svim državnim i javnim službenicima od 6,12 posto u tri navrata u 2020. godini ni najmanje ne rješava zahtjeve školskih sindikata, pa se štrajk u obrazovanju, čiji prvi ciklus završio je dana, nastavlja i idući tjedan.

U ponedjeljak će u štrajku biti sve škole u zemlji, a nakon što "odrade" opći štrajk, u utorak se akcija ponovno nastavlja prema cirkularnome modelu, odnosno kao i dosad, po županijama.

Paralelno sa štrajkom u obrazovnim ustanovama idući tjedan kreću i prosvjedne aktivnosti na Markovu trgu u Zagrebu, a sindikati najavljuju kako će se provoditi u manjem i većem opsegu, od "šetnje šetača" do većih prosvjeda. Situacija se može promijeniti jedino ako u međuvremenu dođe do bitnog pomaka, odnosno sastanka predstavnika Vlade i sindikata i rješenja sindikalnih zahtjeva, poručio je u petak Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

- Od ponedjeljka i svaki sljedeći dan štrajk u školama odgovornost je Vlade Republike Hrvatske. Mogli su naći rješenje, a ne ići putem prijevare. Politika "zavadi pa vladaj" neće proći u zbornicama - tvrdi Mihalinec, koji najavljuje kako će se sindikati odazvati pozivu koji dođe iz Vlade.

Iz sindikata školstva, kao i dan ranije, objašnjavaju kako je poruka premijera Plenkovića neprihvatljiva iz razloga što on nudi rast osnovice za plaće svim državnim i javnim službenicama, ali ne i korekciju koeficijenata složenosti poslova zaposlenih u osnovnim i srednjim školama od 6,11 posto, što traže školski sindikati, jer upravo zbog nepravičnih koeficijenata zaostaju plaće zaposlenih u prosvjeti.

Rastom osnovice koja je ista svim državnim i javnim službenicima postojeće će se stanje samo zacementirati, čak naprotiv, u apsolutnim iznosima razlike u plaćama između prosvjetara i zaposlenih u ostalih u javnim službama s istom stručnom spremom i istom složenosti poslova samo će se povećati na štetu prosvjetara.

- Mi govorimo o koeficijentima, on o osnovici. To su kruške i jabuke. Premijer je svojom najavom možda zadovoljio političke kolege, ali ne i zaposlene u sustavu odgoja i obrazovanja koji odazivom u štrajk dobro razumiju o čemu se radi - kaže Sanja Šprem, predjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je premijeru poručila da ne podcjenjuje inteligenciju zaposlenih u prosvjeti.

- Kako to da Vlada nema 450 milijuna kuna, koliko bi trebalo za 6,11 postotno povećanje koeficijenata u sustavu odgoja i obrazovanja, a odjednom je pronašla 1,2 milijarde kuna za sve zaposlene u državnim i javnim službama? To je jasna poruka da za sve ima, a za nas ne, da obrazovanje nije prioritet, da smo ponovno zadnja rupa na svirali - poručuje Sanja Šprem.

Zašto prosvjetari odbijaju prihvatiti najnoviju Plenkovićevu ponudu? Kako sami kažu, riječ je o kruškama i jabukama. Naime, plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta te osnovice za izračun plaće, uvećan 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za plaće ista je u svim javnim službama (zdravstvo, školstvo, socijala, kultura) i od 1. rujna ove godine iznosi 5.695,87 kuna bruto.

Međutim, razliku u plaćama čine koeficijenti. Prosvjetare smeta što su oni za istu ili sličnu složenost poslova i istu stručnu spremu neujednačeni u cijelom sustavu, a najniži su u prosvjeti. Primjerice, učitelji i nastavnici imaju koeficijent na plaću 1,325, a struke s otprilike sličnom složenosti poslova i stručnom spremom, poput mlađih asistenata na fakultetima (do pet godina staža) 1,406 ili socijalni radnici 1,40.

Razlike u plaćama samo na osnovi koeficijenata su tako više od 400 kuna bruto. Ili, koeficijent inženjera kemije u školi (1,325) niži je od inženjera kemije u bolničkom laboratoriju gdje kao nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u dijagnostici i liječenju ima koeficijent 1,445 (oko 700 kuna bruto više nego u školi).

Ako se osnovica poveća svima jednako, ove će se razlike još produbiti, tvrde u sindikatima školstva. Upravo zato traže korekciju koeficijenata zaposlenih u školstvu i njihov rast za 6,11 posto, čime bi se trenutačno zaostajanje za ostalim javnim službama uklonilo.

Povišica 300 kuna

Prema izračunima Sindikata hrvatskih učitelja, plaća učiteljice s 12 godina staža iz zagorske Bednje, bez statusa mentora i savjetnika, isplaćena u rujnu ove godine iznosila je 6376,71 kunu neto, a povećanje osnovice koje predlaže premijer od 6,12 posto tu bi plaću povisilo za oko 300 kuna (ukupno bi narasla na 6681,40 kuna), ali tek tijekom iduće godine kada bi povećanje bilo isplaćeno u cijelosti.

 

Naslovnica Hrvatska