Novosti Hrvatska

za zgombića nema dileme

Porezni stručnjak ima rješenje za rast plaća u zdravstvu i prosvjeti: U javnom sektoru je 50.000 ljudi viška. Primaju plaću, a nemaju što raditi. Treba ih otpustiti odmah, bez socijalnog sentimenta

za zgombića nema dileme

'Ne bi trebalo voditi računa o socijalnom sentimentu, jer ako ćemo se tim načelom voditi, onda bi bilo pravedno da se sve osobe koje su danas nezaposlene zaposli u javnom sektoru', ističe Zgombić

– Iz analiza koje sam napravio za prošlu i pretprošlu godinu proizlazi da je porezno rasterećenje bilo nula kuna, a ne 6,6 milijardi kuna.

Tvrdnja da je rasterećenje 6,6 milijardi kuna i da se zbog toga ne mogu povećati plaće u zdravstvu i prosvjeti baš i ne stoji jer da je rasterećenja bilo, onda bi se smanjivao udio poreznih prihoda opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP), a nije se pomaknuo proteklih godina.

Rekao nam je to Hrvoje Zgombić, koji smatra da bi se za zdravstvo i prosvjetu lako našao potreban novac za povećanje plaća kad bismo se bavili privlačenjem investicija i kad bi se bez sentimenta i racionalno upravljalo proračunom.

– Da smo se potrudili privući investitore, pitanje rasta plaća u javnom sektoru bilo bi puno manje bolno. No, pitanje investicija već je godinama potpuno sporedno i nikom važno pitanje – objašnjava Zgombić.

– Proračun neke države visi u velikoj mjeri na privatnom sektoru te se iz privatnih investicija financiraju i državna uprava i javni sektor (npr. zdravstvo, prosvjeta), mirovine i sva ostala nužna javna davanja. Teško se oteti dojmu da kod nas država godinama na privatnim investicijama gotovo ništa ne radi. Prije godinu dana pitao sam što Vlada kani napraviti u vezi s najavom Harley Davidsona da će dio proizvodnje preseliti u Europsku uniju. Ili što Vlada kani napraviti s današnjom najavom da je Volkswagen odgodio svoju investiciju u Turskoj od 1,4 milijardi dolara – ističe ovaj ovlašteni revizor, ovlašteni porezni savjetnik i sudski vještak, iza kojeg je dugogodišnje iskustvo u vlastitim tvrtkama za računovodstveno, porezno i poslovno savjetovanje, a bio je i predsjednik uprave "PwC Hrvatska".

Zgombić upozorava da svote koje traže sindikati u zdravstvu i prosvjeti nisu tako male i zanemarive, ali ni upravljanje proračunom možda i nije tako racionalno.

Nema transparentnosti

Na našu konstataciju kako se stalno mijenjaju metodologije i kako je teško doznati točne podatke o zaposlenim u javnom sektoru i raščlaniti koliko je zaposlenih u svim segmentima i vrstama poslova, kaže:

– Nije to novost budući da kod nas nema transparentnosti. Činjenica je da se puno podataka za koje nema razloga da budu neobjavljeni kod nas ne objavljuju.

Navodi dalje da je od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno oko 11.000 osoba, te je teško da bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bili potrebni, a procijenimo li im prosječne plaće na 8000 kuna bruto, s doprinosima poslodavca, radi se o izdvajanju od jedne milijarde kuna u jednoj godini. Ako bismo uzeli u obzir da u ukupnom javnom sektoru ima još dodatno najmanje 50.000 viška zaposlenih, dakle onih koji imaju ugovor o radu, ali stvarno ne rade jer za njih nema posla, onda dođemo do dodatnoga godišnjeg izdvajanja iz proračuna od ukupno oko šest milijardi kuna, odnosno 30 milijardi kuna u zadnjih pet godina. Što se sve moglo napraviti s 30 milijardi kuna?! Ali mi smo odlučili taj novac baciti u vjetar. Racionalno upravljanje proračunom značilo bi trenutačno otpuštanje tih ljudi. Pri tome ne bi trebalo voditi računa o socijalnom sentimentu prema njima, jer ako ćemo se tim načelom voditi, onda bi bilo pravedno da se sve osobe koje su u ovom trenutku nezaposlene zaposli u nekom od segmenata javnog sektora – ističe Zgombić.

Ovaj stručnjak naglašava da se tvrdi da je poreznom reformom samo lani i preklani ostvareno 6,6 milijardi kuna poreznog rasterećenja. Odgovarajućom i najboljom mjerom prosječnog poreznog rasterećenja smatra udio poreznih prihoda opće države u BDP-u i kaže da prema tom pokazatelju nije bilo rasterećenja praktički ni za jednu kunu. Stoga se, kaže Zgombić, odbijanje povećanja plaća ne može time pravdati i dodaje da je preklani udio poreznih prihoda države u BDP-u bio 20,6 posto, a porezni prihodi 75,2 milijarde kuna, dok je lanjski udio u BDP-u bio 20,4 posto, a porezni prihodi 78 milijardi kuna.

Porezni prihodi države:

- udio u BDP-u 20 posto, porezni prihodi 68 milijardi kuna (2015.)

- udio u BDP-u 20,4 posto, porezni prihodi 71,7 milijardi kuna (2016.)

- udio u BDP-u 20,6 posto, porezni prihodi 75,2 milijarde (2017.)

- udio u BDP-u 20,4 posto, porezni prihodi 78 milijardi kuna (2018.)

 

Naslovnica Hrvatska