Novosti Hrvatska

'To bi bio paradoks'

Kaptol je nezadovoljan Plenkovićevom novom blagdanskom križaljkom; Urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić: Hrvatska ne bi smjela biti bez blagdana neovisnosti!

'To bi bio paradoks'

Novi prijedlog kalendara slavljenja nacionalnih praznika koji je u javno savjetovanje pustila Vlada premijera Andreja Plenkovića nije po volji Kaptolu.

U najnovijem broju "Glasa Koncila" glavni urednik mons. Ivan Miklenić, Plenkovićev je blagdanski prijedlog ocijenio „parcijalnim političkim pristupom koji nije sposoban uvažiti legalni i legitimni zahtjev općega dobra hrvatskoga društva“. Miklenić je iznio stav kako Hrvatska, ako imalo drži do sebe kao samostalne i neovisne države, i svoga dostojanstva, ne bi smjela biti bez blagdana neovisnosti.

Kao što je poznato Vlada je prošli tjedan, u osvit predsjedničkih izbora, najvećim dijelom kako bi mobilizirala vlastite birače i dobila njihove simpatije u javno savjetovanje pustila prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Više se ne bi slavio dosadašnji Dan neovisnosti, koji je uvela Račanova vlada 8. listopada, a 18. studenoga, na dan pada Vukovara dobili bi novi praznik - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

No, suprotno očekivanjima Markova trga, a sudeći prema komentaru mons. Miklenića, katoličkom kleru ne sviđaju se predložene promjene. I to u više segmenata.

U svom uvodniku "Hrvatska bez blagdana neovisnosti?", Miklenić tako tumači kako je riječ o tematici koja se tiče cjelokupnoga hrvatskog društva pa je dobro o tome, makar djelomično, progovoriti i s etičkoga stajališta, odnosno stajališta općeg dobra. Napominje kako je politika u trajnoj napasti da samo ona odlučuje o pojedinim rješenjima, vodeći ponajprije računa o partikularnim stranačkim ili koalicijskim interesima, a reguliranje tih dana trebalo bi biti plod društvenog konsenzusa.

Što se tiče Dana neovisnosti i činjenice da po novom prijedlogu ne bi više bio državni blagdan nego, nego tek spomendan i radni dan, urednik "Glasa Koncila" drži kako je to premalo.

- Naime samostalna, neovisna Hrvatska ideal je njegovan devet stoljeća, štoviše za taj ideal mnogi su hrvatski sinovi i kćeri prolili svoju krv i žrtvovali svoje živote, osobito u presudnom Domovinskom ratu, pa Hrvatska, ako imalo drži do sebe kao samostalne i neovisne države, i svoga dostojanstva, ne bi smjela biti bez blagdana neovisnosti – upozorava.

  Posebno mu smeta što bi Dan antifašističke borbe ostao blagdan, a to bi, ako ne bi bilo državnog blagdana neovisnosti, po Mikleniću izazvalo proturječnost.

- To bi bio paradoks jer bi blagdan koji je vezan za Jugoslaviju, budući da je ustanak doveo do obnove Jugoslavije i uspostave komunističkog režima, bio sada u Hrvatskoj po svojoj kvalifikaciji jači od oba predložena spomendana ( 25. lipnja i 8. listopada) koji su povijesni za osamostaljenje Hrvatske – ističe Miklenić i objašnjava kako je hrvatska državnost živjela i kad nije bilo samostalne Hrvatske, a neovisnost je apsolutna kategorija RH te je nužno njegovati svijest o njoj i slaviti je kao povijesno postignuće, kako navodi "tim više što i danas ima onih i u Hrvatskoj izvan nje koji osporavaju Hrvatsku samostalnost".

- Kad bi hrvatska politika imala dovoljnu snažnu svijest o važnosti neovisnosti Hrvatske, ne bi li se trebala odreći ipak projugoslavenskog blagdana antifašističke borbe i na rang neradnoga spomendana podići spomen na sve žrtve totalitarnih režima? - pita se u svom komentaru.

Jasno mu je da će vladajuća politika donijeti konačnu odluku, no kaže kako mu nije svejedno poštuje li ili ne poštuje ta odluka vrednote, osjećaje i želje najširih krugova hrvatskog društva.

Naglašava kako se odluka ne smije donijeti bez dubokog proučavanja i promišljanja hrvatske stvarnosti kakva ona jest u kontekstu objektivne povijesti i aktualnog povijesnog trenutka, a ne kakvom je vidi politika, posebno ne stranačka ili kakvom je ocrtavaju mediji.

Nezadovoljan je i što Plenković nije predložio poseban spomendan sjećanju na žrtve komunističkog totalitarizma.

Vlada smatra da je dovoljno Europskom danu sjećanja na žrtve totalitarnih režima, a koji se obilježava 23. kolovoza u nazivu dodati i "nacizma, fašizma i komunizma" ali Miklenić time nije zadovoljan.

Naslovnica Hrvatska