Novosti Hrvatska

porazna socijalna slika

Čak milijun hrvatskih građana živi u riziku od siromaštva: samo 24.530 obitelji vrlo lako podmiruje svoje obveze, dok se zimi smrzava 314.760 ljudi

porazna socijalna slika

Više od milijun ljudi u Hrvatskoj živjelo je lani u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, njih točno 1,01 milijun ili samo 308 tisuća manje nego prije devet godina.

Čak 1,75 milijuna ljudi ili gotovo 43 posto živi u obiteljima koje teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem mjeseca, a 40 posto ili njih 1,6 milijuna žive u kućanstvima s malim teškoćama spoje kraj s krajem.

Samo 24.530 obitelji vrlo lako podmiruje svoje obveze. Zimi se u svojim domovima smrzava 314.760 ljudi jer 7,7 posto građana ne može platiti grijanje, dok ih još više, svaki deseti stanovnik, ne može kupiti ribu, meso ili vegetarijansku zamjenu svaki drugi dan.

Osobna je to iskaznica na kojoj se nižu pokazatelji rizika siromaštva, a kad se tom riziku doda onaj od socijalne isključenosti, u Hrvatskoj tako živi milijun ljudi ili njih 24,8 posto.

Procjena je Eurostata da smo od 2010. do kraja prošle godine, znači u devet godina, broj ljudi u “opsegu” ova dva rizika smanjili za njih 308 tisuća. Zanimljivo je da Austrija ima stanovnika kao dvije Hrvatske i malo više ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, njih milijun i pol.

U riziku od siromaštva i socijalne isključivosti živi 997 tisuća Danaca, 894 tisuće Finaca, 860 tisuća Norvežana, oko 850 tisuća Slovaka, a sve su to zemlje koje imaju od 5,3 milijuna do šest milijuna stanovnika. Bugari, primjerice, imaju mnogo više ljudi u ovakvoj nezavidnoj situaciji, njih 2,3 milijuna, ali su u devet godina njihov broj spustili za čak 1,4 milijuna ljudi.

Danas je 6,7 milijuna Poljaka u ovim rizicima, a prije devet godina bilo ih je 3,4 milijuna više, Rumunja je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti krajem prošle godine bilo 6,3 milijuna, dva milijuna manje nego u 2010. Rumunjska i Bugarska inače imaju veću stopu rizika od siromaštva od Hrvatske, jednako kao što je imaju Litva i Letonija, ali su te četiri zemlje proteklih devet godina znatno više smanjivale siromaštvo.

Hrvatska je, kako je to ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, sa stopom rizika od siromaštva od 19,3 posto na 21. mjestu u Europskoj uniji.

Sedam je zemalja lošije, a najvišu stopu od 23,5 posto siromašnog stanovništva ima Rumunjska, no kad se ti podaci usporede s europskom statistikom, jasno je da neke zemlje brže mijenjaju stvari unutar svojih granica i smanjuju razliku s “konkurencijom”.

Gotovo petina svih građana u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, odnosno, njih 19,3 posto ili 788.940 ljudi. Prije devet godina, u 2010. godini, u takvom je riziku bilo 20,6 posto stanovništva.

Rizik od siromaštva obuhvaća one koji imaju manje novca od praga rizika od siromaštva koji je lani iznosio 29.820 kuna za samačka kućanstva i 62.622 kune za obitelji s dvoje odraslih i dvoje djece. Mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano je kućanstvo 2485 kuna, a za četveročlanu obitelj 5218,50 kuna.

Najgore sa siromaštvom je samcima starijim od 65 godina, samohranim roditeljima i mnogočlanim obiteljima i nezaposlenima.

S nezaposlenošću ide ruku pod ruku opasnost od siromaštva, a u toj je nezavidnoj situaciji 54,3 posto nezaposlenih muškaraca i 41,7 posto žena. Stopa rizika od siromaštva samaca starijih od 65 godina iznosi 48 posto, za kućanstva samohranih roditelja 36,7 posto, a u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje i više djece, stopa rizika od siromaštva iznosi 31,1 posto

Znatno više ljudi u Hrvatskoj, svaki četvrti građanin živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti što znači da imaju manje novca od praga siromaštva ili su u teškoj deprivaciji, odnosno, oskudici ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, a to znači da u tim obiteljima nitko ne radi ili radno sposobni članovi rade samo do 2,4 mjeseca u godini. Malo i nimalo radi se u 11,2 posto obitelji, dok u teškoj materijalnoj oskudici ili deprivaciji živi 8,6 posto stanovništva ili 351.550 ljudi.

U “običnoj” oskudici živi 23,3 posto ljudi u zemlji ili njih 952.500, a to znači da zbog nedostatka kuna ne mogu sebi priuštiti tri od devet stavki s liste kojom se važe stupanj oskudice, dok oni koji su u teškoj oskudici ne mogu imati četiri stavke koje obuhvaćaju, hranu, grijanje, posjedovanje televizora, perilice rublja, automobila... Ljudima u Hrvatskoj najteže pada kada moraju podmiriti iznenadni financijski izdatak – to ne može vlastitim novcem učiniti 52,9 posto građana, nije im lako ni s plaćanjem svojih obaveza - 17,5 posto kasne s plaćanjem računa za režije...

Vaganje oskudice

- 7,7 posto kućanstava ne može platiti grijanje u najhladnijim mjesecima

- 51,3 posto kućanstava nemaju za tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće

- 10,1 posto kućanstava nemaju obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan

- 52,9 posto kućanstava ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava

- 17,5 posto kućanstava zbog financijskih teškoća kasni s plaćanjem računa za režije

Spajanje kraja s krajem mjeseca

14,1 posto vrlo teško

28,6 posto teško

40,4 posto male teškoće

12,9 posto uglavnom lako

3,3 posto lako

0,6 posto vrlo lako

Naslovnica Hrvatska