Novosti Hrvatska

POREMEĆEN POLITIČKI KOMPAS

Troje glavnih kandidata odvojeno je od stvarnosti, a Milanović je u tome najgore prošao: naš sociolog pojašnjava zašto ljevici nedostaje autentični lijevi kandidat

POREMEĆEN POLITIČKI KOMPAS
Milanovićeve šanse na predstojećim izborima, bar kako sada stvari stoje, nisu velike

Birači ljevice kao da su nestali. Njihova glavna perjanica na predsjedničkim izborima Zoran Milanović – bivši premijer i čovjek koji je deset godina vodio SDP – jedva da može računati na potporu četvrtine birača.

Tako bar sugerira zadnje terensko istraživanje Crobarometar agencije Ipsos, koje je pokazalo da Milanovićev rejting, tri mjeseca nakon što se uključio u kampanju, ne prelazi 23,9 posto. Njegove šanse, bar kako sada stvari stoje, nisu velike. To najbolje pokazuju projekcije rezultata u drugom krugu, u kojemu – bez obzira hoće li kontra njega bili aktualna predsjednica ili popularni pjevač – on osvaja jedva nešto više od trećine glasova birača.

Štoviše, ljevica nije iznjedrila nijednog drugog snažnijeg kandidata. Dalija Orešković, čelnica stranke Start, ima 3,3 posto. I to je, kad je riječ o kandidatima lijevo od centra, to.

– Osnovni problem je što u ovome trenutku u Hrvatskoj među tri najjača kandidata ne postoji autentični predstavnik lijeve priče. Sam Milanović je za sebe rekao da je liberal. A lijevo znači otvoreno biti protiv krupnoga kapitala, odnosno za kontrolu države u odnosu na krupni kapital – konstatira u izjavi za Slobodnu Dalmaciju sociolog dr. Renato Matić. I naglašava da se kod nas već neko vrijeme pojam što je to "lijevo", a što "desno", izgubio kada je riječ o ideološkoj dimenziji.

– Pojam "lijevo" oduvijek je bio vezan uz ekonomiju, uz zalaganje za prava radnika. Pojam "desno" u ekonomiji je vezan uz liberalno gledanje, odnosno primat kapitala nad radom. Kod nas se, kad se kaže "lijevo" i "desno", u populaciji starijoj od 40 godina krajnje pojednostavljeno misli na ustaše i partizane. Borbe se u Saboru uglavnom vode oko tih tema i mi doista nemamo jasnu sliku što je to lijevo, a što desno – upozorava Matić.

U političkom smislu, na razmeđu između demokratskog i autoritarnog, naša je scena, ističe on, barem deklarativno bliža ovom prvom. Kada su, međutim, ekonomske teme u pitanju, ona je snažno pomaknuta udesno. Nitko se danas, prema njegovim riječima, ne zauzima za prava ljudi koji u svojim rukama nemaju vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, nego žive jedino od svojega rada.

– To je nekad radila tradicionalna ljevica. Danas je taj politički kompas potpuno poremećen, a taj prostor je ostao upražnjen – smatra Matić.

Mimo radara, upozorava on, prolazi i činjenica da ljudi mlađi od 30 godina uopće nisu zainteresirani za izbore. Osim ako nisu članovi SDP-a ili HDZ-a, i u tom prostoru grade svoju perspektivu, očekuju lakše zaposlenje i slično.

– U populaciji mlađoj od 25 godina manje je od 10 posto njih nekada pogledalo neku informativnu emisiju ili redovitije prate medijski prostor. Stariji se, s druge strane, odlučuju jesu li lijevo ili desno na temelju toga jesu li za Tita ili protiv Tita. A te stvari mlađe ljude uopće ne zanimaju. Zato je odaziv na izbore među njima tako nizak, i zato oni i zato oni gotovo u velikoj mjeri apstiniraju – ističe Matić.

Mlade, prema njegovim riječima, zanima kako izgraditi vlastiti život i trebaju li ostati u Hrvatskoj ili otići. Ideološki sukobi ih jednostavno ne zanimaju.

– Sva tri glavna kandidata su, zapravo, navikli na živote potpuno odvojene od stvarnoga života kojim živi prosječan građanin u Hrvatskoj. I Kolinda Grabar-Kitarović, i Milanović i Škoro žive puno bolje od prosjeka, i ne mogu uroniti u stvarnost. Logično, iskreno ih ne zanima kako žive ljudi koji jedva preživljavaju. Oni se sa tim jednostavno ne mogu saživjeti – zaključuje Matić.

U toj odvojenosti od stvarnosti, Milanović je, čini se, najgore prošao. Njegov rejting za sada ne prelazi onaj SDP-ov. Što znači da ga, ako se u međuvremenu ne dogodi neki iznenadni obrat, čeka novi poraz.

 

Naslovnica Hrvatska