Novosti Hrvatska

treba utvrditi granice

Jadran je na rubu ekološkog i sigurnosnog kolapsa! Uništimo li more, kao što uništavamo obalu, možemo se pozdraviti s turizmom, a onda nam se loše piše...

treba utvrditi granice

Obalu smo unakazili betonom, a Jadranskom moru, našem najvećem prirodnom resursu, prijeti još gora sudbina.
Kruzeri puštaju fekalije na Zlatnom ratu, a morski psi, zbog hrane koja se s tih brodova grdosija baca – plivaju za njima i siju paniku među kupačima. Svako malo nam iz Albanije ili Crne Gore doplove ogromne količine smeća, pa iz Dubrovnika, našeg najpoznatijeg turističkog odredišta, u svijet odlaze sramotne slike.

Oni koji su svaki dan na moru svjedoče velikim količinama plastike koju za sobom ostavljaju nesavjesni nautičari. Gužva je u našoj "kadici" sve veća, nautički promet raste iz godine u godinu dvoznamenkastim brojkama, pa su i nesreće sa smrtnim posljedicama sve brojnije.

'Čak je i žalo promijenilo boju': Bračanin svjedočio odvratnom činu kapetana kruzera pred našom naljepšom plažom; Mještani potvrđuju: To je javna tajna...

Kad tome dodamo i izlovljavanje nekih ribljih vrsta, ilegalni ribolov i neobnavljanje ribljeg fonda – jasno je zašto s ovih stranica šaljemo SOS. Ni u svijetu nije ništa bolje, pa ispada da je ekološka situacija na Jadranu samo odraz cjelokupnog stanja. Godišnje se u Europi baci 25 milijuna tona plastike, a sve završi u okolišu i moru. Nastavi li se ovakvim tempom, do 2050. godine u svjetskim će morima biti više plastike nego ribe. Treba li još što dodati?

Doplovili smo do ruba

Prof. dr. Jakša Miličić, diplomirani inženjer građevinarstva, jedan od najuspješnijih gradonačelnika u povijesti Splita, ni u svojoj 93. godini života ne odustaje od bitke za očuvanje Jadrana, mora koje je, napominje, ugroženo sa svih strana.

Miličić podsjeća na to da se još 1984., u vrijeme kad se planiralo graditi sustav marina ACY, ozbiljno razmišljalo o mogućim posljedicama nekontroliranog razvoja nautičkog turizma na Jadranu, znajući da će zbog atraktivne, razvedene obale i blizine Jadrana najrazvijenijim državama Europe, broj plovila enormno rasti.

– A Jadran je, uvažavajući činjenicu da je Hrvatska dio Europske unije i da će njome dogodine predsjedati, ne samo naše, hrvatsko more, i more naših susjeda – Crnogoraca, Talijana, Bosanaca i Hercegovaca, Slovenaca, nego i europsko more u punom smislu te riječi. Stoga su i oni dužni voditi brigu o njemu – kaže profesor Miličić, koji je idejni inicijator izrade studije o receptivnoj moći Jadrana.

Slaven Dobrović, saborski zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša, te Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada, upozorili su da sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku. Radi se o mikroplastici koja je čovjekovu oku nevidljiva, a riba je, kao tvar koja se ne razgrađuje, guta kao hranu, da bi onda konzumacijom te ribe ta ista plastika koju je čovjek nesavjesno odbacio završila u ljudskom organizmu.

– Dogovorio sam sastanak u HAZU-u i iskreno se nadam, a već imam neke pozitivne povratne informacije na tu temu, da će oni, kao najuglednija institucija u ovom društvu, predvoditi izradu studije koja će pokazati koji je konačni kapacitet Jadrana i gdje su granice dopustivog – veli Miličić i upozorava da će se, uništimo li Jadran, a u tom smo smislu "doplovili" do ruba, dokrajčiti i turizam, koji čini dvadeset posto BDP-a Hrvatske, što jasno govori da je cijelo društvo ovisno o njemu.

– Možete li zamisliti Hrvatsku bez turizma? Od čega bismo živjeli i kako bi nam svima zajedno bilo? Ne bude li ovdje turizma, mi ćemo biti doslovno gladni kruha! A gosti u prvom redu dolaze u Hrvatsku zbog mora, i zagadimo li ga, narušimo li njegovu biološku ravnotežu, loše nam se piše. Izrada studije o receptivnoj moći Jadrana financirala bi se novcem EU-a, jer je to u interesu Europe, a u prvom redu naših jadranskih susjeda s kojima dijelimo zajedničku sudbinu. Jadran je malo zatvoreno more i u tom mu smislu prijete brojne opasnosti – upozorava Miličić, koji očekuje da će se u ovaj veliki projekt uključiti i strani eksperti.

Gust pomorski promet Jadranom, naročito plovnim putevima između Hrvatske i Italije, za posljedicu ima uljne mrlje veličine između 100 i 108 četvornih kilometara. Tim hrvatsko-ruskih stručnjaka svojedobno je analizom šezdesetak satelitskih snimki srednjeg i južnog Jadrana otkrio velike uljne mrlje i u ZERP-u. One mogu nastati ispuštanjem balastnih voda, pranjem tankova ili puštanjem otpadnih voda iz strojeva i brodske kaljuže u more.

Splite, pridruži se

Lani je ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić predložio talijanskim kolegama nastavak aktivnosti na proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem, a talijanska strana podupire tu inicijativu. Hrvatska je pozvala Italiju na razmatranje mogućnosti razvoja programa za zajedničku stručnu i tehničku pomoć drugim državama Jadrana za rješenje onečišćenja mora izvorima s kopna i brodova. Izrada studije o receptivnoj moći Jadrana glavni je uvjet za realizaciju te ideje. ​Inicijativu, čiji je rodonačelnik Jakša Miličić, a kojoj je glavni cilj očuvanje Jadrana, nedavno je vrlo energično podržao i novi predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt.

– On je naglasio da će HAZU stati iza ove studije, a moje je mišljenje da se u projekt mora uključiti i Sveučilište u Splitu, ali i Grad Split, i to na temelju odluke Gradskog vijeća i gradonačelnika Andre Krstulovića Opareosobno. Split je najveći grad na našoj strani Jadrana, pa zdrav razum nalaže da upravo ovdje inicijativa za spas Jadrana dobije najveću potporu – veli Miličić.

Nakon izrade Studije o receptivnoj moći Jadrana, slijedila bi operacionalizacija utvrđenih ciljeva.

– Ako najveći znanstveni autoriteti nepobitno utvrde granice do kojih možemo iskorištavati Jadransko more, onda se sve institucije vlasti koje su to po zakonu dužne napraviti, moraju rukovoditi dobivenim rezultatima i nadzirati u tom smislu stanje na našem dijelu Jadrana.

Ne budemo li djelovali odmah, i to na čelu s HAZU-om, plašim se da ćemo već za nekoliko godina ozbiljno dovesti u pitanje jadranski ekosustav, ali i sigurnost plovidbe morem, osobito u ljetnim mjesecima, kad se broj plovila enormno povećava, kao i broj nesreća koje prate tako veliko i neplanirano povećanje. Vrijeme je da kao društvo stanemo na kraj kaosu na moru i spasimo Jadran od bezvlašća zbog kojega mu prijeti ekološka i sigurnosna katastrofa.

Naslovnica Hrvatska