Novosti Hrvatska

PRITISAK NA VLADU

Zaposlenici u javnom sektoru krenuli u rat za plaće, ne ispune li se zahtjevi sindikata za jesen najavljeni - štrajkovi!

PRITISAK NA VLADU

Zaposlenicima javnih i državnih službi 2018. je porasla osnovica plaće za ukupno šest posto, potom je početkom ove godine porasla dodatno za tri posto, a od 1. rujna ove godine povećat će se za još dva posto

Nakon što je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak početkom lipnja ustvrdila kako je zahtjev sindikata za povećanjem koeficijenata za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, "težak" na godišnjoj razini oko 360 milijuna kuna, opravdan, i ministar zdravstva Milan Kujundžić je za zaposlenike u svojem sektoru ovih dana parafirao zahtjeve "teške" 450 milijuna kuna godišnje.

Uz to, sindikati javnih i državni službi tražit će i povećanje osnovice plaće od početka 2020. za par postotaka za oko 240 tisuća ljudi, što će iznositi oko milijardu kuna na godišnjoj razini.

Dakle, ako bi se ispunili zahtjevi sindikata u osnovnom i srednjem školstvu i zdravstvu, te bi Vlada očekivano pristala na povećanje osnovice plaća u idućoj godini, to bi bio godišnji trošak za državni proračun veći od 1,8 milijardi kuna.

Podsjetimo, zaposlenicima javnih i državnih službi je 2018. porasla osnovica plaće za ukupno šest posto, potom je početkom ove godine porasla dodatno za tri posto, a od 1. rujna ove godine povećat će se za još dva posto. Sindikati ističu kako je povećanje od šest i tri posto ustvari bilo "vraćanje uzetog" iz 2009., a da tek povećanje osnovice od dva posto od 1. rujna predstavlja prvo nominalno povećanje osnovice plaća od 2009.

Kad su posrijedi zahtjevi pojedinih sektora za povećanje koeficijenata i drugih materijalnih prava, prvi su bitku dobili sindikati u visokoj znanosti, kad je 28. siječnja prošle godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan granski kolektivni ugovor.

Pregovori su trajali čak 16 mjeseci, a novi kolektivni ugovor od materijalnih prava, između ostaloga, regulira pravo zaposlenika u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju i na radnom mjestu na povrat troškova povezanih s izradom, tiskom i opremom doktorske disertacije u visini do najviše 3500 kuna, kao i pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji, te prava vezana uz troškove poslijediplomskih doktorskih studija. Kolektivnim se ugovorom potiče i znanstvena izvrsnost, a dodatkom kolektivnog ugovora uređuje se i osiguravanje dodatka na plaću za radna mjesta s posebnim uvjetima rada u iznosu 10, 12 ili 15 posto osnovice za izračun plaće u javnim službama (npr. zaposlenici koji rade s opasnim materijalima).

Naravno, to je onda ohrabrilo i ostale jake sindikate, pogotovo one u zdravstvu i prosvjeti, da krenu u bitku za povećanje materijalnih prava u svojim sektorima, a za to su, kako vidimo, dobili i podršku svojih ministara.

Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama sada traže da se povećanje od 6,11 posto provede tako da se četiri posto povećanja uvede već ove godine u jesen, a preostalih dva posto od 1. siječnja 2020.

Sindikati zdravstva, pak, inzistirali su na tome da se od 1. kolovoza za tri posto poveća naknada za uvjete rada, a za četiri posto nakon par mjeseci tzv. naknada za odgovornost na radu. Neće čuditi i ako neki drugi, manji sindikati zatraže povećanje plaća za svoj sektor, poput socijalnih radnika.

No, jednako tako ne čudi ni stav ministra financija Zdravka Marića, koji je u srijedu novinarima rekao da povećanje plaća u ovom trenutku može biti samo "horizontalno", što u prijevodu znači da će se moći ići samo na povećanje osnovice plaća za sve u državnom i javnom sektoru, ali ne i na značajna povećanja u pojedinim sektorima.

Suočeni s takvim stavom ministra, ali i Vlade, sindikati zdravstva i prosvjete službeno najavljuju prosvjede i štrajkove u rujnu. Tako će pokušati slomiti Vladu i osigurati povećanje plaća mimo povećanja osnovice, pozivajući se i na granski kolektivni ugovor za znanost.

Slijedi nam, dakle, zanimljiv rujan, a do tada valja napomenuti kako je za razdoblje od siječnja do svibnja 2019. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno veća za 3,2 posto, a realno za 2,5 posto, dok je prosječna mjesečna bruto plaća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno veća za 3,5 posto, a realno za 2,8.

Ako takvi postoci ostanu i do kraja godine, može se očekivati toliko povećanje osnovice za državni i javni sektor u 2020., možda i nešto veće, ali će se, očito, još nezgodnije bitke voditi za posebne dodatke u prosvjeti i zdravstvu.

 

Naslovnica Hrvatska