Novosti Hrvatska

glava u torbi

Ispovijest Splićanina koji je sudjelovao u misiji u Afganistanu: Jedino zbog čega se isplatilo otići bila je plaća; Otkrio nam je i koliko iznosi osiguranje u slučaju smrti vojnika

glava u torbi

Pripadnik Specijalnih snaga HV-a Josip Briški (27) iz Sesveta preminuo je od teških ozljeda zadobivenih u napadu na vozilo Hrvatske vojske u Kabulu.

On je bio pripadnik 10. hrvatskoga kontingenta u NATO-ovoj misiji potpore miru, Resolute Support, u Afganistanu. Teško ozlijeđeni vojnik preminuo je jučer oko podneva. Bio je angažiran na poslovima savjetovanja i mentoriranja Afganistanskih sigurnosnih snaga.

Teško ozlijeđenom Briškiju nakon stradavanja je pružena maksimalna medicinska pomoć u američkoj bolnici u Bagramu, no zbog težine ozljeda nije mu bilo spasa. Talibani su preuzeli odgovornost za napad.

Talibani preuzeli odgovornost za napad na hrvatske vojnike u Afganistanu: 'Naš borac je umro kao mučenik'

U Afganistanu je poginuo Josip Briški: imao je 27 godina, kod kuće je ostavio suprugu i sinčića koji je tek proslavio prvi rođendan

Ovaj napad zasigurno će otvoriti mnoga pitanja, a prvenstveno pitanje opstanka hrvatske misije u Afganistanu, odnosno kako će hrvatska javnost reagirati na činjenicu da su tamo počeli ginuti i pripadnici HV-a.

– Najvjerojatnije će se otvoriti takva pitanja, ali po mojem mišljenju, ništa se neće promijeniti. Naime, radi se o profesionalnim vojnicima, koji su svjesni opasnosti koje vrebaju u Afganistanu i koji za svoju službu u HV-u primaju plaću, a na kraju krajeva, sudjelovanje u mirovnim misijama je i obveza Hrvatske prema NATO-u. Mi od NATO-a dobivamo veliku financijsku pomoć. Ne mislim tu na novac, nego na usluge zaštite RH, i da nismo u NATO savezu, vjerujte da bi Hrvatska na svoju obranu i sigurnost morala potrošiti kudikamo više novca. Naša je obveza da pridonosimo takvom savezu, na kraju krajeva, to je i odluka Vlade RH. Hrvatska je javnost do sada više-manje podržavala ovakva sudjelovanja u mirovnim misijama, a mi smo svi morali biti svjesni opasnosti, gdje odlaze naši vojnici – rekao nam je politolog Vedran Obućina.

Da se ne radi o odlasku "na odmor", nego u vrlo opasno ratno područje, slaže se i vojni analitičar Jan Ivanjek.

– Zaista je začuđujuće da u proteklih 16 godina nije bilo ozbiljnijih incidenata na štetu naših vojnika, a kad se ide u mirovne misije, mora se biti spreman na nešto ovako. Nažalost, to je u Afganistanu svakodnevica. Po činjenici da su pripadnici HV-a dosad rijetko bili napadani u Afganistanu oni su vrlo vjerojatno jedinstveni. Iako su talibani preuzeli odgovornost za napad, teško je zaista znati tko su napadači. Osim talibana, u Afganistanu postoje razne njihove frakcije, kao i naoružane seoske straže. Tamo vlada popriličan kaos – rekao nam je Jan Ivanjek.

I Ivanjek misli da ovaj incident neće utjecati na neke buduće odlaske hrvatskih vojnika u mirovne misije.

Jedan od onih koji je sudjelovao u misiji u Afganistanu je i 35-godišnjak iz Splita koji je prije nekoliko godina bio u Kabulu kao pripadnik HV-a, u sklopu hrvatske misije.

– Onog trenutka kad sam kročio nogom u Afganistan, rat u toj zemlji više mi nije bio apstraktan, nego konkretan. Najveća je opasnost prijetila od prerušenih talibana, koji su se odijevali u vojne odore afganistanske vojske ili policije. Tako nikada nisi mogao znati tko je tko. Vladalo je veliko nepovjerenje i ta činjenica da se oni preodijevaju unosila je veliku nesigurnost u sve nas – kaže naš sugovornik koji je zbog razumljivih razloga želio ostati anoniman.

I sam je svjedočio raketnom napadu.

– Bio je to napad na vojni kamp "Dark Horse" (Crni konj) i moram reći da je bilo jako neugodno. Sve je letjelo u zrak, bilo je užasno i uz nevjerojatnu sreću nitko nije ozlijeđen. Sada su u Afganistanu najopasniji bombaši samoubojice, kojih nije bilo u vrijeme sovjetske invazije na tu zemlju. Nikad ne znaš tko što nosi ispod odjeće i svi su ti sumnjivi. Nikad ne znaš gdje će grunuti – govori naš sugovornik.

On smatra da je vojna misija u Afganistanu totalni promašaj.

– Ne možeš uvesti demokraciju u zemlji u kojoj je demokracija nepoznata. Tamo vladaju plemena i njihovi zakoni i tako već tisuće godina. Ne možeš demokraciju uvesti u zemlji u kojoj nema bankomata i gdje stanovnici i ne znaju što je to. Gdje nema asfalta, koji je za njih također apstraktan pojam, i gdje su samo pustinja i pijesak i gdje nema pitke vode – mišljenja je 35-godišnji Splićanin.

Jedino zbog čega se isplatilo otići u Afganistan bila je plaća.

– Plaća je bila vrlo zadovoljavajuća, ali "nije u šoldima sve". Postojala su i osiguranja u slučaju smrti ili ozljeđivanja. Mislim da je u slučaju smrti obitelj preminulog pripadnika HV-a trebala dobiti 380 tisuća kuna, a za ozljeđivanje se ne sjećam iznosa. To je ovisilo o težini ozljede. I ekipa s kojom sam bio u Afganistanu bila je odlična. Ipak, to je jako opasna zemlja, kao i taj posao. Kad se izlazi izvan kampa, obavezno moraš na sebi imati kacigu, pancirku i biti u blindiranom vozilu – kaže naš sugovornik.

U Afganistanu je veliki problem što je zemlja podijeljena i na više od 60 posto teritorija vladaju opozicijske snage.

– Vlada kontrolira jedino veća urbana središta, pa su napadi u Afganistanu svakodnevni. Čim vojnici izlaze iz vojnoga kampa, postoji opasnost. Talibani ne prezaju ni od čega. Izrađuju rakete od vodovodnih cijevi i gađaju konvoje ili vozila. Ako ugrozu u Afganistanu promatramo na ljestvici od 1 do 10, onda je visina ugroze kad se nalaziš izvan vojnoga kampa 9,99 – kaže naš sugovornik.

Osim "priručnih" raketnih bacača, talibani koriste i žive ljude kao oružje.

– Tamo je mnogo bombaša samoubojica. Koriste se malom djecom jednako kao i odraslim ljudima. U Afganistanu je sve nepoznato i opasno i stalno morate biti 100 posto fokusirani. Ne smijete "upasti" u rutinu, jer ako rutina počne vladati vašim životom, to neće dobro završiti. Ovaj smrtonosni napad nije se mogao izbjeći. To je jednostavno dio svakodnevice i koliko god radili na procjeni opasnosti, koja se provodi 24 sata svakog dana, ovakvo što ne možete predvidjeti – govori naš sugovornik.

Kao najveći problem on vidi "manjak" vojnika zapadnih sila u Afganistanu.

– U Afganistanu se smanjio broj zapadnih vojnika, koje su talibani prije napadali, i zato sada napadaju one koji su dolje ostali. Ne gledaju oni odakle je tko. Ponavljam, ovo se nije moglo izbjeći i zaista je veliko čudo što su hrvatski vojnici do sada bili pošteđeni ovakvih napada – zaključuje naš sugovornik.

Nakon pogibije hrvatskog vojnika novih 12 žrtava u Kabulu

Dvanaest ljudi poginulo je u četvrtak u trostrukom bombaškom napadu u Kabulu, objavili su dužnosnici, dan nakon što je u akciji bombaša smrtno stradao jedan i ranjena dvojica hrvatskih vojnika. 

Pet zaposlenika ministarstva energetike ubijena su a deset ih je ranjeno u napadu na njihov autobus.

U drugoj eksploziji poginulo je sedam i ranjeno više od 20 ljudi.

"Najprije je eksplodirala bomba podmetnuta pod autobus, zatim se kod mjesta nesreće raznio bombaš samoubojica, a treća eksplozija dogodila se kada su nepoznati militanti aktivirali autobombu", rekao je Nasrat Rahimi, glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova.

Nijedna militantna grupa zasad nije preuzela odgovornost.

Hrvatski vojnik Josip Briški (27) je podlegao ozljedama, a još dvojica su teško ranjena u srijedu ujutro u samoubilačkom napadu u Kabulu.

Talibani su preuzeli odgovornost za napad u kojem se bombaš samoubojica zabio u konvoj vojnih vozila na putu prema zračnoj luci.

Briški je prvi poginuli hrvatski vojnik u Afganistanu otkako je članica NATO-a Hrvatska 2003. ondje poslala svoje snage.

Eskalacija nasilja događa se uslijed priprema za osmu rundu pregovora između Sjedinjenih Američkih država i talibanskih dužnosnika u Kataru ovog tjedna radi okončanja rata u Afganistanu koji traje 18 godina.

Hina

Naslovnica Hrvatska