Novosti Hrvatska

vrijeme prilagodbe

Vodeći europski stručnjaci okupili se u Splitu i poslali ozbiljno upozorenje: Klima se mijenja, Mediteranu prijete nasilne vremenske prilike, suše i poplave

vrijeme prilagodbe
Poljoprivredne kulture će se morati adaptirati na više temperature zraka, energetika će se morati prilagoditi smanjenju vodnih resursa, trebat ćemo bolje štititi ušća i obale zbog podizanja razine vode, također i revidirati arhitektonske zahvate...

Područje Sredozemlja sve je više pod utjecajem ekstremnih hidrometeoroloških pojava, poput dugotrajnih sušnih razdoblja, intenzivnih kiša, naglih poplava, jakih vjetrova, koji ugrožavaju ljude i mogu uzrokovati značajne materijalne štete.

Stoga je više nego jasno kako se moramo prilagoditi novim klimatskim promjenama, upoznati ih i pokušati predvidjeti. O tim klimatskim fenomenima usko se bavi 90-ak znanstvenika iz zemalja Sredozemlja i šire koji su se ovog tjedna okupili u Splitu na 12. radionici HyMeX-a (The Hydrological Cycle In The Mediterranean Experiment), velikog međunarodnog znanstvenog programa na području Sredozemlja koji se provodi u razdoblju 2010. – 2020., a u kojem sudjeluje više od 400 znanstvenika.

– Područje Jadrana izabrano je kao jedno od tri područja na Sredozemlju od posebnog znanstvenog interesa za proučavanje određenih pojava interakcije atmosfera/more na kojem bi se trebala obavljati specijalna dodatna meteorološka, hidrološka i oceanografska mjerenja. Već smo bili domaćini HyMeX radionice, a ponovno imamo priliku ugostiti vrhunske znanstvenike specijalizirane za područja atmosfere, oceanografije, kontinentalne hidrologije i ljudske i društvene znanosti. Cilj radionice je bolje razumijevanje hidrološkog ciklusa u Sredozemlju, a i unaprjeđenje prognoze ekstremnih vremenskih događaja, pa i davanje boljih smjernica za prilagodbu klimatskim promjenama. More i klima usko su povezani, pa nam je u njihovu razumijevanju potreban čitav spektar znanstvenih područja – kazuje nam prof. dr. Ivica Vilibić, oceanograf i klimatolog s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, koji je je i domaćin ovog skupa uz Državni hidrometeorološki zavod.

– Klima se mijena, to je svima jasno. Imamo općenito manje oborina, a kako stvari stoje, čini se da ćemo imati manje oborina u budućnosti tijekom ljetnih mjeseci, uz višu temperaturu. U nadolazećim desetljećima mediteranski bazen doživjet će rast sušnih epizoda, a također se može povećati učestalost nasilnih hidrometeoroloških pojava. Zbog visoke urbanizacije i nedostatka vode za piće, te promjene mogu imati značajne ekološke, društvene, gospodarske i političke posljedice jer će ih pratiti nagle i jake kiše, bujice, klizišta...

Neprilagođena infrastruktura, neplanski izgrađene kuće i ceste, rive, sam kanalizacijski sustav trebaju biti spremni za toliku vodu. Kod nas bi moglo aktualno biti pitanje vode jer kako je osigurati uz povećan broj turista, velike vrućine i malo oborina?! Primjerice, u Istri je zamalo došlo do redukcije vode jer je gotovo presušilo akumulacijsko jezero Butoniga, no, srećom, pala je kiša. U budućnosti ćemo se više baviti i pitanjem poplavljenih riva, a i životom u moru, koji se mijenja zbog klimatskih promjena.

One, pak, podižu temperature kako zraka, tako i mora, što bi moglo oslabiti procese stvaranja guste vode obogaćene kisikom u Jadranu, što bi moglo uzrokovati odumiranje prirodnih stanovnika dubljih dijelova, kao i onih koji se u njima razmnožavaju. Danas više znamo o nekim planetima nego o najdubljim morskim slojevima – upozorava splitski znanstvenik.

Njegov kolega Kristian Horvath iz DHMZ-a potvrđuje kako je suradnja raznih struka važna za buduće prognoze ekstremnih vremenskih uvjeta u Sredozemlju, što će se odraziti i na operativni dio.

– U Hrvatskoj se pripremaju velike promjene u vezi s tim. Meteorološka motriteljska mreža se modernizira preko kohezijskih fondova, a prvi put imat ćemo radarsku pokrivenost Dalmacije, a i cijele zemlje, što je važno za praćenja i prognoze. U lipnju iduće godine Jadran će dobiti tri od šest meteoroloških radara u sklopu projekta METMONIC, čime će se omogućiti kontinuirano praćenje vremena, klime i klimatskih promjena te upozorenja na opasne vremenske prilike, s ciljem podrške sustavima prilagodbe na klimatske promjene i djelovanja u slučaju prirodnih nepogoda, čime se ostvaruje izravna podrška održivom razvoju te povećanju sigurnosti i očuvanju ljudskih života i dobara – kaže Horvath.

Naglašava kako će zbog ekstremnih promjena vremena posebno biti ranjivi gradovi i urbanizirane sredine, gdje tlo ima malu mogućnost apsorpcije velike količine naglih oborina.

– Poljoprivredne kulture će se morati adaptirati na više temperature zraka, energetika će se morati prilagoditi smanjenju vodnih resursa. Nedostatak toga će se morati kompenzirati s drugim izvorima energije, trebat ćemo bolje štititi ušća i obale zbog podizanja razine vode, trebat ćemo revidirati arhitektonske zahvate, korištenje građevinskih materijala i još puno toga. Nije sve tako crno, no svakako trebamo biti spremni za nove klimatske izazove i prilagoditi im se – zaključuje Horvath.

 

Naslovnica Hrvatska