Novosti Hrvatska

'Plava lista'

Domagoj Maroević, Splićanin od kolina: Nova luka, na potezu od Duilova do Stobreča, bit će pravi grad na moru, dobili bi 700 vezova, uredili šetnicu i kamp

'Plava lista'

Velika mi je ambicija provesti zacrtani plan gradnje i uređenja devet luka otvorenih za javni promet u srednjoj Dalmaciji, u Omišu, Bolu, Stomorskoj, Starome Gradu, Kaštel Starome, Postirima, Marini, Milni i Sućurju

Jedini Splićanin na HDZ-ovoj izbornoj listi za EU-parlament, takozvanoj 'Plavoj listi', koju čine kandidati s mora je Domagoj Maroević (38), diplomirani pravnik i ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije. Nije ni čudo što se Domagoj opredijelio za pravo kad su mu oba pradjeda, po majci i po ocu, bili doktori prava, od kojih jedan i sudac u Splitu, a drugi u Hvaru te gradonačelnik Šibenika.

Majka Mirjana dugogodišnja je novinarka kulture Radio-Splita, malo je poznato da je nastupila i na Splitskom festivalu kao osamnaestogodišnjakinja, a otac Vinko bio je potpredsjednik Izvršnog vijeća Splita od 1991. do 1993. godine, gradonačelnik Staroga Grada od 2013. do 2017. godine, nekadašnji je pročelnik Gorske službe spašavanja i predsjednik Planinarskog društva Mosor, kojem su na čuvanje povjerena rijetka relikvija - gojzerice Stipe Božića, u kojima je prvi put osvojio Mount Everest.

Domagojev stric je akademik Tonko Maroević, jedan od posljednjih dalmatinskih renesansnih znanstvenika iz područja povijesti umjetnosti, a djed po majci bio je Frano Zavoreo, jedan od prvih odbornika i blagajnik Hajduka, pa se može zaključiti da potječe iz "rasne" dalmatinske obitelji koja korijene vuče s otoka, primorja i Zagore.

Maroević nam kaže da je iz obiteljske tradicije, pored prava i povijesti, baštinio i ljubav prema sportu, posebno Hajduku, s kojim je uknjižio više od stotinu gostovanja i dugo godina je bio pretplatnik, a trenutno je predsjednik Nadzornog odbora Košarkaškog kluba Split te na prste jedne ruke može nabrojiti propuštene utakmice u posljednjih desetak godina.

Ipak, najbolje se snalazi u problematici Lučke uprave koja, kad ju je preuzeo prije deset godina, nije imala niti jedan projekt s lokacijskom ili građevinskom dozvolom, a prihode je s petnaest milijuna kuna uspio podići na 45 milijuna kuna vlastitih sredstava.

- Velika mi je ambicija provesti zacrtani plan gradnje i uređenja devet luka otvorenih za javni promet u Srednjoj Dalmaciji, u Omišu, Bolu, Stomorskoj, Starome Gradu, Kaštel Starome, Postirima, Marini, Milni i Sućurju. Za tu svrhu na čekanju je 22 plus 100 milijuna kuna iz EU-fondova, a još dvjesto milijuna trebalo bi potpisati do 2020. godine.

Želja nam je u iduće četiri godine uložiti oko 300 milijuna kuna u lučku infrastrukturu, a dosad smo uredili oko četiri kilometra obale u županijskim lukama.

Kao jedan od ključeva uspjeha navodim i suradnju s jedinicama lokalne samouprave, i to bez obzira na političke opcije koje su ondje na vlasti. Ističem i našu viziju luka kao mjesta u kojima i oko kojih se odvija život u gradovima i malim mjestima uz more, pa veliku pažnju posvećujemo i estetskoj strani projekata, drugim riječima, trudimo se da projekti infrastrukture izgledaju lijepo – objašnjava Maroević, koji je karijeru u HDZ-u započeo u osamnaestoj godini na nagovor Zvonimira Puljića, a u dvadeset prvoj godini postao je predsjednik županijske mladeži HDZ-a.

Smijenjen je na inicijativu Jadranke Kosor i odlukom Ive Sanadera, jer se protivio podršci ratu u Iraku, smatrajući da Hrvatska, koja je tek izišla iz rata, i HDZ kao demokršćanska stranka ne treba podržavati poticaje na rat na bilo kojem mjestu.

No, vratimo se predstojećoj izbornoj utrci. Maroević bi se u EU-parlamentu bavio onim što mu je najbliže, a to je obalna infrastruktura. Tu nam svega nedostaje?

- Tako je, a u sljedećem financijskom razdoblju moći ćemo za fondove EU kandidirati i projekte od lokalnog značaja, što smo dosad propuštali. Prioriteti za koje ću se zalagati svakako se odnose za izgradnju lučke infrastrukture, bolje, odnosno brže povezivanje otoka, uređenje obalnog pojasa, ribarstvo, zaštitu Jadrana od onečišćenja te provedbu Strategije EU za jadransku i jonsku regiju. Dakle, osnovne stvari. Među velikim infrastrukturnim projektima je završetak autoceste do Dubrovnika, brza željeznica, više nautičkih vezova, zimski vezovi, ali i nešto jako bitno, sigurni vezovi za domicilno stanovništvo. Za ribarstvo nam je, u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo na dispoziciji 348,7 milijuna eura, koja su od velike važnosti za cjelokupni sektor ribarstva, i kao takva zadovoljavaju njegove potrebe. U sklopu programa uključena su ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta, ribarska plovila s ciljem poboljšanja sigurnosti i radnih uvjeta, dodavanja vrijednosti proizvodima ribarstva, jačanju proizvodnje i stavljanju na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture. Do danas je Ministarstvo poljoprivrede kroz razne mjere financirane kroz program ugovorilo 1,3 milijarde kuna.

Što se tiče povezivanja otoka, smatram da bi linije trebale biti brže, naime, ako bi se brzina trajekata podigla s dosadašnjih deset ili dvanaest milja na barem petnaest, mogle bi se uvesti i dodatne linije za dalmatinske otoke.
U sklopu provedbe Strategije EU za jadransku i jonsku regiju, za čiju ćemo se primjenu zalagati, definirana su četiri temeljna cilja, a uključuju plavi rast, povezivanje regije preko pomorskog transporta te potrebe nadogradnje intermodalne veze sa zaleđem, kvalitetu okoliša i održivi turizam.

Imate li konkretne planove za nove sadržaje na dosad neiskorištenim obalnim površinama?

- Jedan od takvih projekata je strateški projekt izgradnje luke nautičkog turizma na splitskom području, na potezu od Duilova do Stobreča. Prisjetimo se, bilo je prijedloga da se na Duilovu gradi takva marina, ali zbog dubine mora od tridesetak metara upitna je njezina ekonomska isplativost, dok bi se s druge strane "zatvorio" prevrijedan resurs koji imamo u nastavku obale do Stobreča.

Naša je ideja da se gradi luka na površini koja zauzima oko tri kilometra obalnog pojasa gdje su dubine mora idealne, oko sedam metara, i moguće je nasipanje. U toj bi luci dobili oko 700 vezova, uredili bismo šetnicu, olimpijski kamp za jedrenje, biciklističke staze, izgradili akvarij na deset tisuća kvadrata, najveći u ovom dijelu Europe, privezište za megajahte, ali i komunalne vezove za lokalno stanovništvo. Dobili bismo vrhunski prostor, pravi grad na moru s puno javnih sadržaja koji bi bili isplativi, a u isto vrijeme smanjili bi pritisak na postojeće luke, kojima kronično nedostaje vezova.

Ne zaboravimo Dalmatinsku zagoru i depopulaciju koja ju je zahvatila?

- Splitsko-dalmatinska županija je prije dva mjeseca na inicijativu župana Blaženka Bobana, u sklopu programa demografske obnove, pokrenula projekt "Tu je tvoj dom!", u sklopu kojega sufinancira izgradnju i adaptaciju kuća kao pomoć mladim obiteljima u iznosima od 40 do 120 tisuća kuna, kako bi ostali živjeti u svojim sredinama. Grad Split je na inicijativu gradonačelnika Andre Krstulovića Opare već 2017. godine donio mjeru kojom se naknada za treće i svako daljnje novorođeno dijete povećala na 55 tisuća kuna. Sve ove mjere pokrenute su zbog zaustavljanja depopulacije, a na tome ćemo i dalje sustavno raditi.
Smatram da je pitanje demografske revitalizacije jedno od najvažnijih pitanja na europskoj razini i to će biti prioritet u radu idućeg saziva Europskog parlamenta.

Pored lokalnih, imate zadaću zalagati se i za nacionalne strategije iz programa HDZ-a?

- Od stvaranja države temelj politike prvog predsjednika Tuđmana uz ostvarenje samostalne i neovisne Hrvatske i pomirenje svih njezinih građana, strateška orijentacija bila je ulazak u euroatlantske integracije, ne radi forme nego radi sadržaja. Na nama je da sada taj sadržaj kroz institucije Europske unije i ispunimo.

Četiri su ključne točke tog programa, počnimo s podizanjem životnog standarda i uvođenjem eura. Gledajući realno, mi smo zemlja koja ima 75 posto javnog duga u eurima i 71 posto štednje građana u eurima. Financijski bismo mogli puno bolje funkcionirati u EU-u kao članica eurozone, a za prilagodbu bismo imali na raspolaganju godinu dana tijekom koje bi cijene bile istaknute u kunama i eurima. Euro bi hrvatskim građanima donio manji tečajni rizik, povoljniji pristup novcu, izvoznicima veću konkurentnost, a financijskom sustavu veću stabilnost i globalni ekonomski kredibilitet.

Drugi je prioritet ulazak u Schengensko područje, jer ćemo tek tada moći koristiti slobodu kretanja kao jedno od najvećih europskih postignuća. Potom je tu novi financijski okvir za korištenje EU fondova od 2021. do 2027. godine, a bit će nam na raspolaganju oko 10 milijardi eura. Uspješno korištenje europskih fondova generator je razvoja jer se s njima financira čak 80 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj. Do sada su ugovoreni projekti u vrijednosti 65 posto europskih sredstava koji su nam na raspolaganju, a nadam se da ćemo do kraja 2020. iskoristiti i svih sto posto. To su zaista vrijedna sredstva za koja se valja pomučiti, budući da bi jedinice lokalne samouprave teško izdvojile toliko novca za financiranje svojih projekta.

Četvrti segment su veliki infrastrukturni projekti od geostrateškog značaja, poput izgradnje pelješkog mosta, koji će spojiti Dubrovnik i jug Hrvatske s ostatkom zemlje, a jedan od takvih na našem području mogao bi biti upravo projekt o kojem sam vam pričao, izgradnja lučkog kompleksa na potezu od Duilova do Stobreča.

Izborna kampanja, stranka, gradsko vijeće, klub, posao: pati li obiteljski život zbog toga?

- Mislim da mogu reći da mi je unatoč svim obvezama obitelj uvijek na prvom mjestu. Da nemam podršku, prije svega supruge Antonije te punca, punice i roditelja, bilo bi se vrlo teško odlučiti na ovakav angažman. Imam dvoje djece, Rozu i Tomu, koji su još mali i koji zahtijevaju dosta pažnje, a ako Bog da, naša bi obitelj početkom ljeta trebala biti bogatija za još jednu djevojčicu, kojoj se svi jako veselimo.

Nema veće radosti od druženja i igranja s djecom i svaki slobodan trenutak nastojim provesti s njima.
Nikad mi nisu odgovarala bučna i zadimljena mjesta, pa tako i danas više volim mirna druženja s prijateljima, kino, kazalište, izlete u prirodu i odlaske na utakmice, a imam sreće da i supruga i djeca također u tome uživaju. Jedna od najljepših uspomena iz djetinjstva su mi odlasci na Hajdukove utakmice s pokojnim djedom, te Anatolijem Kudrjavcevom i Jakšom Fiamengom, danas se opuštam gledajući ih sa sinom koji je naslijedio strast za sportom, što me baš veseli.

Naslovnica Hrvatska