Novosti Hrvatska

globalni problem

Ruralna područja doživljavaju se kao oaze zdrave hrane, no najnovije istraživanje tvrdi suprotno - ljudi na selu više se debljaju nego oni u gradu; Evo kakvi su podaci za Hrvatsku

globalni problem

Kad se raspravlja o globalnom problemu prekomjerne težine i pretilosti, govori se uglavnom o urbanom defektu, dijelom i zbog toga što je pristup nezdravoj fast food prehrani u gradovima mnogo lakši i brži nego u ruralnim krajevima.

Prevladava mišljenje da se ljudi u gradovima nezdravije hrane nego oni na selu budući da stalno žure, jedu na brzinu, i to najviše visoko prerađenu hranu bogatu šećerom i masnoćama, koja je bomba za pretilost.

Ruralna područja, s druge strane, doživljavaju se kao oaze zdrave hrane iz vlastitih vrtova i farmi. Kako na selu ne vrebaju na svakom koraku radnje s hamburgerima, masnim pecivima i gaziranim pićima, pretpostavka je da se zbog uravnoteženije i zdravije prehrane ljudi na selu manje debljaju nego oni u gradu.

Međutim, najnovije veliko znanstveno istraživanje tvrdi upravo suprotno: ljudi na selu imaju više problema s prekomjernom težinom.

Međunarodna studija o kretanju tjelesne mase odraslih osoba u urbanim i ruralnim sredinama, a u kojoj su sudjelovali i hrvatski stručnjaci, pokazala je kako je u svijetu u razdoblju od 1985. do 2017. godine zabilježen prosječan porast indeksa tjelesne mase (ITM) od dva kilograma u žena i 2,2 kilograma u muškaraca, odnosno da svaka osoba ima pet do šest kilograma tjelesne mase više.

Pritom se više od polovice porasta debljine u promatranom razdoblju od 33 godine pripisuje rastu indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima. U nekim zemljama s niskim i srednjim dohotkom, ruralna područja odgovorna su za više od 80 posto porasta debljine.

Prije tridesetak godina muškarci i žene u urbanim sredinama, u više od tri četvrtine zemalja, imali su veći indeks tjelesne mase nego njihovi ruralni sunarodnjaci. S vremenom se jaz između urbanog i ruralnog indeksa tjelesne mase u mnogim od zemalja smanjio ili, čak, preokrenuo.

Istraživački tim je utvrdio da je od 1985. prosječni ITM u ruralnim područjima porastao za 2,1 kilogram i u žena i u muškaraca, a s druge strane, u gradovima je zabilježen manji porast od 1,3 kg u žena i 1,6 kod muškaraca.

Znanstveni rad „Porast indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima glavni je pokretač globalne epidemije debljine odraslih“ izradili su znanstvenici okupljeni oko Imperial College iz Londona, a rezultati su ovaj tjedan objavljeni u prestižnom međunarodnom znanstvenom časopisu "Nature"

U istraživanju su obrađeni podaci o tjelesnoj visini i masi više od 112 milijuna odraslih osoba iz sela i gradova iz 200 zemalja.

Među tisuću stručnjaka iz cijeloga svijeta, u studiju je bila uključena i doc. dr. Sanja Musić Milanović, supruga bivšeg premijera Zorana Milanovića.

- U Hrvatskoj je vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća za 44 posto kod muškaraca, a u žena za 40 posto – otkrila je Sanja Musić Milanović kakvi su podaci za Hrvatsku.

Ova skupina znanstvenika pronašla je i razlike u pretilosti između zemalja s visokim, srednjim i niskim dohotkom. U grupi zemalja s visokim dohotkom, studija ukazuje na porast ITM-a u ruralnim područjima od 1985. godine, posebno u žena.

Stručnjaci smatraju da razlog tome može biti povezan s nedostacima života izvan gradova: niži dohodak i razina obrazovanja, ograničena dostupnost i više cijene pravilnih prehrambenih namirnica i manje sportskih i rekreacijskih ustanova.

Rezultati ove ogromne globalne studije poništavaju opće prihvaćenu percepciju o životu u gradovima i stanovnicima u urbanim sredinama kao glavnom uzroku globalnog porasta debljine. To znanstvenicima daje novi povod za razmišljanje i pristup ovom zdravstvenom problemu.

- Rasprave u javnozdravstvenom sektoru često su usmjerene na negativne strane života u gradovima. Zapravo, gradovi pružaju brojne mogućnosti za kvalitetniju prehranu, više tjelesne aktivnosti i općenito bolje zdravlje. Te resurse teže je pronaći u ruralnim sredinama – objašnjava profesor Majid Ezzati sa Škole javnog zdravstva Imperial Collegea iz Londona.

U razdoblju od 1985. do 2017. godine, ruralna područja u zemljama s nižim i srednjim dohotkom doživjela su porast dohotka, unaprjeđenje infrastruktura, razvoj mehanizacije poljoprivrede i povećanje broja automobila, što je dovelo do veće koristi za zdravlje, ali i do smanjenja potrošnje energije i veću potrošnju procesuiranih prehrambenih proizvoda i proizvoda niže kvalitete zbog nedostatka adekvatne zakonske regulative.

Svi ovi razlozi pridonose bržem rastu ITM-a u ruralnim područjima, smatraju znanstvenici. Kako zemlje postaju bogatije, izazov za ruralno stanovništvo mijenja se od: dovoljnog da se zadovolji potreba za glađu, do hrane koja je adekvatne kvalitete.

Najveća iznimka među ovim globalnim trendovima je sub-Saharska Afrika gdje je zabilježen brži porast ITM-a u žena u gradovima, moguće uslijed većeg udjela manje energetski zahtjevnih poslova poput uredskih poslova, snižene potrebe za fizičkim kućanskim poslovima poput prikupljanja drva za potpalu vatre ili donošenja vode, kraćeg putovanja od mjesta stanovanja do posla te lakšoj dostupnosti procesuiranih prehrambenih proizvoda.

Neki zanimljiviji podaci

- Gledano po pojedinim državama do blagog smanjenja indeksa tjelesne mase u razdoblju od 1985. do 2017. godine došlo je kod žena u dvanaest europskih zemalja (Grčka, Španjolska, Litva, Republika Češka, Italija, Portugal, Srbija, Francuska i Malta) i Pacifičkog dijela Azije (Nauru, Singapur i Japan). Drugi ekstrem zabilježen je kod žena u Egiptu i Hondurasu gdje je ITM porastao 5 kg.

- U muškaraca, ITM je porastao u svim zemljama, najviše u Sv. Luciji, Bahreinu, Peruu, Kini, Dominikanskoj Republici i Sjedinjenim Američkim Državama, svugdje za više od 3,1 kg.

- Najniže vrijednosti ITM-a zabilježene su 1985. godine, 17,7 kg u žena iz ruralnih područja Bangladeša te 18,4 kg u muškaraca iz ruralnih područja Etiopije.

- Žene iz ruralnih područja zemalja središnje i istočne Europe imale su, u odnosu na ostale zemlje, višu tjelesnu masu od onih iz urbanih sredina – oko 1 kg ili više u Bjelorusiji, Republici Češkoj i Latviji. Ova razlika ostala je uglavnom nepromijenjena od 1985. godine.

Naslovnica Hrvatska