Novosti Hrvatska

domaći porezni jaz

U Hrvatskoj se godišnje 'zamrači' toliko milijardi da bismo mogli izgraditi 13 peljeških mostova! Uredni platiše najčešće nagrabuse, a evo gdje bogati skrivaju novac

domaći porezni jaz
Hrvatska nije loša u naplati poreza, ali naš problem je preveliko oslanjanje baš na porez koji po istim stopama plaćaju svi u jednom društvu, imućni i siromašni, jer PDV je jednostavnije naplatiti od ostalih poreza

Hrvatskom proračunu godišnje se zamrači 3,5 milijardi eura ili 26 milijardi kuna, što je svota utajenog poreza ili legalnim putevima izbjegnutog plaćanja poreza, a o kolikoj se svoti radi možda može oslikati podatak da nam godišnje za isplatu mirovina nedostaje 17 milijardi kuna.

Ugrubo, moglo bi se reći da bi novca dostajalo za gradnju 13 peljeških mostova svake godine!

"Europski porezni jaz" naziv je studije koja je predstavljena u Europskom parlamentu i izazvala šokantne reakcije količinom od 825 milijardi eura godišnje, na koliko se procjenjuje ukupni porezni gubitak u članicama Unije.

Porezni stručnjaci kažu da bi se taj procijenjeni europski gubitak u stvarnosti mogao kretati od 750 do 900 milijardi eura utajenog poreza ili onog izbjegnutog, koji su građani i tvrtke zaobišli platiti legalnim putevima i zakonskim mogućnostima.

Nije nepoznanica da nemali broj Hrvata nerado plaća poreze, a uredni platiše najčešće nagrabuse i diže im se para dok čitaju liste neplatiša poreza i doprinosa koje uredno objavljuje i ažurira Porezna uprava, dok uredni podmiruju svoje obveze i tuđe neplaćanje obaveza jer im se na kostima uvijek prevale veći porezi, pa se postavlja pitanje ako europskim poreznim tijelima promaknu milijarde ispod radara, što onda možemo reći za domaće poreznike.

Europska studija kaže da nismo najlošiji, pri sredini smo ljestvice zbog učinkovitosti u naplati PDV-a, ali je naš problem preveliko oslanjanje baš na porez koji po istim stopama plaćaju svi u jednom društvu, imućni i siromašni, PDV je jednostavnije naplatiti od ostalih poreza, pa domaći proračun od njega bere više prihoda nego razvijene zemlje koje svoje proračune pune drugim vrstama poreza.

Porez na kamate

Priča o zamračenim EU milijardama događala se u vrijeme našeg dopisivanja s Poreznom upravom i Ministarstvom financija, od kojih smo pokušali doznati koliko građana Hrvatske ima štedne račune u inozemstvu i koliko su na to platili poreza u Hrvatskoj.

To nije podatak koji ćete dobiti od njih sve da ih mjesec dana pitate jedno te isto. Takva su naša iskustva.

Posljednji podatak koji je o tome objavljen iz Ministarstva financija prije četiri godine, bio je za 2013. godinu i govorio je da je oko 12.500 građana imalo u 19 članica Europske unije oko milijardu eura na štednji i da su na njima zaradili 22 milijuna eura kamata.

Danas ta svota može biti samo veća. Može biti da građani ove zemlje imaju milijardu, a možda i pet milijardi eura ili dolara na inozemnim bankama.

Dok je prije četiri godine Hrvatska imala podatke iz 19 zemalja iz EU-a, danas podatke razmjenjuje sa 104 zemlje diljem svijeta. Onda se porez na kamate nije plaćao, a od početka 2015. plaća se po stopi od 12 posto poreza na dohodak plus prirez.

Sve konkretno što su bili spremni kazati iz Porezne uprave je ondašnji objavljeni podaci nisu bili obrađeni, a danas razmjenjuju podatke sa 104 zemlje jer je na snazi novi sporazum koji je zamijenio europsku direktivu.

Zbog čega te podatke ne daju ili ih nemaju, zanimljivo je pitanje. Poreznici su nam poslali dugačak odgovor u kojem su rekli da je svaki čovjek slučaj za sebe i da netko zbog različitih modela ugovora o poreznim tretmanima s raznim zemljama može ili ne mora biti obveznik plaćanja hrvatskog poreza ili samo dijela poreza... Ali, statistikama ne raspolažu.

Prvi podaci koji su Ministarstvu financija stigli kad smo ušli u EU temeljem direktive o automatskoj razmjeni podataka sa članicama Unije nisu bili potpuni jer sve zemlje nisu bile poslale podatke. Tada su neki vjerovali da bi se tako možda moglo ući u trag novcu koji je "pojela" privatizacija i slične rabote. Ta nada je odavno splasnula, ali je postojala u ono vrijeme.

Danas su stvari malo drugačije, a podaci opširniji. Jedan bivši dužnosnik koji je želio ostati anoniman pripovijeda nam da tada Austrija nije htjela dostavljati podatke o štedišama, nego je nudila članicama Unije da će sama unaprijed izračunati poreze i uplatiti ih u proračune svake članice bez dostave podatka o štedišama, ali je uvjeren da je tada Europska komisija izvršila pritisak na Austriju da odustane od tog prijedloga.

Štednja u Njemačkoj

- Brojčano je najviše računa bilo u Njemačkoj i Italiji, što je logično. Malo tko ide u Njemačku sakriti novac, tamo radi i živi mnogo naših ljudi i preko OIB-a se lako svi mogu provjeriti, a s Italijom graničimo pa nije čudno što tamo ljudi imaju štednju.

Postojale su informacije da u Austriji vrijednosno ima mnogo više štednje, što i nema logike jer tamo nema toliko naših građana. Ali, u tamošnje se banke prenosio novac iz Hrvatske i to se lakše radilo preko njihovih banaka koje su poslovale u Hrvatskoj, jer ne možete tek tako preko granice prebacivati novac.

Mislim da je najvažnija Austrija i da se ta zemlja treba analizirati i vidjeti je li novac naših građana koji se tamo nalazi oporezivan – rekao nam je ovaj bivši dužnosnik.

Austrijanci su počeli razmjenjivati podatke, odgovorili su nam iz Porezne uprave, poslali su ih prvi put u rujnu prošle godine za 2017. godinu, ali koliko Hrvata tamo ima novac, nećemo doznati. Nećemo doznati ni koliko su kamata zaradili niti koliko su poreza platili. Jer, Porezna uprava veli ovo:

- Vezano uz analizu podataka, razmijenjenih na temelju implementiranog zajedničkog standarda izvješćivanja o financijskim računima, u smislu podataka o uplaćenom porezu po osnovi financijske imovine u inozemstvu, izvješćujemo kako Porezna uprava ne vodi izdvojene evidencije po toj osnovi, s obzirom na to da se utvrđivanje porezne obveze hrvatskih rezidenata provodi prema načelu svjetskog dohotka – kaže Porezna uprava. To bismo mogli prevesti ovako: imaju podataka kao nikad, ali ih ne mogu ili ne žele razvrstati tako da bude jasno koliko su poreza naplatili.

 

Porezna uprava: Podaci se ne mogu iznositi

Porezna uprava napisala nam je da Hrvatska ima u primjeni 63 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, potpisnica je Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima te Mnogostranog sporazuma o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima.

Vele, Hrvatska je prvi put u rujnu 2017. godine za 2016. iz država članica EU-a dobila informacije o financijskim računima hrvatskih građana, a prvi je put dobila takve informacije od 104 potpisnice Mnogostranog sporazuma, uključujući sve članice EU-a.

Sve to im omogućava tri vrste razmjene informacija: automatsku, spontanu i razmjenu na zahtjev. Ipak, samo na osnovi primljenih podataka nije moguće iznositi egzaktne podatke o oporezivim prihodima hrvatskih poreznih rezidenata, objašnjavaju poreznici i nižu brojne razloge poput različitih propisa, vrsta dohodaka i primitaka, što mogu i ne moraju biti oporezivi pa nije moguće jednoobrazno tumačiti informacije iz međunarodne razmjene informacija i kažu da zato ne mogu dati statističke podatke.

 

Naslovnica Hrvatska