Novosti Hrvatska

'67 je previše'

Hoće li HDZ uspjeti zaustaviti sindikate? Prisjetili smo se svih dosadašnjih referendumskih inicijativa, uspjela je samo jedna

'67 je previše'

U Hrvatskoj su od uspostave samostalnosti održana samo tri referenduma. Iako je bilo na desetke raznoraznih referendumskih inicijativa - od konzervativnih i braniteljskih do sindikalnih - samo je jedan od tri održana referenduma raspisan na osnovu prikupljenih potpisa birača. Prisjetili smo se što se sve u zadnjih 28 godina tražilo, tko nije uspio prikupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, a koga je i zašto eliminirao Ustavni sud.

Prvi referendum koji je održan 1991., bio je najmasovniji, a na njemu se odlučivalo hrvatskoj samostalnosti. Izašlo je 83,56 posto birača, a na osnovu glasa naroda Sabor je donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske i tim činom pokrenuo je postupak razdruživanja od drugih republika i Jugoslavije.

Drugi referendum održan je 21 godinu kasnije, a radilo se o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Odaziv birača te 2012., bio je znatno slabiji nego na referendumu o neovisnosti, a kako izjašnjavanje ne bi propalo Sabor je prije raspisivanja referenduma mijenjao i Ustav. Prije tih promjena za uspjeh referenduma bila je potrebna podrška više od polovice svih birača upisanih u popis, a nakon ustavnih promjena dovoljno je bilo da glasa više od polovice birača koji su izašli na referendum. Od 43,51 posto birača koji su izašli na referendum 2012., za ulazak u EU izjasnilo se njih 66,27 posto.

Treći referendum bio je o definiciji braka i to je jedini referendum koji je raspisan na osnovu prikupljenih potpisa birača. U društvu je izazvao niz polemika i kontroverzi, no konzervativna inicijativa „U ime obitelji“ Željke Markić uz pomoć Crkve, uspjela je prikupiti preko 750.000 potpisa. Provedba referenduma o pitanju treba li u Ustav unijeti odredbu da je 'brak životna zajednica muškarca i žene' državu je koštala 47 milijuna kuna, a gotovo dvotrećinska većina građana dala je podršku postavljenom pitanju koje je danas sastavni dio Ustava.

Ni jednoj od ostalih inicijativa, pa ni samoj Željki Markić u drugom pokušaju, nije pošlo za rukom izazvati raspisivanje referenduma. Prvo prikupljanje potpisa za referendum koji nije inicirala država bilo je 2007. godine. Organizirao su ga pravaši i braniteljske udruge, a htjeli su prekid suradnje s Haaškim sudom nakon presude Veselinu Šljivančaninu, Miroslavu Radiću i Mili Mrkšiću. U dva tjedna uspjeli su prikupiti 296.000 potpisa, što nije bilo dovoljno.

Drugi neuspjeli pokušaj bio je onaj protivnika ulaska Hrvatske u NATO. Oni su prikupili trostruko manje potpisa od tada potrebnih 450.000. Inicijativa „More je kopno“ željela je poništiti sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, a prikupili su taman polovicu od potrebnog broja potpisa.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, 2013. godine tražio je tzv. 'referendum o ćirilici“. Prikupili su veliki broj potpisa, više od pola milijuna. Predlagali su da se na referendumu birače pita žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma, manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva. Ustavni sud je njihovo pitanje ocijenio neustavnim i odbacio.

Među zadnjima inicijativama koje su izazvale najviše bure bile su „Narod odlučuje“ i „Istina o Istanbulskoj“. Jedni su tražili promjenu izbornog sustava, a drugi ukidanje prihvaćene Istanbulske konvencije, a obje su zapele na pragu ministra uprave Lovre Kuščevića. Prema analizi potpisa Ministarstva uprave ni jedni ni drugi nisu imali dovoljan broj valjanih potpisa.

Pogled u retrovizor hrvatskih referenduma i propalih referendumskih inicijativa ne obeshrabruje lidere triju sindikalnih središnjica Krešimira Severa (NHS), Mladena Novosela (SSSH) i Vilima Ribića (MHS). Oni su uvjereni da će četvrti uspješni referendum biti baš njihov i da će na njemu srušiti novu mirovinsku reformu i vratiti odlazak u punu mirovinu sa sadašnjih 67 na 65 godina.

Nimalo ne sumnjaju da će u zakonskom roku do 11. svibnja, prikupiti više od minimalno potrebnih 373.568 potpisa.

Čini se da u njihov uspjeh u prikupljanju potpisa vjeruje i vladajući HDZ budući su zadnjih dana uložili dosta energije kako bi građane odvratili od potpisivanja referendumske inicijative.

U tri prijašnje referendumske akcije sindikati su se pokazali vrlo organizirani u prikupljanju potpisa. U slučaju outsourcinga u javnom sektoru, koji se odnosio na puno manji broj ljudi nego današnja mirovinska reforma, sindikati su u dva tjedna prikupili čak 624.000 potpisa. Iako im je Ustavni sud pitanje proglasio neustavnim, u konačnici su ipak postigli što su htjeli.

Tadašnja Vlada Zorana Milanovića je, nakon što je vidjela koliko se ljudi protivi outsourcingu, od toga sama odustala. Kroz inicijativa „Ne damo naše autoceste“ 2014. prikupili su 530.853 potpisa. Ustavni sud nije dopustio referendum o monetizaciji autocesta, uz obrazloženje da je Vlada odustala od dodjele koncesije.

Iako su se oko referendumskog pitanja sindikati dugo konzultirali s pravnicima i ustavnim stručnjacima, i sada ima mišljenja pojedinih uglednih profesora ustavnog prava poput prof. Sanje Barić koja je, doduše u kondicionalu i vrlo oprezno, izjavila da bi ova inicijativa mogla pasti na Ustavnom sudu.

Vilim Ribić kaže kako su propitali ustavnost pitanja do zadnjeg detalja.

- Cijepali smo dlaku na sto dijelova. Ali Ustavni sud je postao bezobzirna institucija. Daje obrazloženja koja su uvredljiva za ljudski razum. Od takvog Ustavnog suda možemo sve očekivati. To je politički sud u kojem je polovicu izabrala sadašnja, a polovicu bivša vlast. To je tijelo na koje se u smislu pravne pouzdanosti i sigurnosti ne može računati – nezadovoljan je Ribić.

Prikupljanje potpisa za referendum u Dubrovniku počinje u ponedjeljak

Za razliku od ostatka zemlje, Dubrovčani za vikend nisu mogli dati potpis za referendum inicijative "67 je previše". Iz sindikata su potvrdili kako su kutije s potpisnim listama zapele u pošti. Tvrde kako je paket u Dubrovnik poslan u četvrtak, HP ekspresom, ali da ih u pošti nisu upozorili kako subotom ne dostavljaju pošiljke, osim ako se dostava posebno ne plati. Kada je njihov službenik pokušao osobno preuzeti paket, u pošti mu to nisu dali.

 

Naslovnica Hrvatska