Novosti Hrvatska

SPUŠTENA RAMPA

Novi diplomatski udar: i SAD blokira ulazak Hrvatske u OECD, jedinu važnu međunarodnu organizaciju u koju RH još nije ušla!; Od imovine židova do nasilja nad ženama, zamjerke su brojne...

SPUŠTENA RAMPA
Predstavnici zemalja članica OECD-a ispred njezina središta u Parizu

Mađarska je prošle godine povukla svoje protivljenje hrvatskom ulasku u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koju čini 36 razvijenih zemalja svijeta, dok Slovenija i dalje ustrajava u tome da i dalje blokira hrvatsko članstvo u toj organizaciji.

No, prema zadnjim informacijama, i Sjedinjene Američke Države protive se ulasku Hrvatske. Naime, na naše pitanje je li točna informacija da SAD blokira članstvo Hrvatske u OECD-u, iz Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu u četvrtak smo dobili odgovor kako je "OECD organizacija utemeljena na konsenzualnom odlučivanju i da bilo koja odluka o početku procesa pridruživanja neke druge države zahtijeva pristanak svih 36 članica OECD-a".

U Veleposlanstvu nisu bili skloni daljnjim pojašnjenjima svojih stavova, ali sama činjenica da nisu demantirali da blokiraju ulazak Hrvatske u OECD, te da su poručili kako takva odluka zahtijeva konsenzus svih 36 članica, upućuje na to da SAD nešto zamjera Hrvatskoj u procesu pristupa toj organizaciji.

Iz Ureda premijera Andreja Plenkovića do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor, dok su nam iz Ministarstva vanjskih poslova poslali dopis u kojem relativiziraju situaciju, jer dosad nisu izlazili s ovakvim stavovima:

"Osim Hrvatske, još pet država čeka poziv za početak pregovora o ulasku u OECD (Bugarska, Rumunjska, Peru, Argentina i Brazil). SAD se načelno ne protivi proširenju OECD-a na nove članice, ali smatra da u OECD-u još nisu izgrađeni dovoljni kapaciteti kako bi se moglo prihvatiti toliko država. Stoga od Tajništva OECD-a i od svih članica (36) traže da se prije proširenja izvrše određene reforme kako bi se stvorili preduvjeti za bolje funkcioniranje ove organizacije. Prema tome, SAD ne blokira ulazak Hrvatske u OECD koja sudjeluje u radu nekoliko odbora i priprema se za proces proširenja kada za to dobije zeleno svjetlo."

Podsjetimo, Mađarska je godinu dana blokirala ulazak Hrvatske u OECD tvrdeći da Zagreb ne poštuje odluke UN-ova arbitražnog suda (UNCITRAL) koji je ustvrdio da nema dovoljno dokaza da su ugovori sklopljeni 2009. godine s MOL-om nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Krajem studenog prošle godine, ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić ustvrdila je da je Mađarska povukla svoju blokadu, ali nije ulazila u pojašnjene i obrazloženje te njihove odluke.

Slovenija, pak, još uvijek blokira ulazak Hrvatske u OECD zbog odbijanja arbitražne presude o granici.

Nismo uspjeli dobiti službeno pojašnjenje iz veleposlanstva za "spuštanje rampe" Hrvatskoj, ali iz izvještaja State Departmenta za 2016. (objavljeno 2017.) mogu se izvući konkretni prigovori.

Tu je prije svega pitanje povrata društvene imovine. "Povrat društvene imovine ostao je i dalje problem za Srpsku pravoslavnu crkvu i Koordinaciju židovskih zajednica u Hrvatskoj, krovnu organizaciju koja zastupa židovske zajednice iz cijele zemlje, posebno Židovsku općinu Zagreba, krovnu organizaciju. Od 2014. godine nije bilo povrata židovske društvene imovine, iako je nekoliko zahtjeva u postupku. Židovske organizacije izvijestile su o značajnim problemima s procesom povrata privatne imovine oduzete tijekom i nakon 2. svjetskog rata", stoji u tom izvješću.

Nadalje, u izvješću se ističe i kako su "vođe židovske zajednice navodili dokaze o poricanju holokausta i javno izrazili nezadovoljstvo reagiranjem države na postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom iz razdoblja 2. svjetskog rata 'Za dom spremni' koju je skupina branitelja postavila 2016. godine u blizini koncentracijskog logora Jasenovac iz razdoblja 2. svjetskog rata". Navodi se i kako je "bilo diskriminacije etničkih Srba i Roma".

Uz to, kada je pravosuđe u pitanju, istaknuto je "kako su osude za korupciju visokog profila često poništavane nakon žalbe".

"Korupcija je ostala problem i značajan broj slučajeva korupcije bio je u tijeku. Državno odvjetništvo nastavilo je kazneno procesuirati predmete korupcije, među kojima su lokalni gradonačelnici, političari i javne osobe", naglašava se u izvješću.

Posebno se ističe kako je 2016. u srpnju "povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muiznieks izrazio zabrinutost da novi Zakon o pučkom pravobranitelju za prava djece prijeti neovisnosti tog ureda, budući da se zakonom dopušta opoziv pravobranitelja za djecu nakon parlamentarnog izglasavanja neslaganja s godišnjim izvještajem tog pučkog pravobranitelja".

U dijelu koji se tiče obiteljske politike navodi se kako su "policija i Državno odvjetništvo uglavnom reagirali na kaznena djela i optužbe vezane uz obiteljsko naselje i silovanje, ali postoje izolirani navodi da se lokalni policijski odjeli nisu konzistentno pridržavali nacionalnih smjernica o postupanju sa žrtvama spolnog nasilja", te da je "nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u braku, i dalje ostalo problem".

Spominju se i medijski problemi, pogotovo "nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima", pogotovo lokalnima. Tada se upozorilo i kako je "14. srpnja 2016. saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije opozvao četiri od pet članova Nadzornog odbora Hrvatske radio televizije (HRT), nakon što je odbor izvijestio o navodnim brojnim nepravilnostima i mogućim nezakonitostima u upravljanju HRT-om. HRT-ova podružnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) upozorila je da bi opoziv tih članova odbora mogao ugroziti neovisnost jednog od najvažnijih tijela HRT-a i zaprijetiti transformaciji HRT-a u odgovoran i vjerodostojan javni servis".

Također se isticalo i kako su "LGBT aktivisti naveli da su članovi njihove zajednice imali ograničen pristup pravosuđu, pri čemu su mnogi od njih nerado prijavljivali kršenje njihovih prava zbog zabrinutosti u vezi s neučinkovitim pravosudnim sustavom i straha od daljnje viktimizacije tijekom sudskih postupaka", kao i da još postoji "društvena stigma zaraženih HIV-om i oboljelih od AIDS-a".

Jedina važna međunarodna organizacija u koju Hrvatska nije ušla

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj je međunarodna ekonomska organizacija osnovana 14. prosinca 1960. Cilj joj je unapređivanje gospodarskog rasta zemalja članica i povećanje životnog standarda. OECD je konzultativna organizacija, bez snage obvezivanja bilo koje od svojih članica, a sjedište se nalazi Parizu.

OECD je utemeljilo osamnaest europskih država, Kanada i SAD, a potom su pristupile Finska, Japan, Australija i Novi Zeland. Češka kao prva bivša socijalistička država pristupa 1995., slijede je Mađarska i Poljska 1996., a u tom valu članice postaju Meksiko i Republika Koreja.

OECD je zadnja važna međunarodna organizacija u kojoj Hrvatska može sudjelovati, a isključena je iz nje. Kao što je rekao premijer Plenković u Davosu, to bi bila "potvrda gospodarskog napretka, fiskalne odgovornosti i vladavine prava".

Zbog toga članice OECD-a nisu sve najbogatije zemlje, jer među njima nema arapskih zaljevskih država ni Singapura, ali ni ponajvećih ekonomija svijeta poput Kine i Brazila.

 

Naslovnica Hrvatska