Novosti Hrvatska

vodu daj, pravdu istjeraj

Država se sramoti s Kornatima: jedinog preživjelog vatrogasca povlače po sudu cijelo desetljeće, na sporenja su spiskali više od pet milijuna kuna poreznih obveznika, a Frani ne daju tri!?

vodu daj, pravdu istjeraj

Pravo na suđenje u razumnom roku u hrvatskom je pravosudnom sustavu ustavna kategorija.

Iako taj rok zakonodavac nije precizirao, prema dosadašnjoj sudskoj praksi smatra se da predmet nije riješen u razumnom roku ako postupak pred prvostupanjskim sudom traje duže od tri godine. Ako se, međutim, predmet nakon žalbe nastavi voditi na sudu višeg stupnja, taj razumni rok produžuje se za sljedeće tri godine. U slučaju Frane Lučića, jedinog vatrogasca koji je preživio najveću tragediju u povijesti hrvatskog vatrogastva, "razumni rok" je odavno prekoračen. Ako ne pravosudni - a ono moralni.

Cijelo se desetljeće taj mladi čovjek povlači po sudnicama ne bi li dočekao sudski pravorijek kojim mu se priznaje odšteta za trajne posljedice stradavanja u kornatskom kršu i goleti, na "radnom mjestu". Po nedavnoj nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Zagrebu, država i Grad Šibenik trebali su mu solidarno isplatiti oko 2,9 milijuna kuna odštete, preuzeti na sebe mjesečne rente za medicinske preparate i prehranu te namiriti 617 tisuća kuna sudskih troškova.

Bio je to, da podsjetimo, ponovljeni postupak. Prvu je tužbu zbog pretrpljenih teških ozljeda od požara sud odbio s obrazloženjem da za Lučićevu kalvariju ne mogu odgovarati država i Grad Šibenik. Viši sud je tu odluku ukinuo i naložio ponovljeni postupak.

Sve da Općinsko državno odvjetništvo ovaj put nije uložilo žalbu na nedavnu presudu, na nju svejedno ne bi bio udaren štambilj pravomoćnosti. Grad Šibenik se, naime, uz svog odvjetnika Branka Baicu, žalio višem sudu jer se ne smatra pasivno legitimiranom stranom, odnosno, laički kazano, Lučićevim poslodavcem koji ga je uputio na vatrogasnu intervenciju gašenja požara na Kornatu. Stoga, naravno, ni odgovornim za nastalu štetu.

- Nema u ovom predmetu objektivne odgovornosti Grada Šibenika jer niti je Javna vatrogasna postrojba Grada Šibenika uputila Lučića na intervenciju, niti je bilo koji pripadnik postrojbe zapovijedao intervencijom, a samo stradavanje uslijedilo je pod zapovijedanjem županijskog vatrogasnog zapovjednika - tumači Tihomir Paškov, pročelnik šibenskoga gradskog Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom.

Kada bi presuda opstala u dijelu koji uključuje objektivnu odgovornost Grada Šibenika za intervenciju, bio bi to, dodaje, opasan presedan kojim bi se urušio kompletni vatrogasni sustav jer ni jedan profesionalni vatrogasac više ne bi mogao otići na intervenciju izvan područja svoje jedinice lokalne samouprave.

Lučićev opunomoćenik, zagrebački odvjetnik Šime Savić odbio je, očekivano, prokomentirati nepravomoćnu presudu, ali je dodao kako su u prvostupanjskoj presudi presnažni argumenti na strani njegova klijenta. Naglasio je kako ima povjerenja u viši sud i potvrdu sudske odluke. Ukratko, uvjeren je u konačni uspjeh u tom predmetu.

Da do sudovanja nije trebalo ni doći, istaknuo je Ivan Klarin, tišnjanski načelnik. Naglašava da se pitanje odštete trebalo riješiti političkom odlukom, a ne angažmanom pravosuđa, baš kao i u slučaju odštete obiteljima poginulih vatrogasaca na Kornatu.

Kako bilo, mnogi, pa tako i pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tisno, kolege iz drugih postrojbi i Franini sumještani koji su u utorak kod rotora Kapela organizirali mirni prosvjed najavljujući sljedeći na Markovu trgu u Zagrebu, smatraju da je Lučićev slučaj eklatantan primjer sporosti i neučinkovitosti kompletnog pravosudnog sustava.

I ne radi se samo o odštetnom zahtjevu, već cijeloj pravosudnoj "sagi" nakon 30. kolovoza 2007. Godine su se, vele, potrošile u kazneni postupak dokazivanja odgovornosti za izazivanje kornatske tragedije. Iz državne blagajne se, samo za sudovanje u tom predmetu "iskeširalo" više od pet milijuna kuna poreznih obveznika.

- Ako nitko nije osuđen, onda to znači da je netko pogriješio. Ali, s kakvim posljedicama? Nikome u tom gusto isprepletenom sustavu - od policije, preko vatrogastva do državnog odvjetništva i sudstva, nije pala "dlaka s glave" za evidentno traljav posao. Dapače, mnogi su nakon kornatske tragedije nagrađeni višim položajima i boljim plaćama. Nije li sramota za državu koja toliko troši na sudske postupke u kojima ispituje stotine svjedoka, vještaka i angažman odvjetnika s rezultatom "nikom ništa" da Franu Lučića ostavlja 11 godina na "brisanom prostoru" i da mu ne osigurava život dostojan čovjeka. Treba li dočekati starost da se to riješi - upitali su prosvjednici.

Onog "razumnog roka" uputno se spomenuti i kad je riječ o odšteti. Kamate u Lučićevu odštetnom zahtjevu rastu iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec prijeteći premašivanjem glavnice. Za to, kazano je na skupu na Kapeli, opet nitko neće odgovarati. Optimističniji među njima smatraju da će prije ili poslije i one i glavnica biti isplaćene iz nekog proračuna, nečije blagajne... No, ta se utjeha Frani Lučiću u posljednjih deset godina jednostavno-potrošila.

Sanader: Pomogli smo Franinu ocu

Da Hrvatska vatrogasna zajednica nije bila uključena u pravosudni postupak, pa ga stoga ne može ni komentirati, izjavio je Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice.

- Govoreći o pomoći stradalima na Kornatu treba reći kako je Hrvatska vatrogasna zajednica 2007. godine osnovala Zakladu "Kornati". Njezina je svrha organiziranje pomoći obiteljima stradalih vatrogasaca i liječenje ozlijeđenih vatrogasaca u intervenciji na otoku Kornat, a sredstvima iz ove Zaklade se ujedno pomaže stradalim vatrogascima prilikom obavljanja vatrogasne djelatnosti i njihovim obiteljima. Ocu stradalog Frane Lučića je Hrvatska vatrogasna zajednica 24. prosinca 2007. godine doznačila sredstva u iznosu od 193.358,00 kuna. Svjesni smo kako je to zapravo simboličan iznos jer vrijednost ljudskog života je nemjerljiva, ali smo barem na ovaj način pokušali olakšati liječenje i život jedinom preživjelom vatrogascu u ovoj tragediji.

Svjesni smo odgovornosti koju vatrogasci imaju na intervencijama, osobito oni dobrovoljni, te je Hrvatska vatrogasna zajednica i pokrenula pregovore s Vladom RH da se problematika ovakvih pitanja riješi u što kraćem roku. Upravo je u tijeku prijedlog izrade Zakona o vatrogastvu na temelju kojeg će se, a i podzakonskim aktima, riješiti ovakve i slične situacije. Vlada nam je dala rok do 16. svibnja 2019. godine kada taj prijedlog mora biti iznesen na sjednici Vlade. Hrvatska vatrogasna zajednica poduzima sve što je u njezinoj nadležnosti kako bi se zaštitio svaki hrvatski vatrogasac te se nada da će se spomenuti sudski postupak riješiti u što kraćem roku na zadovoljstvo stranaka u postupku - istaknuo je Sanader.

Naslovnica Hrvatska