Novosti Hrvatska

tužba protiv države

Istospolni par Ivo Šegota i Mladen Kožić: Tri života mogla su biti spašena; SDP i HNS šalju Zakon o udomiteljstvu na Ustavni sud

tužba protiv države

Životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić podnijeli su privatni zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu, nakon što su već podnijeli tužbu protiv države Upravnom sudu, zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije kod izdavanja dozvole za obavljanje udomiteljstva.

Ivo Šegota i Mladen Kožić vjenčali su se 2015. godine, a potom su željeli udomiti dijete te su se prijavili u Centar za socijalnu skrb.

"Prošli smo sve što prolaze uobičajeni parovi, sva psihološka testiranja, sociološke razgovore o motivaciji, proces dugo traje i iscrpan je. Dobili smo potvrdu da zadovoljavamo sve uvjete po pitanju udomiteljstva, no kasnije su nam Centar i Ministarstvo obitelji odbili izdati licencu za udomiteljstvo zato što smo istospolni par koji je sklopio životno partnerstvo", rekao je Šegota u srijedu na konferenciji za novinare.

Uslijedila je tužba protiv države Upravnom sudu, a u utorak su podnijeli privatni zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu koji je, kažu Šegota i Kožić, zaboravio uvrstiti istospolne partnere pod definiciju udomiteljske obitelji.

Zakon o udomiteljstvu time krši mnoge druge hrvatske zakone i prava jer da se nisu vjenčali, odnosno sklopili životno partnerstvo, postali bi kandidati za udomljavanje.

"Želimo naglasiti da je sam zakon dobar i nudi kvalitetna rješenja, koja će poboljšati sustav udomiteljstva u Hrvatskoj, međutim sporan je članak gdje su isključeni životni partneri, pa pozivamo Ustavni sud da se o tome očituje", kaže Šegota.

Ustvrdio je da istospolni parovi s djecom već postoje, ima ih mnogo i ne doživljavaju velike probleme niti stigmatizaciju.

"Nije nam cilj rušiti zakon već pomoći Vladi oko njegova poboljšanja. Žao nam je da se Vlada, Sabor i predsjednica Hrvatske, svjesno ili nesvjesno, ponašaju prema obiteljskim zajednicama životnih partnera kao prema obiteljskim zajednicama drugoga reda", poručio je Kožić.

Naglasio je da postoji "velika europska obitelj" od 22 zemlje koje priznaju jednaki status obiteljskim zajednicama istospolnih parova i dopuštaju im udomiteljstvo, među kojima su i tradicionalnije zemlje poput Austrije, Španjolske, Češke i Portugala.

Najavili su da ne odustaju i neće otići iz Hrvatske. Optimistični su jer je Ustavni sud nakon referenduma o braku poručio da obiteljske zajednice životnih partnera moraju imati jednaki pravni tretman, a imaju podršku znanstvene i stručne javnosti, kao i tri pravobraniteljstva.

Šegota i Kožić su jedna od tri "dugine obitelji" koje su se prijavile za udomljavanje djece, što bi, poručuje Kožić, bila tri spašena života.

"Ne možete ostati emocionalno netaknuti cijelom tom pričom. Nismo mi bitni, znamo za djecu u domovima koju nitko ne želi. To su djeca romske etničke pripadnosti, starija djeca, djeca koja imaju više braće ili sestara i djeca s određenim zdravstvenim problemima koja odrastaju u domskom sustavu i nemaju nikoga svog, dok tete u domovima imaju svoje radno vrijeme", naglasio je Šegota.

Ako Ustavni sud odluči suprotno od njihovih očekivanja, podnijet će tužbu Europskom sudu za ljudska prava, koji je u sličnim slučajevima već presudio u korist istospolnih parova.

SDP i HNS šalju Zakon o udomiteljstvu na Ustavni sud

Nakon što su životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić u srijedu predali ustavnu tužbu na Zakon udomiteljstvu, koji im onemogućuje udomljavanje djece iako su dobili pozitivnu ocjenu od Centra za socijalnu skrb, iz SDP-a i HNS-a je također najavljeno da će taj zakon poslati na Ustavni sud.

Sabina Glasovac je u ime SDP-a najavila da će Zakon o udomiteljstvu sigurno poslati na Ustavni sud, a zahtjev bi trebao biti gotov do kraja tjedna.

"Bez namjere da utječem na Ustavni sud, mislim da postoje itekakvi elementi da se ukaže na kršenje ustavnih odredbi, prije svega prava na rad jednoj grupaciji ljudi, koji ne samo da su homoseksualnog opredjeljenja, jer nisu diskriminirani svi, nego samo oni koji žive u registriranom partnerstvu, odnosno registriranoj zajednici", rekla je Glasovac.

Uzmemo li u obzir da je udomiteljstvo profesionalna usluga jer država plaća i mirovinsko i zdravstveno, možemo reći da je skupina hrvatskih građana zakinuta za svoja prava na rad i pružanje takve usluge samo zato jer žive u homoseksualnoj registriranoj zajednici, ističe Glasovac.

Podsjetila je kako je SDP u raspravi o zakonu ukazivao na nelogičnost da životni partneri kao samci mogu udomiti dijete.

"Nelogično je da osoba homoseksualnog opredjeljenja treba varati državu prijavljujući se kao samac za pružanje usluge udomiteljstva. A ako ste registrirani, živite sa svojim partnerima u zakonom priznatoj zajednici, vi naprosto odmah ispadate", kaže Glasnovac.

HNS će tražiti dopunu članka u kojem se navodi što je udomiteljska zajednica 
Ministrica Nada Murganić "vrtila je neku svoju priču", odgovor na tri puta postavljeno pitanje nije dala, pa nemamo drugih elemenata nego se obratiti Ustavnom sudu i pokušati dokazati da je zakon diskriminatoran, poručila je Glasovac.

Stjepan Čuraj iz HNS-a također je najavio slanje zakona na ocjenu ustavnosti, rekavši da je sada na recenziji pravnih stručnjaka kako bi to bilo proceduralno i procesno sve u redu.

"Pričekali smo da zakon stupi na snagu da bismo uopće mogli poslati zahtjev. Ostaje jedino dvojba treba li s time ići ispred stranke ili pojedinca koji predstavlja stranku, ali to je više tehničko pitanje, mi i dalje ustrajemo na tome", rekao je.

Zakon je u suštini dobar, ali s ovim bio bi puno bolji i omogućio udomljavanje daleko više djece, pojasnio je Čuraj i najavio da će tražiti dopunu članka 3. u kojem se navodi što je udomiteljska zajednica.

"Tu su ispušteni formalni i neformalni životni partneri. Samo tražimo usklađivanje ovog zakona s ostalima, odnosno da se izbaci ta diskriminatorna odredba tako da i formalni i neformalni životni partneri mogu imati isto pravo pred zakonom", kaže Čuraj.

I HSS-ov Krešo Beljak smatra da Ustavni sud treba ozbiljno preispitati Zakon o udomiteljstvu jer ima brojne rupe i ostavlja stvari nedorečene.

"Zakon se može izbjegavati na razne načine, što nije dobro. Ljudi koji žele udomiti ili usvojiti djecu, a nisu u standardnoj obitelji, imaju ogroman problem ali ipak to mogu napraviti ako prekrše zakon", kazao je Beljak.

 

Naslovnica Hrvatska