Novosti Hrvatska

HRVATSKA, BOGATA ZEMLJA

Zar ovo nije sramota? Imamo stotine tisuće siromašnih, a na granama propada čak 30.000 tona jabuka prve klase!; 'Neka ih vojska pobere i daruje bolnicama i školama'

HRVATSKA, BOGATA ZEMLJA

Iako su voćke u razdoblju dubokoga zimskog mirovanja, u voćnjacima su, navodi HRT, već počeli radovi. U nekima se već krenulo u rezidbu, ali ima i onih nasada koji još uvijek nisu pobrani. Šokantno djeluje informacije da je na stablima ostalo više od 30 tisuća tona jabuka! Da ponovimo – 30.000 tona, što je gotovo trećina cjelokupnog uroda jabuka.

Naime, nije postojala potražnja trgovačkih lanaca ili iz izvoza, pa bi branje poljoprivrednicima bio samo dodatan trošak. Navodi se da nema ni skladišnih kapaciteta.

Najprije se, po podacima Hrvatske voćarske zajednice, bacilo i do 20 tisuća tona mandarina, a sada će u smeće trideset tisuća tona sočnih jabuka, koje već polako gnjiju na stablima.

Sve nas je to ponukalo da provjerimo kako je moguće da toliko voćki propadne, posebno jer u Hrvatskoj žive stotine tisuća siromašnih, a uz sve to neobranim voćnjacima prijete bolesti koje se mogu proširiti i na nasade u blizini. Nadležne smo pitali i je li sramotno da toliko voća propada, a toliko je potrebitih. Ispada da je Hrvatska jedna vrlo bogata zemlja kada u zemlju baca desetke tisuća tona zdravstvenog ispravnog voća prve kvalitete.

Nenad Matić iz "Zelene liste" kaže za nedjeljnu "Slobodnu" da je propast toliko tona voća za njega elementarna nepogoda.

– Ostaviti toliko voća ne može sebi dopustiti ni jedna država. U krajnjem slučaju, mogla se uključiti Hrvatska vojska i pobrati te jabuke, kao što se uključuje u izvanrednim situacijama – kaže Matić, kojega smo upitali priječi li možda neki zakon darivanje neobranog voća.

– Mislim da ne. Cijeli svijet poznaje tu mogućnost. Kao što sam rekao, trebali bismo to organizirati s HV-om, sa školama, s udrugama umirovljenika. Mislim da treba štititi svaki kilogram proizveden u Hrvatskoj i sve naše institucije staviti u tu funkciju. Uostalom, zbog toga i postoje, zar ne? – kaže Matić.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, kaže nam:

– Nažalost, zbog nedostatka radne snage i same cijene berbe u odnosu na mogućnosti plasmana, velike količine voća ostaju neobrane i propadaju. Ove godine to je osobito izraženo kod jabuka i mandarina. Nema nikakvih problema da se Caritas ili druge institucije jave i da organizirano dođu ubrati plodova čiju berbu voćari nisu mogli sami organizirati. Mi voćari nemamo problema s tim da dopustimo udruženjima umirovljenika, vojsci ili školama da dođu pobrati ono što mi nismo uspjeli. Zašto je to teško organizirati i zašto nema za to interesa, ne možemo procijeniti, a, nažalost, da sami beremo i dijelimo, nemamo mogućnosti.

U svakom slučaju, otvoreni smo za dogovor s institucijama i udrugama koje imaju interesa oko pobiranja plodova za svoje potrebe koje mi nismo uspjeli pobrati – kaže Markota.

Iz Ministarstva poljoprivrede nam objašnjavaju da se može donirati hrana koja je prikladna za prehranu ljudi te koja ispunjava sve zahtjeve sigurnosti, odnosno zdravstvene ispravnosti, kao i hrana koja nije prikladna za prodaju zbog nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označavanju, masi ili drugih sličnih razloga, koji ne mogu utjecati na sigurnost hrane.

"U pravilu, svaki subjekt u poslovanju s hranom je potencijalni donator, pa tako i primarni proizvođač hrane, ili u ovom slučaju proizvođači jabuka, koje mogu ili izravno donirati krajnjem primatelju ili preko posrednika registriranih pri Ministarstvu poljoprivrede. Dodatno želimo istaknuti da se prema odredbama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost donacija hrane koju donator daje registriranim posrednicima koji obavljaju humanitarnu djelatnost, smatra porezno priznatim manjkom, i to do dva posto prihoda, odnosno primitaka", navode u Ministarstvu poljoprivrede, u kojem još "dodaju" kako je s tehnološkog aspekta plodove potrebno ubrati radi sprječavanja širenja štetnih organizama, što će za posljedicu imati veću pojavu biljnih bolesti i štetnika u idućim vegetacijskim sezonama, a pri tome ne dolazi do uništavanja hrane.

"Ujedno, proizvođači u sustavu PDV-a doniranjem jabuka mogu ostvariti poreznu olakšicu, što doprinosi poslovanju vlastita gospodarstva i poslovanju humanitarnih organizacija, škola, domova za starije osobe, domova za nezbrinutu djecu, bolnica i drugih ustanova kojima bi ove jabuke predstavljale veliki izvor hrane za djecu, starije i bolesne osobe", kažu u Ministarstvu Tomislava Tolušića, te nam navode i konkretne podatke:

"Kada je riječ o prošlogodišnjoj proizvodnji jabuka, prema podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede prikupilo od vlasnika kapaciteta za čuvanje i pripremu voća i povrća za tržište tijekom siječnja 2019. godine, Hrvatska trenutno raspolaže s oko 65.000 tona kapaciteta za čuvanje (skladištenje) jabuka, što su dostatni kapaciteti za potrebe proizvodnje u 2018. godini ako se uzme u obzir da je oko 60 posto proizvedenih količina jabuka koje udovoljavaju tržišnim standardima i čuvaju se u skladištima, dok se oko 40 posto proizvedenih količina proda direktno krajnjim potrošačima ili završi u preradi. Prema podacima, u skladištima se trenutno nalazi oko 40.000 tona jabuka."

 

Naslovnica Hrvatska