Prilozi Auto moto

prilagodite vožnju uvjetima na cesti

Vozači, oprez: snažni udari mogu prevrnuti vozilo, ovo su najopasnije dionice kada je u pitanju bura

prilagodite vožnju uvjetima na cesti

Jedna od opasnijih stvari kod vožnje u zimskim uvjetima, uz snijeg i led na cestama, jesu neugodni i snažni bočni udari vjetra, točnije bure, kojima su najviše izloženi vozači u priobalju.

To se posebice odnosi na autocestu A1, popularnu Dalmatinu (Zagreb – Split – Ploče), na potezu između Svetog Roka i Posedarja, koja je nerijetko zbog olujnih, pa čak i orkanskih udara bure, zatvorena za promet pa treba voziti zaobilazno državnim cestama.

U dionicu specifičnu po snažnim udarima bure, koji znaju prevrtati i veća vozila, poput kamiona ili autobusa, spada i dionica autoceste A6 Rijeka – Zagreb na potezu između tunela Tuhobić do čvora Kikovica.

Istodobno, velik problem bura stvara u Velebitskom kanalu, na Jadranskoj magistrali između Svete Marije Magdalene i Karlobaga, gdje su također učestale zabrane za gotovo sve skupine vozila, osim osobnih, jer snažan vjetar nosi sve pred sobom i može doći do izlijetanja s ceste i prevrtanja.

Za nas Dalmatince svakako je najzanimljivija, ali i zbog bure najopasnija dionica autoceste A1 između Svetog Roka i Posedarja, gdje je Velebit granica između kopnenog i primorskog dijela Hrvatske. Kad se uzme u obzir blizina Velebita u odnosu na autocestu, nadmorska visina i blizina mora, dionica Dalmatine od čvora Sv. Rok do čvora Posedarje najugroženija je kada je u pitanju bura.

Naime, riječ o sjevernom, vrlo hladnom vjetru koji ima intenciju nagle promjene smjera i iznenadnih bočnih udara koji stvaraju nelagodu kod vozača. Može se dogoditi da bura jednostavno prebaci automobil ili neko drugo vozilo iz jednoga traka u drugi.

U tim uvjetima, ovisno o jačini bure, dionica se zatvara za sve ili pojedine skupine vozila. U uvjetima kada je vjetar jak, ali nisu još stečeni uvjeti za zatvaranje dionice, tim dijelom autoceste se prometuje uz ograničenje brzine kretanja vozila.

Vozačima se savjetuje savjesna i odgovorna vožnja, odnosno vožnja sukladno uvjetima na cesti i ograničenjima brzine. Pritom je vrlo važno pratiti promjenjive prometne obavijesti na ekranima, takozvanim portalima, na kojima se ispisuju upozorenja i ograničenja. Na autocesti je instalirana oprema koja u svakom trenutku prati i bilježi stanje kolnika i okoline, odnosno meteorološke uvjete na cesti.

Vrlo često istodobno znaju biti zatvorene spomenuta dionica autoceste A1 Sv. Rok – Posedarje i državna cesta D54 Zaton Obrovački – Maslenica. Zbog toga se promet preusmjerava na Obrovac i dalje na Karin i Benkovac, nakon čega se ponovno može vratiti na autocestu ako se putuje prema Splitu i dalje prema jugu Hrvatske. U suprotnom smjeru ide se preko Obrovca i preko Velebita na Gračac i dalje kroz mjesto Sveti Rok, te se na istoimenom čvoru ulazi ponovno na autocestu.

U slučaju da je zbog udara bure dionica državne ceste Zaton Obrovački – Maslenica otvoren isključivo za osobna vozila, i na tom dijelu treba vrlo pažljivo voziti. Naime, prije desetak godina ta dionica, koja je svojevrsna premosnica do Masleničkog mosta na autocesti, kako se ne bi prometovalo na Obrovac, zna biti vrlo opasna jer je njezina razina podignuta za čitav metar. Time je stvorena svojevrsna streljana na kojoj bura divlja i često baca vozila iz traka u trak.

U tim trenucima treba čvrsto držati upravljač vozila, smanjiti brzinu i biti vrlo pažljiv. Kod pretjecanja treba biti vrlo obazriv jer postoji mogućnost da kod zaobilaženja drugog vozila “reful” bure izbaci automobil s pravca kretanja, te ga jednostavno baci na drugo vozilo.

U slučaju bure koja opet nije toliko snažna pa državnom cestom D54 mogu prometovati autobusi i kamioni, te vozila s kamp-prikolicama, najbolje je brzinski obaviti pretjecanje jer postoji mogućnost da jak vjetar prevrne kamion i da vas, ne daj Bože, poklopi.

Dakle, kod bure su problematični iznenadni bočni udari vjetra čija snaga se obično kreće između 70 i 120 km/h, ali znaju biti i žešći pa mogu skrenuti automobil s pravca kretanja te ga baciti izvan ceste. Po buri je važno ne voziti prebrzo, ali isto tako autocestom nećete miljeti puževim korakom. Ako se vozi prebrzo, automobil će na neravninama djelomično gubiti kontakt s podlogom i bit će nestabilniji.

U kombinaciji s jakim udarom bure to može rezultirati izlijetanjem s ceste ili prevrtanjem. Zato treba smanjiti brzinu, dok prestrojavanje treba obavljati bez naglih manevara po buri. Svoj pravac kretanja nastojte zadržati laganim korekcijama upravljača. I, naravno, sve to vrijedi ako vam je automobil tehnički ispravan. Loš ovjes, neispravni amortizeri i neodgovarajuće gume samo su naznaka da bi moglo doći do neželjenih posljedica.

Vozači moraju biti oprezni i kada nema oborina, naročito na mostovima i vijaduktima koji su izloženi snažnim udarima vjetra. Osim toga, radi se o mikroklimatskim zonama gdje je uvijek moguća nagla promjena vremena, primjerice ledena kiša koja se trenutačno ledi u dodiru s tlom. A kombinacija udara bure i skliske podloge vrlo je nezgodna i pogibeljna. Jer i bez poledice snažni bočni udari bure na mostovima i vijaduktima itekako su opasni.

Snažna bura najopasnija je za velika motorna vozila, poput kamiona s prikolicom, tegljača, autobusa i vozila s kamp-prikolicom. Naime, zbog njihove veličine i goleme površine, u slučaju udara bure poprimaju efekt jedra na brodu i što su “refuli” snažniji, to je vjerojatnost za prevrtanje puno veća. Stoga su zabrane za ove vrste vozila najčešće za vjetrovitog vremena.

Dovoljno je podsjetiti na slučaj otprije nekoliko godina, kada su pripadnici Gorske službe spašavanja na Masleničkom mostu spašavali vozača iz prevrnutog kamiona koji zbog orkanske bure nije sam mogao doći na sigurno a da ga ne otpuše snažan vjetar i baci u more s velike visine.

Naslovnica Auto moto