Novosti Hrvatska

PLAN B

Što nakon fijaska s kupovinom polovnih izraelskih aviona? Otkrivamo koji bi vojni zrakoplov trebao postati novi hrvatski lovac 

PLAN B

Gripen je NATO kompatibilan, s jednostavnim i preglednim cockpitom i vrlo modernim komunikacijskim uređajima. Ima dvostruko dulji dolet od, recimo, ruskih MIG 29, koje će Srbija uskoro modernizirati i staviti u funkciju.

Sve je izglednije da je počasni let izraelskih zrakoplova F-16 Barak i Brakeet nad Kninom bio prvi i posljednji koji ćemo ikad vidjeti.

Štiteći svoju vojnu industriju, SAD je odbio dati suglasnost Izraelu da Hrvatskoj proda zrakoplove ovog tipa, iako su Amerikanci svojedobno Izraelu dopustili da te avione ponudi Hrvatskoj.

Štoviše, ministra Krstičevića su za njegova posjeta Minnesoti posjeli i provozali u “šesnaestici”, da vidi čovjek što je kupio. Amerikanci danas međutim tvrde da su još odavno rekli koji tehnički uvjeti za taj posao trebaju biti ispunjeni. Aludiraju da hrvatska vojna infrastruktura, odnosno piste, hangari i kaponiri nisu dovoljno dobri za avion F-16. Strah ih je da nisko postavljeni usisnici na F-16 ne pokupe šoder na našim kvrgavim pistama.

Nije im ta primjedba sasvim netočna. Kulturu uklanjanja sitnih nečistoća, stručno FOD-a (foreign object debries) koji bi mogli ugroziti ispravnost zrakoplova HRZ je već ozbiljno počeo usvajati, ali ono što u tom smislu ne valja u Hrvatskoj, Izraelcima je pak sasvim ok.

Rumunji i Bugari

Posjetili smo njihove dvije zrakoplovne baze i uvjerili se sami – hrvatska vojna infrastruktura, pa i naši vojnici, pravi su manekeni za izraelske uvjete. Država koja slavi 70 godina postojanja, od kojih je 50 provela u neprekidnom ratnom sukobu više računa vodi o spremnosti i obučenosti ljudi, sofisticiranosti naoružanja i opreme, a manje na estetiku.

Spor između SAD-a i Izraela, u kojem će najviše i to vrlo ozbiljno stradati Hrvatska, izbio je zbog toga što bi Izraelci rado obnovili svoju zrakoplovnu flotu i rabljene zrakoplove ovog tipa prodali Rumunjima, Bugarima i nekim drugim članicama NATO-a. Američki Lockheed Martin izgubio bi tako mogućnost prodaje barem 50 “novogradnji” F-16. Još gore, izraelska vojna industrija, o čijoj je snazi i kapacitetima "Slobodna" već pisala, dodatno bi se proširila u Europi.

Hrvatska sa svojih 12 aviona koje namjerava kupiti, uz ponudu da Izrael kupi, modernizira i svrsi privede Zrakoplovno-tehnički zavod i Pomorski centar za elektroniku samo su grudica koja bi pokrenula lavinu i smanjila utjecaj američke vojne industrije, plaši se Trumpova administracija.

Hrvatska je, dakle, ponovno naučila nekoliko lekcija. Prvo, nabava vojne opreme nije pitanje novca nego političkih odluka i odnosa snaga. Drugo, Sjedinjene Države više nisu pouzdan partner i mi Europljani moramo svoju sudbinu zaista uzeti u vlastite ruke. Potonje je citat prošlogodišnje izjave Angele Merkel nakon summita G7 na Siciliji, ali mi nemamo naviku slušati, povezivati i razumijevati političke poruke i trendove.

Sad kad je prilično jasno da su Ameri Izraelcima, košarkaški rečeno, lupili bananu, postavlja se pitanje ima li Hrvatska plan B. Pitanje je, dakako, retoričko – mi taj običaj nemamo.

Stvarni benefit

Na povratku iz Izraela, kad me je ministar Krstičević pitao što mislim o onome što sam vidio, o avionima, potencijalima vojne industrije i općenito o ugovorenom poslu, rekao sam u šali da bih ja pristao platiti tih 500 milijuna dolara i da bih Izraelcima ostavio te avione, samo da što više svoje vojne industrije prebace u Hrvatsku.

U toj je šali bilo barem pola plana B. MORH je doista napravio najbolji mogući posao s nabavom dorađenih izraelskih “šesnaestica”. Piloti HRZ-a bi radije letjeli na verziji F-16 Block 70, nego na pomalo ostarjeloj verziji Block 30, ali u Hrvatskom proračunu za takvo što još jako dugo neće biti novca i o tome je besmisleno sanjati.

Osim činjenice da je zadržala borbenu komponentu svog zrakoplovstva, stvarni benefit koji bi ozbiljno mogao pokrenuti hrvatsku industiju u najširem smislu upravo je u toj izraelskoj ponudi ulaganja u posrnule, a zapravo propale segmente naše vojne industrije koja bi se mogla protegnuti i na civilni sektor.

To je prilika koju Hrvatska, što god se dogodi, ne bi trebala propustiti.

No, vratimo se avionima. Koji je plan B?

U obrani europskog neba NATO ima ozbiljnih rupa. Jedna od njih prostire se i iznad naših glava. Što znači da bi NATO ipak mogao stati iza hrvatskih namjera da zatvori barem taj mali dio. U igri je bio švedski Gripen JAS 39 C/D. Gripen je NATO kompatibilan, s jednostavnim i preglednim cockpitom i vrlo modernim komunikacijskim uređajima. Ima dvostruko dulji dolet od, recimo, ruskih MIG 29 koje će Srbija uskoro modernizirati i staviti u funkciju.

Sve ostalo; brzina, operativna visina, nosivost, pa donekle i cijena su na strani ruskog MIG-a. Kad bi naši političari imali ono što nemaju, Putin bi im koliko sutra osobno isporučio dvije eskadrile i po gajbu votke za svakog pilota. Jer, ne radi se tu o novcu nego o politici i odnosima snaga.

Air policing

A MIG 29 je kompatibilan jer već leti u zemljama NATO-a, baš kao i ruski helikopteri koje koristi HRZ. No na stranu hendikep domaćih političara, ruski bi avion za članicu NATO-a bio višestruko lošiji.

Za Hrvatsku je, s obzirom na činjenicu da SAD apsolutno više nije pouzdan partner europskim zemljama, jedini ispravan put kupiti europski borbeni zrakoplov dovoljno dobar za air policing.

Francuski Rafale ili združeni Airbusov Eurofighter prilično iskaču izvan naših budžetskih okvira, vjerojatno čak i u rabljenoj varijanti. Ostaje nam zapravo još jednom razgovarati sa švedskim SAAB-om i vidjeti jesu li, uz prethodno ponuđenu cijenu, voljni ponuditi neku vrstu offset aranžmana.

Američko veleposlanstvo: Bili smo smo jasni i dosljedni vezano za tehničke uvjete

Američko veleposlanstvo u Zagrebu priopćilo je da s Hrvatskom i Izraelom surađuje na pronalasku prihvatljive opcije koja bi omogućila potvrdu ugovora o kupoprodaji izraelskih zrakoplova F-16, nakon što su se u izraelskim medijima pojavile informacije da Amerika blokira taj posao.

Izraelski su mediji, naime, objavili da američki ministar obrane James Mattis ne dopušta Izraelu da proda 12 borbenih aviona F-16 Hrvatskoj.
Američka vlada mora državi kojoj je prodala svoje avione odobriti da ih proda trećoj zemlji.

Iz američkog veleposlanstva danas poručuju da "surađuju s Izraelom već više od godinu dana vezano uz detalje predloženog ugovora o kupnji zrakoplova F-16".
"Tijekom pregovora bili smo dosljedni i jasni vezano za tehničke uvjete po kojima bismo pristali na sklapanje ugovora", naglašava američka strana.

Naslovnica Hrvatska