Novosti Hrvatska

Besplatno, a svi plaćamo

Tako je to kad država časti: učenika u školama sve manje, troškovi prijevoza sve veći

Besplatno, a svi plaćamo

Roditelji srednjoškolaca i/ili lokalna samouprava aktualne bi 2018./2019. školske godine trebali proći jeftinije kada je riječ o pokrivanju svoga dijela troška mjesečne karte međumjesnog prijevoza učenika putnika u srednjim školama.
Podsjetimo, država je za ovu školsku godinu odlučila povećati maksimalne iznose u cijeni mjesečne karte međumjesnog prijevoza srednjoškolaca koje zadnjih godina sufinancira u iznosu od 75 posto. Tako su, prema Vladinoj odluci, za čak 22 posto uvećani limiti za 75-postotno sufinanciranje učeničke karte, pa će se ukupan iznos koji će u 2018./2019. školskoj godini država utrošiti za sufinaciranje srednjoškolskog prijevoza popeti na 337 milijuna kuna ili čak 45 milijuna kuna više nego protekle školske godine.

Dobra volja

Država u 75-postotnom iznosu sufinancira međumjesni prijevoz redovitih učenika srednjih škola, autobusni ili željeznički, ako im je prebivalište ili boravište udaljeno od škole više od pet kilometara. Pravo na stopostotno financiranje cijene mjesečne učeničke karte mjesnoga i međumjesnoga javnog prijevoza imaju pak srednjoškolci, članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje. Što znači veća financijska obveza države ove godine za ove stavke? Na primjer, prošle školske godine država je sa 75 posto sudjelovala u sufinanciranju mjesečna karte za autobus koja je na relaciji manjoj ili jednakoj od deset kilometara iznosila više od 450 kuna, a ove godine taj je iznos povećan i limitiran na 549 kuna. Limit za sufinanciranje za relacije veće od 50 kilometara prošle je školske godine bio 1300 kuna, a ove je godine povećan na čak 1586 kuna. Sve to, nadaju se u Vladi i resornom Ministarstvu obrazovanja i znanosti, trebalo bi rasteretiti roditelje srednjoškolaca ili lokalnu samoupravu, ovisno tko već pokriva preostalih 25 posto troška.

No, hoće li to doista biti tako i može li itko jamčiti da se prijevozničke autobusne tvrtke ili željeznica neće ove školske godine domisliti i – povisiti cijene ionako visokih učeničkih mjesečnih karata pa zaraditi još više, a roditelji morati ipak izdvajati jednako kao i lani?

- Na to ne možemo utjecati. Odluku smo donijeli u najboljem interesu učenika i nadamo se da nitko neće iskoristiti dobru volju Vlade i Ministarstva da pomognu obiteljima učenika putnika. Što se tiče odluka prijevoznika, oni rade na slobodnom tržištu i tu se ne možemo upletati. Međutim, zasad nemamo informacija da će netko povećavati cijenu učeničkih karata – odgovaraju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak.

Poligon za bogaćenje

Prema podacima MZO-a, prošle školske godine od ukupnoga broja od 152.425 srednjoškolaca njih gotovo polovica, točnije 68.243 ili oko 45 posto, bili su učenici putnici. Zanimljivo je da, unatoč povećanim sredstvima, Ministarstvo za aktualnu školsku godinu još uvijek nema točne brojke o broju učenika koji sudjeluju ili će sudjelovati u javnom međumjesnom prijevozu.

- Taj broj za ovu školsku godinu nismo u mogućnosti dostaviti s obzirom na to da se u mjesecima rujnu i listopadu, zbog vremenskih uvjeta, obično vozi manji broj učenika. Procjenjujemo kako će se u ovoj školskoj godini okvirno voziti jednak broj učenika kao i protekle školske godine – stoji u odgovoru iz MZO-a.

Navedimo također kao primjer da je prije dvije, tri godine broj srednjoškolaca putnika iznosio oko 73 tisuće, a ukupni iznos kojim je država sufinancirala taj prijevoz 325 milijuna kuna. Školskim sindikatima nije jasno zašto država sve više novca izdvaja za tu stavku, a učenika je sve manje, dok neki godinama upozoravaju kako je ova praksa poligon za bogaćenje pojedinih prijevoznika. Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod, čak zaziva da se poslovanjem pojedinih prijevozničkih tvrtki pozabavi DORH.

- Pitanje je koliko se ovom mjerom, ma koliko dobra bila za roditelje i učenike, zapravo na životu održavaju pojedine nerentabilne linije i tvrtke. Ne može se preko obrazovanja rješavati pitanje neracionalnosti u poslovanju – smatra Stipić.


Tko profitira?
Udio đaka putnika:
82 posto - Krapinsko-zagorska županija
72 posto - Međimurska županija
67 posto - Varaždinska županija
48 posto - Splitsko-dalmatinska županija
46 posto - Šibensko-kninska županija
40 posto - Zadarska županija
36 posto - Dubrovačko-neretvanska županija
20 posto - Grad Zagreb

Naslovnica Hrvatska