Novosti Hrvatska

Kako su ondje dospjeli?

Hilmij, Veysel i Faith 'probili' granicu, pa dobili smještaj u Splitu, no onda su nestali: MUP ih traži, a mi smo ih našli u Londonu!

Kako su ondje dospjeli?

Migranti pokušavaju ući u Hrvatsku na sve moguće načine, a neki od njih našli su se i u Dalmaciji. Nakon što su ove godine nezakonito prešli hrvatsku granicu, naša policija uhitila je Hilmija Gilgila, Veysela Giulgila i Faitha Gilgila. Utvrđeno je da se radi o maloljetnim osobama. Iako su na stranici MUP-a Nestali.hr objavljene njihove fotografije i osobni podaci, dvojicu smo "pronašli" na Facebooku, gdje postavljaju i svoje fotografije nakon što je prijavljen njihov nestanak.

– Osobe su zatečene u nezakonitom prelasku državne granice, a s obzirom na to da se u konkretnom slučaju radilo o maloljetnim osobama bez pratnje punoljetne osobe, na temelju odluke Centra za socijalnu skrb smješteni su u objekt u Splitu, gdje su imali slobodu kretanja. Nestanak osoba iz ustanove prijavljen je policiji 28. lipnja 2018. godine i od tada tragamo za navedenim osobama – rečeno nam je u Odjelu za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću PU splitsko-dalmatinske.

Iako su nestali 26. lipnja i vode se kao nestali, 29. kolovoza su Faith i Hilmi postavili nove fotografije na Facebooku. Također, na njihovim profilima piše da su u Velikoj Britaniji, točnije u Londonu.

Iz policije nam je potom poručeno da je jedan od mladića, Faith Gilgil, ipak pronađen i da je potraga za njim obustavljena, pa je njegovo ime uklonjeno sa stranica Nestali.hr. Mladić je, kako nam je kasnije i službeno potvrđeno, otkriven u Velikoj Britaniji i to je preko međunarodne policijske suradnje dojavljeno Hrvatskoj, a potraga je potom i službeno obustavljena. Za Hilmijem i Veyselom i dalje se traga.

Inače, Facebook profil Faitha Gilgila, za kojega je utvrđeno da je u Ujedinjenom Kraljevstvu, u međuvremenu je deaktiviran i ne može ga se više naći na toj mreži.

Tursko prebivalište i državljanstvo

Inače, mladići imaju tursko državljanstvo, a prebivalište im je u Turskoj. Policija je kao mjesto navela mjesto "Sahča Gozu". Međutim, ako u Google i ostale tražilice ukucate "Sahča Gozu", ne izbacuje vam ništa.

Važno je napomenuti da "pronalazak" mladića na Fejsu ne mora značiti da su oni dobro i da su na sigurnom jer se njihovim računima može i manipulirati, a svatko može i na nečije ime otvoriti profil bez pristanka stvarne osobe. No, informacije iz policije da je jedan od mladića pronađen u Velikoj Britaniji donekle potvrđuju našu pretpostavku da su ti profili doista njihovi.

Netko će se možda i načuditi i da se građani Turske, posebno maloljetnici, pridružuju valu imigranata i bježe u EU. Turska je pod vlašću Tayyipa Erdogana uhitila tisuće ljudi jer se nisu slagali s politikom aktualnog predsjednika, pa je moguće da odrasli ljudi bježe iz te zemlje zbog političkih razloga. Međutim, ovdje je riječ o djeci, dakle osobama za koje je malo vjerojatno da su politički aktivne.

No, prema podacima MUP-a, u 2016. je 69 turskih državljana zatražilo azil u Hrvatskoj, a u 2017. čak 193, što je povećanje od 180 posto, a to ih uz Afganistance, Pakistance i Sirijce svrstava u skupinu najčešćih tražitelja azila u našoj zemlji.

Državljanima Turske potrebna je viza za prolazak ili ostanak u Hrvatskoj, a zahtjev se može podnijeti u Ankari, Gaziantepu, Istanbulu, Izmiru... No, budući da se radilo o maloljetnim osobama, djelatnici naših veleposlanstava i konzulata nisu im mogli izdati vizu, pa su se zbog toga vjerojatno uputili nelegalnim putevima u Hrvatsku.

A kako je jedan maloljetni mladić (a možda i sva trojica) prošao cijelu Europu i dokopao se Velike Britanije nakon što su nelegalno ušli u Hrvatsku?

Moćne krijumčarske tvrtke

Nedavno je njemački Bild pisao da postoje lanci krijumčarenja koje vode vrlo moćne osobe povezane s policijom, organima reda, a za određeni novčani iznos doslovce migrantima garantiraju dolazak na željeno odredište. Primjerice, kao što imate garanciju za automobil, tako i krijumčari jamče da će vam vratiti novac ako niste zadovoljni uslugom ili ako se usluga ne isporuči. Ako ne uđete u prvom pokušaju, u garanciji stoji da će vas pokušati ubaciti opet. Tarifa je od jedne tisuće do nekoliko tisuća eura. Postoji i takozvana najviša – VIP tarifa, od čak 4000 eura, a platitelju se čak izdaje i dokument da je platio taj novac i zatražio uslugu transfera. Ako migrant umre na putu, uplaćeni novac vraća se njegovim nasljednicima.

Priča poput ove s turskim mladićima bit će još, posebice prije nego što počnu velike hladnoće. Naime, ovog se ljeta 4000 izbjeglica koji su dospjeli doći do Bihaća i Velike Kladuše pokušalo domoći zapadne Europe. Većina će, kako se čini, morati provesti zimu u BiH. Gdje i kako, pita se to njemački Deutsche Welle, te navodi kako je njihov cilj zapadna Europa, Slovenija i prije svega Italija. Hrvatska je, doduše, članica EU-a, ali nije dio schengenskog prostora, koji podrazumijeva slobodan protok ljudi i roba, objašnjava njemački medij. Najkraći put do slovenske granice počinje iza Velike Kladuše. I sada bi još stotine, ako ne i tisuće migranata mogle put Hrvatske prije velikih snjegova koji će im dodatno stvarati prepreke na putu prema zapadnoj Europi.
"Ako ovdje ostanu, bit će teško, jer u ovim se šatorima ne može prezimiti", kažu volonteri iz BiH za DW.

Batine ih ne plaše

Migranti probijaju granicu, ulaze u Hrvatsku, te potom, kažu, budu uz batine i pljačkanje od strane hrvatske policije vraćeni u BiH. Naša policija to odlučno demantira. No, i strani mediji navode da je naš MUP nasilan, te da ne dopušta migrantima koji su jednom ušli na naš teritorij da zatraže azil. Hrvatskoj policiji ne vjeruje ni svećenik Tvrko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice, koji je rekao da velika većina izbjeglica govori da je policija koristila nasilje, uništavali su im mobitele i uzimali novac.
- Normalno da nijedna policija neće dozvoliti ljudima bez dokumenata da uđu na teritorij države. To nije sporno, sporno je moguće nasilno, nezakonito postupanje prema tim ljudima. Od početka godine se ukazuje da postoje situacije koje nisu dobre, činjenica je da unutarnja kontrola nije pronašla niti jedan slučaj. Oni negiraju optužbe, a na terenu nas je ponekad sramota slušati što ljudi govore. Da je samo pet posto istina, a vjerujem da jest - previše je", poručio je Barun.

No, takvi postupci naše policije ne utječu previše na planove migranata i krijumčara.

"Ni jedna granica ne može se zatvoriti. I u Mađarskoj se prelazi. Teško, ali se prelazi", kaže jedan iz grupe Pakistanaca za njemački DW, a drugi dodaje: "Da imam 2500 eura, za dva dana bio bih u Italiji ili Francuskoj", objašnjavajući kako je mreža krijumčara ljudi jako dobro povezana. "Kad se zatvori jedna ruta, krijumčari nađu drugu."

Zakon o strancima

U 2017. godini bila su 3783 prekršaja Zakona o strancima, a samo u prvih devet mjeseci ove godine čak 4391. Prekršaja koji se sankcioniraju po Zakonu o nadzoru državne granice prošle je godine bilo 2562, a u prvih devet mjeseci ove godine 2146.

Iz Kaštela nestao Afganistanac

Na području Kaštela bio je smješten i Afganistanac Khan Fayazu (rođen 2003.), ali je i on nestao 11. srpnja 2017., te se i dalje vodi kao nestala osoba.

Fake news u Hrvatskoj

Proteklih dana se Facebook i internetom šire 'fake news', dakle lažne vijesti o tome kako migranti siluju, ubijaju. Jednostavnom provjerom tih 'informacija' lako se da utvrditi da su izmišljene. Naravno da i među migrantima ima kriminalaca, kao što ih ima i u našem društvu, ali to ne znači da su svi hrvatski građani - kriminalci.

I ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun se osvrnuo na tu tematiku.
- Odgovornost je i medija i javnih osoba da koriste točne informacije. Taj primjer migranta koji je navodno ubio pet ljudi u Makedoniji; netko od vaših kolega je ustanovio da je to netočna informacija. U Makedoniji se ne vodi takav postupak. Na ovu temu se vrlo lagano manipulira, ljudi ne poznaju te izbjeglice, ima jako puno straha, predrasuda i lako je manipulirati ljudima- rekao je Barun za N1 televiziju.

 

Naslovnica Hrvatska