Novosti Hrvatska

Globalni kompakt o migrantima

Svi smo čuli da se zbog njega svađaju Pantovčak i Banski dvori, no imate li pojma što uopće taj UN-ov dokument propisuje? Evo što trebate znati o Marakeškom sporazumu

Globalni kompakt o migrantima

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, dokument Ujedinjenih naroda poznatiji kao Sporazum iz Marrakecha, uzbunio je u samo par dana hrvatsku političku i društvenu scenu, a da nije bilo izjave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je istaknula kako ga neće potpisati, gotovo da ne bismo ni doznali da postoji. Dokument koji se bavi najvažnijim pitanjem globalnog trenutka na tridesetak stranica iznosi preporuke i postupke koje svaka država može (i ne mora) primijeniti kroz zakonodavstvo. Marakeški sporazum zalaže se za pristup migrantskoj krizi zasnovan na ljudskim pravima, za zaštitu migranata u ranjivom položaju, za razvoj kontakata s ciljem borbe protiv ksenofobije, rasizma i diskriminacije, te za borbu protiv ilegalne migracije i pomoć povratku migranata.

Dokument s 23 cilja

Osim ovih glavnih točaka, precizirana su i 23 cilja, među kojima su prikupljanje i korištenje informacija na temelju kojih će se potom određivati informirane politike; minimiziranje faktora zbog kojih su ljudi primorani napuštati svoje zemlje; spašavanje života i uspostava koordiniranih međunarodnih nastojanja u pronalasku nestalih migranata; sprječavanje i iskorjenjivanje trgovine ljudima u kontekstu međunarodnih migracija; upravljanje granicama na integrirani, siguran i koordiniran način; pritvaranje migranata isključivo kao posljednje mjere i iznalaženje alternativnih rješenja; eliminiranje svih oblika diskriminacije; ulaganje u razvoj vještina i omogućavanje formalnog priznavanja vještina, kvalifikacija i kompetencija migranata.

Hrvatska je nakon što su granice zatvorile Austrija, Slovenija i Mađarska postala prva zemlja EU-a na čije granice nadiru migranti s istoka, a mjesecima traje kriza na granici s Bosnom i Hercegovinom, gdje su se migranti našli u "vrši". No, prema riječima eurozastupnice Dubravke Šuice, Hrvatska neće pregovarati o prihvaćanju ili neprihvaćanju ovog sporazuma, budući da su zemlje EU-a dale ovlast Bruxellesu da jednim, zajedničkim, glasom pristane na propise koje donosi dokument. No ipak nije sasvim tako, budući da su Austrija, Mađarska, Poljska i Češka najavile izlazak iz sporazuma, a takvog je stava i SAD.

Pobornici sporazuma tvrde da je riječ o dokumentu koji će štititi prava sada nezaštićenih desetaka, možda i stotina tisuća ljudi koji lunjaju iz Azije i Afrike u jednom smjeru, prema zapadnim zemljama, tražeći sigurnost i boreći se za golu egzistenciju. Kritičari s druge strane tvrde da nije riječ o ratnim izbjeglicama niti obiteljima koje spašavaju živu glavu, nego o kolonama muškaraca koji će, po njihovu mišljenju, ugroziti zapadnu civilizaciju budući da ne pristaju na integraciju u zapadno društvo.

Milijuni bez dokumenata

Tvrde da je jedini cilj zapadnih vođa koji su ih pozvali prije nekoliko godina dobivanje jeftine radne snage, redom milijuna ljudi bez dokumenata, a ne zanima ih kako će se s njima nositi obični ljudi na ulici, žene koje napadaju i kako se nositi s njihovim nepristajanjem na zapadni način života.

U raspravama kritičara i pobornika Marakeškog sporazuma "bitke" se zasad vode oko četiri ključna pitanja.

1. TEMELJNO PRAVO

Marakeški sporazum navodno navodi na zaključak kako su migracije temeljno ljudsko pravo. Ako su migracije osnovno ljudsko pravo, onda ga svakako treba poštovati, a svako neprocesuiranje slučajeva nepoštovanja ljudskih prava i sloboda nosi neke sankcije za državu.

2. (I)LEGALNE MIGRACIJE

Kao jedno od najvećih pitanja poteže se nejasno određivanje razlike između legalnih i ilegalnih migracija. Zapravo se i ne zna precizno koja je razlika između legalnih i nelegalnih migracija. Za razliku od registriranih tražitelja azila, migranti koji stižu na granicu BiH ulaze u Hrvatsku ilegalno, bez evidencije o kojim se ljudima radi i odakle točno dolaze.

3. NA DRŽAVNI TROŠAK

Osim toga, države koje potpišu sporazum obvezuju se da će se pobrinuti za infrastrukturu i prihvat migranata, socijalno i zdravstveno osiguranje, zapošljavanje na državni trošak, a trebao bi se provoditi i kazneni progon osoba koje se protive tzv. regularnim migracijama.

4. (NE)OBVEZUJUĆI DOKUMENT

Pripremljeni dokument politička je deklaracija i pravno je neobvezujući, međutim, neki članci Marakeškog sporazuma, prema mišljenju stručnjaka, sugeriraju da je to ipak obvezujući dokument.

Naslovnica Hrvatska