Novosti Hrvatska

država financira

Trebate radnike, imate migrante: iako nam kronično nedostaje radne snage, u Hrvatskoj se u posljednjih šest godina zaposlilo svega 19 azilanata

država financira

Unatoč nedostatku radnika u brojnim djelatnostima, poslodavci rijetko posežu za zapošljavanjem azilanata uz pomoć državnih poticaja.

Prema podacima koje je na okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca o zapošljavanju azilanata iznijela savjetnica u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Patricia Kezele, od 2012. godine se uz pomoć države zaposlilo samo 19 azilanata i osoba koje u nas uživaju neki drugi oblik prava na boravak po pravilima međunarodne zaštite osoba.

- Od onih azilanta koji su do sada iskoristili pravo na pomoć pri zapošljavanju, pet ih je koristilo mjeru osposobljavanja za rad koja omogućuje stjecanje kvalifikacije za ulazak na tržište rada, učenje hrvatskoga jezika i novčanu naknadu države dok traje osposobljavanje. Ostalih 14 azilanata sudjelovalo je u javnim radovima ili koristilo neku drugu mjeru HZZ-a – istaknula je Patricia Kezele.

Svih pet azilanata koji su se osposobili za ulazak na domaće tržište rada zaposlio je Pavo Ćorluka, vlasnik više domova za smještaj i njegu starijih i nemoćnih.

- Pozivam poslodavce da što više nove radnike traže među azilantima, koristeći državne poticaje. Moje iskustvo na tom polju je vrlo pozitivno, bili smo ugodno iznenađeni znanjem i vještinama radnika koje smo zaposlili na ovaj način. Daljnih 12 azilanata planiram uzeti u školovanje čim se raspiše novi natječaj, a za iduću godinu planiramo kroz isti program zaposliti još 25 novih radnika. Nedostatak domaćih radnika svi osjećamo i moramo biti svjesni da se to neće lako promijeniti. Moramo se okrenuti stranoj radnoj snazi, i to što prije, jer je to budućnost – poručio je Ćorluka.

U lancu institucija za osposobljavanja azilanata su poslodavac koji pronalazi kandidate i traži državne poticaje, ustanova u kojoj se azilant školuje i nevladina organizacija koja pomaže azilantu i poslodavcu na razne načine, ponajviše oko nastave hrvatskoga jezika.

Tako je Ćorluka svojih novih pet njegovatelja i kuhara pronašao, odškolovao i zaposlio uz pomoć Isusovačke službe za izbjeglice i njezina voditelja Tvrtka Baruna, koji je kao ključni dio uspješne suradnje azilanata i svih koji im pokušavaju pomoći označio međusobno povjerenje.

- Kada steknete njihovo povjerenje, onda sve ide svojim tokom i nisu potrebni idealni propisi i visoki novčani poticaji kako bi se oni integrirali u hrvatsko društvo i tržište rada – ustvrdio je Tvrtko Barun. Patricia Kezele označila je znanje hrvatskoga jezika azilanata kao najveću prepreku većeg njihova učešća u programima pomoći koje im nudi HZZ. Bez barem osnovnog sporazumijevanja, kazala je Kezele, azilanta ne možete upoznati s prijedlogom školovanja i osposobljavanja, a niti poslije može dobiti stalan posao.

Poticaji države su 700 kuna za mentorstvo azilantu i 7000 kuna za školovanje. Oba poticaja dobiva poslodavac. Prema riječima Pave Ćorluke, poticaj za školovanje u potpunosti se prosljeđuje školi, a od 700 kuna za mentorstvo poslodavcu, tvrdi, ne ostaje ništa, kada podmiri poreze i doprinose. Država podmiruje i troškove prijevoza radnika, dio liječničkih pregleda i zaštitne opreme za rad, te novčanu pomoć azilantu u visini 2751 kunu sve dok poslodavac koristi mjeru osposobljavanja.

Ćorluka se zauzeo za povećanje pomoći HZZ-a poslodavcima pri školovanju i osposobljavanju azilanata. Smatra, među ostalim, da bi porezna davanja na mentorstvo morala biti znatno manja, da bi se trebali sufinancirati svi zdravstveni i sanitarni pregledi radnika koji se na ovaj način zapošljavaju, te da se mora preispitati obveza poslodavca da za školovanje azilanta u pripadajućoj školi ili ustanovi položi zadužnicu. Sporno je za Ćorluku i to što stranac koji prođe mjeru HZZ-a za osposobljavanje za rad ne mora prihvatiti posao kod poslodavca koji mu je osigurao poticaj i mentorstvo.

- Moja ustanova zaposlit će svih pet azilanata koje smo uzeli kroz ovu mjeru i koji su pristali ostati raditi kod nas, no jasno mi je da drugim poslodavcima može biti neprihvatljivo da nakon svega što su uložili u radnika azilanta na njega ne može i računati - dodao je Ćorluka, predstavivši jednog od svojih novih radnika, Puriju Javidija, Iranca koji se u Hrvatskoj nalazi od 2016. godine.

Javidi se zaposlio kao kuhar i planira, kako je kazao, ostati u Hrvatskoj.

Naslovnica Hrvatska