Novosti Hrvatska

ROBERT KOHORST za 'slobodnu'

Američki veleposlanik u Splitu: Vrlo smo zabrinuti za stabilnost u BiH, ali i zbog jakog ruskog utjecaja na ovim prostorima!

 ROBERT KOHORST za 'slobodnu'

Kratko, ali sadržajno – tako bi se moglo opisati ovotjedni boravak američkog veleposlanika Roberta Kohorsta u Splitu. Mediji su javljali o susretu njegove ekscelencije sa županom Blaženkom Bobanom, kao i o obilasku Dalmatia Towera u izgradnji, u kojem će biti otvoren prvi Marriott hotel u Hrvatskoj, sa ukupno 190 soba, što će biti i prvo izravno ulaganje svjetski poznate američke hotelijerske tvrtke u Hrvatskoj... No, glavni razlog ove posjete Splitu, o kojem inače ima samo riječi hvale, ustvari je...

- Ovoga puta sam stigao u Split kako bih prije svega nazočio godišnjoj konferenciji ogranka za centralnu Europu Američkog udruženja rukovoditelja zračnih luka, na kojoj su sudionici imali priliku razmijeniti svoja iskustva o radu zračnih luka, kako bi sve bolje funkcioniralo. Bilo je nekih 70-80 sudionika, bio je to vrlo zanimljiv i koristan skup, koji će pomoći avioindustriji, a ona je vrlo važna i za razvoj turizma, jer onaj tko nema ugodno iskustvo s letenjem na bilo koji hrvatski aerodrom, taj se neće vratiti.
 

Kada ste komentirali svojih prvih šest mjeseci u Hrvatskoj, kazali ste među ostalim kako će poslovni, dakle biznis sektor biti jedan od vaših prioriteta. To je bilo u lipnju. Sad smo na kraju listopada. Kakvi su prvi rezultati?
- Poslovni aspekti će i dalje biti važan dio mojih prioriteta ovdje u Hrvatskoj. Mislim da ovdje ima velikog potencijala za dobru poslovnu suradnju između naših dviju zemalja. Hrvatska treba riješiti neke sistemske probleme, malo bolje sudstvo, osigurati transparentniji i brži model donošenja odluka, smanjiti birokraciju, ali mislimo da je Hrvatska na dobrom putu. O tome, uostalom, svjedoče i dosadašnje investicije: realizirali smo neke važne investicije američkih tvrtki u Hrvatskoj. Američki investicijski fond KKR je tako uložio sto milijuna eura u kupnju Nove TV i sto milijuna eura za izgradnju novog ekspedicijskog broda u Brodosplitu. To je, naravno, samo primjer ulaganja velike američke kompanije u Hrvatsku.
 

Nedavno je u Zagrebu osnovano Udruženje hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP), nazočili ste tom događaju, a tu su bili i ugledni američki poslovni ljudi, Rick Santorum, inače bivši senator i kongresmen, zatim Gentry Beach te Jeff Blackard. Oni su iskazali namjeru milijunskih ulaganja u Hrvatsku, prije svega na otok Pašman. Što vam ti ljudi kažu, na kakve probleme ili prepreke nailaze?
- Ne bih rekao da nailaze na neke nerješive probleme. Ali, uvijek ima problema na koje nailaze ulagači, pogotovo oni veliki. Prije svega dosta problema tehničke naravi koje treba riješiti. Tu je pitanje vlasništva kad je u pitanju zemljište pod nadležnošću lokalnih vlasti. Ali, mislim da njihovi projekti dobro napreduju, i oni misle da će u idućih 12 mjeseci imati dovršen projekt – to je dosta optimistično za tu vrstu ulaganja jer ovo traži vremena. Mislim da su na dobrom putu realizacije važnog projekta medicinskog turizma u Hrvatskoj.

Što vam još poslovni ljudi i potencijalni ulagači iz SAD navode kao prepreku u Hrvatskoj?
- Dolazim iz nekretninskog biznisa, i pričao sam s ljudima o ulaganju u nekretnine. I saznao sam da je ponekad sporno tko zapravo posjeduje neku nekretninu, da je sporno pitanje vlasništva. Proces stjecanja prava vlasništva ovdje može potrajati i ima dosta nesigurnosti.

To obeshrabruje ljude. Sjedinjene Države imaju sustav koji vam osigurava da kupnju neke nekretnine ostvarite u roku od nekoliko mjeseci od trenutka kad ste odlučili nešto kupiti. Ovdje to može potrajati puno duže. To obeshrabruje ulagače...
 

-... Jer rješavanje pitanje vlasništva može potrajati godinama...
- Da... Ali mislim da hrvatska vlada i sistem ipak bivaju sve bolji. Imamo više od stotinu američkih kompanija ovdje, s ulaganjima kapitala vrijednog gotovo milijardu dolara. Dakle, može se i ovdje poslovati, Amerikanci mogu ostvarivati zaradu ovdje, ali ovdašnje vlasti trebaju raditi na tome da proces bude transparentniji i pouzdaniji.
 

Vidite li Hrvatsku kao partnera i što to danas zapravo znači, kad se govori o "zemlji partneru". Aktualna je suradnja na dvije razine – poslovnoj i vojnoj...
- Da, u Hrvatskoj vidim zemlju partnera. A to partnerstvo počiva na zajedničkim vrijednostima. Kao što znate, Sjedinjene Američke Države su utemeljene na "pravu na život, slobodu i težnji ka sreći" i mislim da i Hrvatska dijeli te fundamentalne vrijednosti. Počevši od toga, zapadnih vrijednosti koje su nam zajedničke, ostvarujemo i specifične oblike suradnje. Na vojnom planu, imamo vrlo dobru suradnju. Upravo smo investirali u Hrvatsku više od 53 milijuna dolara u vidu dva helikoptera tipa Black Hawk UH 60 M, što je više nego dobar korak za daljnju vojnu suradnju, činimo i brojne druge stvari, tu je i pitanje opremanja, vojnog uvježbavanja... Hrvatska, s druge strane, vrlo je dobar partner koji podržava naše zajedničke prioritete slanjem svojih vojnih snaga u Afganistan, Libanon, Poljsku...

Na poslovnoj strani, dijelimo vrijednosti kapitalizma, slobodnog tržišta i prosperiteta, i zato ja svoje vrijeme rado trošim na poticanje vlasti da poduzmu reforme koje će promijeniti sustav, olakšati bavljenje biznisom,
 

Po nekima, ovaj je dio svijeta i svojevrsno poprište odmjeravanja snaga, odnosno, nadmetanja između SAD-a s jedne i Rusije s druge strane. U prilog toj teoriji ide i hrvatska vojna suradnja sa SAD-om, o kojoj smo upravo govorili, kao i rusko-srpski vojni aranžmani s druge strane... Što kažete na to?
- Mi smo zabrinuti zbog ruskog utjecaja na ovim prostorima. Vidjeli smo podosta primjera neprikladnog ruskog utjecaja u posljednje vrijeme, od pokušaja svrgavanja vlasti u Crnoj Gori, očite okupacije Krima, umiješanosti u događaje u Ukrajini, dakle, ima dosta recentnih primjera nepriličnog utjecaja i miješanja Rusije u unutarnje stvari drugih država.
Kažem da smo zabrinuti zbog toga, ali ne mislim da je to i u Hrvatskoj trenutno neki veliki problem. No, računamo s tom mogućnošću. Zapravo, najbolji način da se tome suprotstavimo je da govorimo i objašnjavamo naše, američke vrijednosti i sistem. To ne znači govoriti o lošim stvarima koje čini Rusija, pričajmo o dobrim stvarima koje poduzima Amerika. Takav pristup zasjenjuje bilo kakvu negativnost.

Podržavate li daljnje proširenje EU-a u ovom dijelu Europe, od BiH, Srbije...?
- Apsolutno. Mislim da je vrlo važno da zemlje jugoistočne Europe sudjeluju kako u EU tako i u NATO integracijama. Mislimo da im EU donosi stabilnost i prosperitet te da ohrabruje pozitivne vrijednosti u tim državama. Rekao bih da je čitav proces pridruživanja Europskoj uniji vrlo koristan za te države jer tako postaju bolja društva. Zato snažno podupiremo države koje žele postati dio Europske unije i EU da im omogući procese koji će dovesti do toga. Isto je i sa NATO-om. Rado bismo vidjeli i nove članice iz jugoistočne Europe, ali sve u svoje vrijeme. Ne možete postati članicom prije nego što ste spremni za to. Promjene u društvu i neke reforme su preduvjet za puno članstvo, i kad je riječ o pridruživanju EU-u i NATO-u.
 

U BiH imamo specifičnu situaciju kad je riječ o volji za pristupanjem NATO-u. Predstavnici čitavog jednog naroda, a mislim jasno na Srbe, otvoreno su protiv ulaska BiH u NATO. Vidite li to kao potencijalni problem u budućnosti kad je riječ o integraciji BiH u NATO?
- Partnerstvo BiH u NATO-u će biti dug i težak proces upravo zbog toga, jer ljudi u Republici Srpskoj nisu za pridruživanje. Ali mislim da možemo i to nadići i da možemo uvjeriti vlast u BiH, sva tri konstitutivna naroda, da je ulazak u NATO u njihovom interesu.
 

U BiH su nedavno održani i opći izbori. Ishod izbora za Predsjedništvo BiH izazvao je i žestoke reakcije iz Hrvatske. Premijer Plenković je kritizirao to što je većinski narod, Bošnjaci, izabrao predstavnika hrvatskog naroda. S druge strane, neki u BiH su to doživjeli kao izravno miješanje u unutarnje stvari druge države... Kako to komentirate?
- Razumijem poziciju i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Mislim da Hrvatska pokušava zaštititi hrvatski narod u statusu jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Nažalost, koliko sam razumio, ustavni zakoni su pisani tako da možete imati izborne rezultate koji nekome ne odgovaraju. Pitanje je li to u duhu zakona, na to ne mogu dati odgovor. Podupiremo koncept tri konstitutivna naroda, a BiH treba provesti reforme izbornog zakona, vodeći računa o Daytonskom sporazumu i Ustavu, i nedavnim sudskim slučajevima koji tumače zakone.
 

Upravo zbog toga hrvatski političari u BiH danas govore o krizi. Dragan Čović, lider HDZ-a, poručuje da vlast neće moći biti formirana bez sudjelovanja HDZ-a. Brine li vas ta potencijalno krizna situacija na Balkanu?
- Vrlo smo zabrinuti za stabilnost u BiH. Željeli bismo da sve tri strane sjednu i postignu dogovor koji zadovoljava potrebe svake od njih. To je vrlo teško, ali nema lakih rješenja. Svaki od tri konstitutivna naroda mora biti spreman na kompromise, u interesu BiH. Amerika to želi ohrabriti, da svi gledaju što je najbolje za BiH, ne samo za svoj vlastiti narod, ostajući pri tom vjerni konceptu tri konstitutivna naroda.
 

Da, ali Hrvati se žale da danas u BiH imamo "tri naroda, ali dva entiteta"?
- To je sistem ustanovljen Daytonskim sporazumom prije 25 i više godina. Zemlja mora živjeti s tim sistemom dok ne bude revidiran. Ono što nastojimo potaknuti je da postignu kompromis i reviziju koja će zadovoljiti potrebe svih strana.

Brine li vas situacija u Makedoniji, Kosovu, gdje imamo krizu gotovo svakih nekoliko mjeseci? Sve to doprinosi nestabilnosti u ovom dijelu Europe?
- Prvi cilj SAD-a na Balkanu je - stabilnost. Ništa se dobro neće dogoditi bude li sukoba, svađa, ako se ne zna kako je izabrana vlast... Zato želimo vidjeti Kosovo, Makedoniju, BiH s rješenjima koja imaju smisla. Nije na vladi SAD-a da im kaže kako što im je činiti, naš je zadatak pružati im potporu na putu prema dogovorima koji će biti zadovoljavajući za sve...
 

Ali na neki način ljudi na ovim prostorima kao da tradicionalno očekuju od Amerike neko čarobno rješenje...
- U tome i jest problem, da.

Slično je i u biznisu, no jednom ste izjavili da se kapitalu ne može narediti da dođe baš tu i tu...
- Znate, jednom su me neki ljudi iz Vlade pitali bih li mogao pozvati američke tvrtke u Hrvatsku. Odgovorio sam im da to tako ne ide u kapitalizmu. Omogućite dobru ulagačku klimu, da se ovdje isplati ulagati, i kapital će sam doći, ali ne možete to nikome narediti.
 

Jeste li zabrinuti za budućnost EU-a nakon Brexita? Je li to put u nesigurnost Europe?
- Prva neizvjesnost leži u rješenju za Brexit, kako će izgledati, kako će biti provedeno, s praktične strane. Prema tome, Europska Unija i Ujedinjeno Kraljevstvo moraju razriješiti kratkoročno pitanje o tome kako će Brexit izgledati. Mislim da Europska Unija dugoročno mora osigurati da njezin sustav zadovolji potrebe svih ljudi. Nadam se da će Brexit proces potaknuti Europsku Uniju da preispita da li pruža dobru vrijednost svima u Europskoj Uniji i da provede reforme koje će ju učiniti snažnijom.
 

Je li to dobra ili loša vijest za Ameriku?
- Neizvjesnost Brexita nija dobra za nikoga, nije dobra za Europsku uniju, nije dobra za Ujedinjeno Kraljevstvo, vjerojatno nije dobra ni za Sjedinjene Države. Ali, na kraju dana, EU, UK i SAD su jaki "igrači", jake zemlje i prebroditi ćemo to. Može doći do kratkoročnih dislokacija vrijednosti, ali mislim da će sve tri strane dugoročno dobro proći..

Mogu li vas pitati, daje li Trumpova politika "America First" ekonomske rezultate koji bi vas zadovoljili?
- To je ista politika koju očekujem i od svih ostalih predsjednika. Svi oni zastupaju svoje zemlje prije svega. Trump to možda izražava na agresivniji način od drugih, ali "America First" ne znači i "America Only", kao što se često prikazuje. Za mene, to znači tražiti područja u kojima SAD i Hrvatska imaju zajedničke interese, na obostrano zadovoljstvo. "America First" nije nešto negativno, samo moramo voditi o računa da se provodi na način da i i naši partneri i saveznici također ostvare svoje ciljeve..
 

S dosta pompe mediji najavljuju "midterm" izbore za Kongres u studenome. Je li Amerika uistinu toliko podijeljena kao što se može često čuti u medijskim najavama tih izbora?
- Mislim da svjedočimo podijeljenosti koju nisam već dugo vidio, i smatram da je žalosno da naši lideri u Kongresu ne mogu pronaći način da rade zajedno, s obje strane.

Ne mislim da je jedna strana više kriva nego druga, ali razočaran sam – kao i mnogi građani Amerike - što lideri u kongresu ne mogu iznaći način da rade na zajedničkom dobru. Mislim da nitko ne zna što će se dogoditi na izborima. Sjetite se, mnogi su očekivali da će Trump izgubiti predsjedničke izbore, pa se pokazalo da su bili u krivu. I ovo bi moglo jednako završiti. A možda i neće. Povijesno gledano, stranka koja nije bila u poziciji vlasti u trenutku izbora, često je osvajala mjesta u Kongresu... Teško je predvidjeti u kojem će smjeru sve otići.

Vize za Hrvate? Pravila su jasna!

Pitanje viza za državljane Hrvatske često se spominje u kontekstu odnosa sa SAD-om. Što možemo očekivati po tom pitanju?

- To je jedno od pitanja koje mi ovdje najčešće postavljaju. Nitko u vlasti SAD-a nema ništa protiv uključenja Hrvatske u sistem bez viza. Ali imamo vrlo jasno pravilo po kojem broj odbijenica mora pasti ispod 3 posto, a u Hrvatskoj je taj postotak na oko 5 posto. Tu liniju, ni uz najbolju volju, ne možemo prijeći.

 

Naslovnica Hrvatska