Novosti Hrvatska

nedostaje prirodnog plijena

Struka odgovara na vapaje dalmatinskih stočara: Za invaziju vukova kriv je ilegalni otpad iz klaonica!

nedostaje prirodnog plijena

Tragom vapaja stočara Ivice Đike iz Kotlenica kod Dugopolja, kojemu su vukovi postali problem broj jedan i glavna, ali ne i jedina prijetnja opstanku njegova stada od 50 grla i obiteljskog gospodarstva, obratili smo se na najrelevantniju adresu u Republici Hrvatskoj.

Ona se zove Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, skraćeno HAOP, i nastala je iz nekadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Nas je zanimalo kakvo je stanje vučje populacije u Hrvatskoj i posebice Dalmaciji danas, je li im broj pada ili se povećava, što je optimalna brojka, kolika je kvota za odstrel ove i zadnjih godina, hoće li se ovu vrstu beštije možda maknuti s liste zaštićenih te, konačno, gdje je logika da jedan vuk vrijedi koliko 26 telaca, kako je to precizno izračunao Điko.

Vuk (Canis lupus), prema onome što su nam odgovorile stručne službe HAOP-a, dio je veće dinarsko-balkanske populacije koja nastanjuje Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te se nastavlja na jug Dinarida. U Hrvatskoj je vuk stalno prisutan uzduž Dinarida, od granice sa Slovenijom do Crne Gore, na 18.213 četvornih kilometara, a povremeno se pojavljuje na još 6072 km², što je ukupno devet hrvatskih županija.

Strogo zaštićeni

Zadnji brojevi o njihovoj brojnosti su iz 2015. godine, kada ih je na spomenutom području bilo između 126 i 186, pa se kao najrelevantnija uzima prosječna brojnost od 156. Ta 2015. bila je peta godina zaredom s manje od 200 jedinki vuka na cijelom području RH, što je inače njihov ciljani broj u dokumentu "Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj za razdoblje 2010. – 2015.".

Iako istekao, na snazi je do donošenja novoga. Zadnji raspoloživi podatak tiče se 2016. godine i govori o postojanju 50 čopora u cijeloj RH, od čega su 23 granična sa Slovenijom i BiH.

– Na području Dalmacije, gdje je stočarstvo pretežno ekstenzivnoga karaktera i gdje je raspoloživost prirodnog plijena ograničena, vukovi često čine štetu na stoci, dok u gorskim i planinskim područjima Gorskog kotara, Velebita i Like vukovi imaju manji utjecaj na stoku jer imaju na raspolaganju dovoljno prirodnog plijena, odnosno divljih životinja (jelen, srna, divlja svinja). U nedostatku prirodnog plijena, veliko značenje na području Dalmacije za vuka ima i ilegalno odlaganje klaoničkog otpada, doduše ono je u opadanju zadnjih godina zbog primjene zakonske regulative.

- Unatoč tome što se zadnjih godina govori o porastu prisutnosti srneće divljači u Dalmaciji, dojam je da zahvat u populaciju uz nedostatak uzgojnih programa čini prevelik pritisak, te nema skore naznake da bi u tom području došlo do povećanja prirodnog plijena za vuka i na taj se način smanjio pritisak na stoku – poručili su iz HAOP-a.

Možda je još važnije da država nema u planu podvrgnuti reviziji svoju odluku o zaštiti vuka, nametnutu još sredinom devedesetih godina, te prilično rigoroznu u odnosu na naše istočno susjedstvo, prvenstveno BiH i Srbiju. Čini se da plodom neće uroditi ni vapaji Đike i sličnih stočara.

– Divlje životinje koje su ugrožene ili im prijeti izumiranje stavljene su pod strogu zaštitu. Štete od divljih životinja uobičajena su pojava svuda u svijetu te one nisu opravdani razlog da se s ugroženih životinjskih vrsta "skine" zaštita. Čak se i lovne vrste divljih životinja (od kojih također neke čine štetu), a koje nisu strogo zaštićene, štite lovostajem. Vuk je strogo zaštićen i zbog njegove ugroženosti na razini Europske unije pa je stroga zaštita vuka u državama članicama propisan i Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore.

- Međutim, kategorija stroge zaštite poznaje izuzeće od zabranjenih radnji. Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode može dopustiti odstupanje pod uvjetom da ne postoje druge mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacije strogo zaštićene vrste u povoljnom stanju očuvanja u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti – logika je kojom se vode u Agenciji.

Odštete i kazne

Ali gdje je logika kada je u pitanju plaćanje štete koju počine vukovi, odnosno da njegova glava vrijedi kao 26 telaca ili 11 krava?

– Odštetni cjenik za stoku stradalu od strogo zaštićenih vrsta izrađen je u suradnji sa svim relevantnim institucijama i tržišnim kretanjima cijena. Usporedba tržišne vrijednosti domaćih uzgojnih životinja i visine zakonski propisane kazne za ubijanje strogo zaštićene vrste nije primjerena ni moguća. Visina kazne određena je sukladno rijetkosti pojedine vrste i riziku od izumiranja, a svrha joj je spriječiti, tj. odvratiti potencijalne počinitelje od nanošenja štete na vrsti. To je samo jedan od oblika posredne zaštite koji je neophodan ako želimo prirodu i sve njezine sastavnice dugoročno očuvati u povoljnom stanju – odgovorili su naš upit iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Upucano 77 jedinki

Što je s odstrelom, naravno zakonitim, vukova? Pri nadležnome Ministarstvu, uputili su nas iz HAOP-a, postoji nešto što se zove Povjerenstvo za velike zvijeri, u kojemu sjede predstavnici svih interesnih skupina (znanstvenici, lovci, šumari, nevladine udruge...) i oni su ti koji odlučuju o kvotama izlova na godišnjoj razini.

– Svake se godine o visini zakonom propisane kvote odlučivalo na način da se od 10 do 15 postotnog brojčanog procijenjenog stanja populacije oduzimala do tada ukupna poznata smrtnost za tu godinu te se razlika odobravala za zakoniti odstrel za tu sezonu. U razdoblju od 2005. do 2012. ukupno je dopušten odstrel 113 jedinki, odstrijeljeno je njih 77, odnosno 68,1 posto. Najveći broj odstrela odobren je za područje Dalmacije, gdje su zabilježene najveće štete na domaćim životinjama – rečeno nam je.

Iako odobreni odstrel, dodaju, nije nikada ostvaren u potpunosti, interesna skupina lovaca učestalo je tražila povećanje kvote. Istodobno, unatoč odobrenoj kvoti, u svakoj godini zabilježeno je i nezakonito ubijanje vukova. Sa zakonitim odstrelom se stalo nakon što je 2015. godine brojnost vuka pala na najmanju razinu od 2005. i ne zna se kada će biti nastavljeno s tom praksom.

 

Naslovnica Hrvatska