Novosti Hrvatska

analiza reforme

Evo koliko iznose povlaštene mirovine i tko sve na njih ima pravo: Vlada je ispunila samo dvije preporuke Europske komisije, ali najbitniju je odlučila odgoditi do daljnjeg

analiza reforme
Prosvjed članova Hvidre 2013., nezadovoljnih najavama smanjenja mirovina ratnih vojnih invalida

Europska komisija je u svibnju ove godine u Specifičnim preporukama za Hrvatsku dala osvrt i preporuke glede mjera koje je Vlada predložila u Nacionalnom planu reformi za 2017. i Programu konvergencije za razdoblje 2017. – 2020. godine.

Jedan dio tih preporuka odnosi se i na mirovinski sustav. "Obeshrabriti rani odlazak u mirovinu, ubrzati tranziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu, te uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine", glasi sažetak tih preporuka, od kojih je Vlada predloženim promjenama "riješila" prve dvije preporuke, ali ne i treću.

U Ministarstvu rada su nam, u povodu toga, odgovorili kako su u ovom krugu promjena odlučili riješiti preporuke vezane uz opće propise mirovinskog sustava, a da bi usklađivanje propisa za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine trebalo uslijediti u drugom reformskom krugu.

Kad će - ne zna se

Međutim, u Ministarstvu za sada ne žele ili ne mogu reći nešto više o tome kada bi taj drugi krug trebao uslijediti, osim što napominju kako bi se o tim promjenama trebao postići, ako je ikako moguće, društveni konsenzus. Osim toga, ističu, to usklađivanje ne bi trebalo značiti da bi se posebne kategorije (takozvane statusne ili povlaštene mirovine) umirovljenika u cijelosti, materijalno i prema uvjetima umirovljenja izjednačile s korisnicima mirovina iz općih propisa, nego da bi se išlo prema određenom približavanju iznosa mirovina i uvjeta umirovljenja.

Nije, nadalje, riješen ni problem "razdvajanja" posebnih mirovina na onaj dio koji se odnosi na odrađeni staž i na onaj dio koji se odnosi na posebne propise. Branitelji, na primjer, imaju prosječno 18 godina staža, ali se u dostupnim analitičkim materijalima ne može vidjeti koliko braniteljskih mirovina otpada na staž, a koliko na dio po posebnim propisima.

U Ministarstvu gospodarstva su nam rekli kako se to razdvajanje računovodstveno provodi u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a da se od "administrativnog" odvajanja – kakvo je bilo provedeno na početku isplate braniteljskih mirovina te kao što je bilo uvedeno za vrijeme mandata Vlade Zorana Milanovića – odustalo zbog nedostatnog usklađivanja mirovina.

"Naime, odlukom Vlade Zorana Milanovića se s rastom plaća i troškovima života usklađivao samo dio mirovine iz radnog staža, a ne i dio mirovine iz posebnih propisa, pa je to dovelo do zaostajanja tog dijela mirovine. Zbog toga smo se odlučili opet 'spojiti' te mirovine, kako bi se usklađivanje provodilo za čitavu mirovinu, a ne samo za dio mirovine", naglasili su u Ministarstvu.

Ipak, bilo bi dobro da Ministarstvo rada i HZMO što prije izrade i objave analitičke materijale koji daju prave brojke o tome koliko se od ukupnih 39 milijardi kuna isplaćuje sukladno odrađenim godinama staža, koliko otpada na razne pogodnosti prigodom umirovljenja različitih grupa osiguranika, a koliko na isplatu takozvanih povlaštenih mirovina.

Strah od reakcije

Nadalje, jedna od zamjerki Europske komisije i jest to što su mirovine po posebnim propisima neprimjereno veće u odnosu na "obične" mirovine. Jasno je, međutim, da bi bilo kakvo njihovo usklađivanje koje bi išlo u smjeru smanjivanja visine mirovina po posebnim propisima, tzv. povlaštenih mirovina, izazvalo velike prosvjede udruga branitelja, a vjerojatno i svih drugih pogođenih skupina koje trenutačno imaju visoke mirovine.

Inače, od ukupnih rashoda za mirovine u 2018., rashodi za mirovine ostvarene na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno mirovine iz rada, iznose 33,3 milijarde kuna, što čini 85 posto rashoda za mirovine. Kada su u pitanju mirovine po posebnim propisima (njih prima 17 grupa, odnosno 175 tisuća građana), koje se financiraju prihodima iz državnog proračuna, one su u 2017. godini iznosile 5,5 milijardi kuna, a za 2018. projicirano je 5,8 milijardi, što iznosi približno 15 posto rashoda za mirovine.

U travnju ove godine isplaćivano je 71.455 mirovina branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (prosječna je iznosila 5618 kuna), 6792 mirovine pripadnika HVO-a (prosječno 2961 kunu), te 14.794 mirovine djelatnih vojnih osoba, policajaca (prosječna mirovina je iznosila 3681 kunu). Obične mirovine iz rada je istodobno primalo 1,14 milijuna ljudi, a prosječan iznos te mirovine bio je 2342 kune.

Najviše saborskim zastupnicima i akademicima

Osim branitelja, statusne mirovine još dobivaju "ovlaštene službene osobe u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja" (9203 korisnika – 4091,31 kn prosječno), radnici MUP-a, pravosuđa i sigurnosno-obavještajnog sustava (7442 korisnika – prosjek 3983,18 kn), radnici na poslovima razminiranja (298 – 5188 kn), djelatne vojne osobe (14.914 – 3688,48 kn), te pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine (5402 – 2369,52 kn), bivši politički zatvorenici (3135 – 3780,73 kn).

Nadalje, tu su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2017. (35.659 – 2511,44 kn), pripadnici bivše JNA (6221 – 3129,76 kn), pripadnici bivše JNA – čl. 185. ZOMO-a (137 – 3067,24 kn), sudionici Narodnooslobodilačkog rata (12.312 – 2758,96).

Tu su onda zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor (662 njih s prosječnom mirovinom od 9587,03 kn), članovi Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici (103 – 3152,83 kn), bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ (37 – 3675,84), redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – HAZU (137 – 8699,53), radnici u Istarskim ugljenokopima "Tupljak" d.d. Labin (256 – 3704,34 kn), radnici profesionalno izloženi azbestu (862 – 3005,71 kn), članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi (152 – 2035,89) i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane – HVO (6782 korisnika – 2964,09 kuna).

Naslovnica Hrvatska