Novosti Hrvatska

reforma pred vratima

Donosimo veliki izračun: doznajte kolike će nam biti mirovine prema novom prijedlogu ministra Pavića

reforma pred vratima

Ostanak u drugom stupu mirovinskog fonda isplatit će se građanima koji će tijekom radnog staža imati prosječnu plaću veću od 75 posto od prosječne plaće – kazao nam je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u četvrtak.

Pritom je dodao i kako će jedna od motivacija za ostanak u drugom stupu građanima biti i mogućnost da im se jednokratno isplati do 15 posto od ukupno ušteđene mirovine. No, to će biti moguće pod uvjetom da im preostala mirovina ne bude manja od 15 posto iznad minimalno propisane penzije.

Podsjetimo, Vlada je na sjednici u srijedu usvojila i u saborsku proceduru uputila, zajedno s još pet zakona, i Zakon o dodatku na mirovine, prema kojemu se građanima koji štede u prvom i drugom stupu omogućuje povratak u prvi stup ako izračun pokaže da bi im iznos koji bi se isplaćivao iz kombinirane mirovine (prvog i drugog stupa) bio manji od mirovine koju bi dobivali da su štedjeli samo u prvom stupu.

Utjecaj na proračun do 2040.

Za one, pak, koji se odluče primati kombiniranu mirovinu, Vlada će osigurati dodatak od 20,25 posto za dio mirovine koja se prima iz prvog stupa, dok će onima koji budu primali mirovinu samo iz prvog stupa taj dodatak iznositi 27 posto.

Kao što smo naveli, izračuni Ministarstva rada govore kako bi se ostanak u kombiniranoj mirovini, uz dodatak od 20,25 posto za prvi stup, isplatio svim građanima čija je prosječna plaća tijekom radnog staža bila iznad 75 posto od prosječne, odnosno svima onima koji u ovom trenutku imaju prosječnu plaću tijekom radnog staža veću od 4700 kuna. Prosječna neto plaća je u srpnju, naime, iznosila 6200 kuna. Za sve one građane koji imaju plaću tijekom radnog staža ispod 4700 kuna do 5000 kuna, vjerojatno će se više isplatiti povratak u prvi stup, a takvih građana će do 2040. biti oko 300 tisuća, rekao nam je ministar rada.

Pojašnjavajući okvirne proračunske efekte svih šest predloženih mirovinskih zakona, on je kazao kako će ukupni pozitivni efekt mjera do 2040., ne uključujući Zakon o dodatku na mirovine, biti oko 14 milijardi kuna. Ti pozitivni učinci došli bi od mjera kao što su produženje radnog vijeka do 67. godine života, kao i penalizacija koja će stimulirati radnike da dulje rade, a smanjiti trošak sustava ako budu išli ranije u mirovinu.

Međutim, efekti Zakona o dodatku na mirovine do 2040. bit će neto negativni za proračun za oko tri milijarde kuna, pa će ukupni učinak šest zakonskih prijedloga do 2040. biti pozitivan za proračun u iznosu od oko 11 milijardi kuna. U Ministarstvu rada, naime, predviđaju da će dodatak od 20,25 posto za prvi stup za kombinirane mirovine državu do 2040. koštati oko 40 milijardi kuna.

No, priljev sredstava u državni proračun iz sredstava drugog stupa – od oko 300 tisuća novih umirovljenika kojima će biti isplativiji povratak u prvi stup – u državnu će blagajnu do 2040. donijeti oko 37 milijardi kuna. A to onda znači da je u tom dijelu neto minus Zakona o dodatku na mirovine za državnu blagajnu tri milijarde kuna.

Zaostajanje za plaćom

– Međutim, moram naglasiti kako ćemo morati još jednom razmotriti najavu povećanja izdvajanja za drugi stup s pet na šest posto u 2021. i 2022., jer kada smo to predlagali, nismo predviđali isplatu dodatka od 20,25 posto za prvi stup za kombinirane mirovine. A kako je to veliki trošak na proračun, moramo vidjeti hoće li biti manevarskog prostora za povećanje izdvajanja za drugi stup, jer to automatski dovodi do smanjivanja izdvajanja za prvi, odnosno za državni proračun, što je sada oko 1,2 milijarde kuna godišnje. Osobno sam za to da se poveća izdvajanje za drugi stup, ali to će ovisiti o manevarskim mogućnostima državnog proračuna – ustvrdio je Marko Pavić.

Komentirajući tvrdnje ekonomista kako će se, unatoč ovim mjerama, nastaviti pad udjela mirovine osiguranika u njegovoj prosječnoj plaći za vrijeme radnog vijeka, što se moglo dodatno ublažiti da se dodatak na prvi stup za kombinirane mirovine povećao za 27 posto, ministar je rekao kako bi to bio preveliki udar na proračun.

– Osim toga, mi smatramo kako postoje pozitivni momenti koji će donekle ublažiti činjenicu da prosječne plaće rastu brže od prosječne mirovine. Radi se o tome da će se zbog ukidanja indeksacije putem švicarske formule za drugi stup, zbog umanjenja obveza za rezervacije mirovinskih društava za isplatu mirovina, povećati isplate iz drugog stupa za oko 7,5 posto. Nadalje, zbog smanjivanja naknada za društva za upravljanje mirovinskim fondovima godišnje će za njihove članove biti više 100 milijuna kuna. Uz još neke druge faktore to će doprinijeti trendu ublažavanja zaostajanja prosječne mirovine za prosječnom plaćom – ističe Pavić.

Najveći rast

Osim toga, dodao je, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći sada je 42 posto, ali za mirovinu s punim stažem to je 69 posto.

– Ubuduće će rasti prosječni broj godina staža za mirovine, pa će tako rasti i mirovine, te će i to utjecati na rast njihova udjela u prosječnoj plaći – naglašava ministar.

Pavić je dodao kako su mirovine ove i prošle godine nominalno najviše rasle u zadnjih 14 godina.

Semafor

300 tisuća građana će vjerojatno odlučiti prijeći iz kombinirane mirovine u prvi stup do 2040.

14 milijardi kuna je pozitivan učinak pet predloženih zakona za proračun do 2040., bez Zakona o dodatku na mirovine

3 milijarde kuna je negativni neto učinak Zakona o dodatku na mirovine na proračun do 2040.

11 milijardi kuna pozitivnog učinka na državni proračun imati će svih šest predloženih mirovinskih zakona

40 milijardi kuna koštati će proračun dodatak od 20,25 posto za prvi stup za kombinirane mirovine do 2040.

37 milijardi kuna će doći u proračun do 2040. na ime sredstava iz drugog stupa od 300 tisuća građana kojima će biti povoljnije vratiti se u prvi stup

 

Naslovnica Hrvatska