Novosti Hrvatska

zona sumraka

Svjetlo reklame ili javne rasvjete 'tuče' vam u prozor? Dignite tužbu za ometanje posjeda!; U pripremi je novi zakon, evo što će sve biti zabranjeno

zona sumraka

U Hrvatskoj se, u sjeni drugih događaja, afera i skandala, upravo vodi pravi rat oko - svjetlosti.

Krajem rujna u Saboru je, naime, u redovitoj proceduri prvo čitanje prošao prijedlog novoga Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji bi trebao regulirati vrstu i snagu noćnog svjetla i javne rasvjete, te uvesti reda u prilično kaotično, a često i posve proizvoljno određivanje i postavljanje izvora svjetla, svjetlosnih efekata i slično.

Zakonu je cilj zaštita od svjetlosnog onečišćenja, problema prisutnog u globalnim razmjerima, a kojem su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice.
Njime bi se uz propisivanje energetski učinkovitije rasvjete osigurala zaštita ljudskog zdravlja, očuvanje kakvoće okoliša, zatim bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i ekološke stabilnosti, zaštita biljnog i životinjskog svijeta, racionalno korištenje prirodnih dobara, smanjenje potrošnje električne energije za javnu rasvjetu.

Što je sve zabranjeno

Zakon, među ostalim, određuje način i uvjete upravljanja rasvjetljavanjem, zone rasvijetljenosti, najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, uvjete za odabir i postavljanje svjetiljki, kriterije energetske učinkovitosti, uvjete i najviše dopuštene vrijednosti korelirane temperature boje izvora svjetlosti itd. Primjera radi, osvjetljavanje fasada morat će se ograničiti na gabarite fasade.

Također, ljudi kojima svjetla s reklama, ulične i dekorativne rasvjete "tuku" u prozore, moći će se žaliti na ometanje posjeda. Uostalom, prije više od deset godina, dok ovakvog zakona nije ni bilo, tužitelji su na Malom Lošinju dobili takav jedan spor protiv Grada.

I dok su jedni ovim prijedlogom zakona vrlo zadovoljni (među njima, logično, astronomi), drugi, uglavnom ljudi iz industrije rasvjete, imaju niz negativnih, čak vrlo oštrih reagiranja koja bi se mogla sažeti u jednu od danih primjedbi: "Ovaj zakon u suprotnosti je s ekonomskim, kulturološkim, pravnim i sigurnosnim standardima."

Jedan od najspornijih članaka je onaj u kojemu se navode brojne zabrane: zabranjeno je, recimo, koristiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu (no, ova je odredba na snazi i sada, po još važećem Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja iz 2011.). Potom vanjskom rasvjetom rasvjetljavati prozore i vrata zaštićenog ili stambenog prostora; u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjeravati prema vidljivom dijelu neba; ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine; ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke; postavljati svjetiljke na način da svijetle u horizont i iznad njega.

Zabranjeno je i da svjetlosni tijek svjetiljki kod dekorativne i krajobrazne rasvjete izlazi iz gabarita osvjetljavanja, te u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200K te osvijetljene oglasne ploče.

Sve te zabrane znatno bi promijenile dosadašnju situaciju u kojoj su izvori svjetlosti bili postavljani uglavnom bez ikakvih ograničenja i bez obzira ne štetne učinke i na čovjeka i na prirodni okoliš.

Kako struka, dakle, uglavnom nije reagirala u vrijeme dok je trajala javna rasprava, uznemirili su se i prijedlog zakona pretresli tek sad, mjesecima poslije, kad je prijedlog prošao prvo čitanje, uočavajući da su se kreatori zakona umjesto sa strukom “povezali s astronomima” čiju bi kampanju “trebalo obuzdati” (u radnoj skupini za izradu nacrta ovoga zakona je, inače, uz predstavnike resornog i više drugih ministarstava, HGK-a, HZJZ-a itd., bio samo jedan astronom).

Blještave autoceste

Naknadni pritisak toliki je da je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike (samo) nekolicini od dvadesetak članova radne skupine – koja je, usput rečeno, rasformirana jer je svoj posao davno obavila – upućen poziv na sastanak zakazan upravo za danas.

Uz poziv, nazvan "iznimno važnim", iz ministarstva je proslijeđena i cjelokupna prepiska iz koje je vidljivo da su se predstavnici industrije rasvjete mnogim zakonskim odrednicama usprotivili vrlo živo, upravo suprotno pasivnosti kojom je najveći dio njih propustio javnu raspravu. Iz Hrvatskog astronomskog saveza i Našeg neba – Udruge za zaštitu noćnog neba primjećuju da "sad očito pokušavaju djelovati i nešto učiniti izvan redovite procedure".

"Smeta im zakon jer će zaustaviti prekomjerno postavljanje rasvjete, a kod nas je to pošast poput one sa farbanjem tunela: Hrvatska, primjerice, na tisuću stanovnika ima indeks uvis isijane svjetlosti 92,3, a Njemačkoj, koja ovakvog zakona nema, indeks je 38,2, što je podatak dobiven iz satelitskih snimki, pa je jasno da Njemačka, za razliku od nas, racionalno postavlja rasvjetu.

Njihove autoceste osvijetljene su samo na odmorištima i prilazima gradovima, za razliku od naših koje bliješte cijelom dužinom – reagiraju iz HAS-a i NN-a, dodajući da "industriji rasvjete smeta sve što štiti ljudsko zdravlje i prirodni okoliš i sad su spremi učiniti sve mimo redovite procedure kako bi srušili ovaj zakon isključivo radi profita".

Neće biti rasvjete na rivama?!

Naknadno upućene primjedbe struke o prijedlogu novoga Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja odnose se, među ostalim, na to da je zakon previše restriktivan, da će biti preskupo mijenjati i dopunjavati sadašnju rasvjetu led rasvjetom, da u zakonu nedostaje kategorija sumraka, odnosno svjetla koje bi za to doba odgovaralo ljudskom oku, itd.

A što se tiče zabrana u članku 11., izazvale su mnogobrojne primjedbe i tumačenja, od kojih su samo neka da će to potpuno ukinuti dekorativnu rasvjetu pročelja zgrada, kao i nekih prirodnih dijelova vodotokova, kako više nije moguće imati javnu rasvjetu na obalama primorskih gradova i nautičkih luka i marina, kako se onemogućava izvedba javne rasvjete u uskim ulicama povijesnih starogradskih jezgri itd.

Naslovnica Hrvatska