Novosti Hrvatska

Sjedni, jedan!

Čak 117 prvašića ponavlja godinu; Učiteljica pojašnjava šokantne brojke: U školu dolaze 'bebe', a roditelji rade pritisak da ih treba upisati...

Sjedni, jedan!

U osnovnim školama broj učenika koji su pali razred u protekloj 2017./2018. školskoj godini, po svemu sudeći, nadmašio je brojku iz godine ranije.

Prema trenutačnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, neki od osam razreda u 2017./2018. školskoj godini palo je 917 učenika, dok ih je u 2016./2017. bilo ukupno 855. No, kako škole do 30. rujna imaju rok u e-maticu upisati sve potrebne podatke, pa tako i broj ponavljača koji će u ovu školsku godinu ući jer su pali razred u 2017./2018., jasno je da za tu godinu Ministarstvo zasad raspolaže nepotpunim brojkama koje ukazuju da će stanje biti još gore nego 2016./2017. godine.

Iako sedmi razred uvjerljivo vodi prema broju ponavljača, a samo prema privremenim podacima prošle školske godine palo ga je 270 učenika (što u školama uglavnom pripisuju uvođenju novih predmeta poput fizike, biologije i kemije) godinama se, izgleda, nerješivim problemom nametnuo i visok broj – ponavljača prvašića.

Kronični problem

Među učenicima razredne nastave uvjerljivo najviše padova zabilježeno je upravo u prvom razredu osnovne škole: privremeni podaci za proteklu školsku godinu govore da je početni razred obveznog školovanja palo 117 prvašića, a godinu dana ranije, u 2016./2017., bilo ih je ukupno 132.

To je problem koji godinama ne jenjava, pa je, primjerice, od 2010./2011. do 2017./2018. godine, pogledamo li podatke Državnog zavoda za statistiku i MZO-a, prvi razred osnovne škole palo gotovo 1200 prvašića (točnije, uzimajući u obzir privremene podatke za prošlu školsku godinu, njih 1165).

Premda će u većini škola učitelji s kojima smo razgovarali reći kako se uvijek iznenade kada čuju ove brojke jer se ni sami ne sjećaju kada su čuli da je netko 'rušio' učenika prvog razreda osnovne škole, podaci su neumoljivi. Ranijih godina često se kao problem nametao onaj vezan za školovanje djece Roma, osobito na području Međimurja, koji nisu bili dovoljno pripremljeni za ulazak u škole ili su često izostajali s nastave.

No, padovi prvašića, usmjerimo li se samo na proteklu školsku godinu, kako se može vidjeti iz podataka Ministarstva, zabilježeni su u gotovo svim hrvatskim županijama. Izuzetak su, zasad, samo Dalmacija, Zagorje i Lika – niti jedan prvašić ponavljač u prošloj godini, naime, prema podacima MZO-a, zasad nije evidentiran u četiri dalmatinske županije te Krapinsko-zagorskoj i Ličko-senjskoj županiji!

Pritisak roditelja

Učitelji posljednjih godina upozoravaju kako, osobito u manjim sredinama, škole, a katkada ni nadležni uredi, nemaju dovoljno stručnjaka, poput logopeda, psihologa, socijalnih pedagoga, edukatora rehabilitatora i sl. (a koji bi trebali biti članovi stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika prilikom upisa u prvi razred osnovne škole), pa se odluke o tome uglavnom donose na temelju mišljenja liječnika školske medicine.

Čak i kada liječnik za neko dijete sugerira odgodu upisa ili prilagođeni program, 'uskaču' roditelji koji inzistiraju da dijete krene u školu ili ne žele da bude stigmatizirano.

- U nas se vrlo rijetko dogodi da imamo prvašiće ponavljače. Zašto mogu pasti razred? Razlozi su različiti. Može se dogoditi da, primjerice, dijete ima govorne smetnje, da „ne čuje“, odnosno ne raspoznaje određene glasove, ili da se u matematičkom dijelu ne može snaći u odnosu brojeva, pa se javljaju velike poteškoće prilikom čitanja, izgovora i računanja, odnosno teško svladavaju gradivo u hrvatskom jeziku i matematici – kaže dugogodišnja učiteljica razredne nastave Irena Levačić iz OŠ "Ivanovec" u Međimurskoj županiji.

S druge strane, škole često nemaju dovoljno stručnih službi koje bi pomagale toj djeci. Učiteljica Levačić naglašava kako ne treba ignorirati ni činjenicu da danas roditelji rade takve poslove i smjene koje im ne dopuštaju da se uopće vide sa svojom djecom, a kamoli da im pomognu prilikom svladavanja gradiva.

Učitelji praktičari slažu se i kako dio ovog problema leži u činjenici da neka djeca dolaze emotivno nezrela u školu.

- Nisam dugo čula da je neki prvašić pao razred, ali ako se to dogodi, to i nije previše čudno. Moramo otvoreno reći da danas imamo u školama lažnu inkluziju, pri čemu ne mislim na inkluziju djece s intelektualnim teškoćama, nego emocionalno nezrele djece. U školu dolaze „bebe“, a roditelji rade pritisak da ih treba upisati. Međutim, ona su zaigrana, nemaju pažnje ni strpljenja pratiti nastavu. Nekako funkcioniraju prvi sat, drugi djelomično, na trećem je već kaos - kaže Veronkica Marija Cvjetković, učiteljica razredne nastave zagrebačke Osnovne škole „Bukovac“.

Hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo, najčešći su predmeti koji im zadaju probleme, a ne treba smetnuti s uma da prvašići danas moraju svladati ukupno osam predmeta (u satnici je još i sat razrednika).

Eksperimentalna škola

Učiteljica Cvjetković upozorava i kako brojna djeca u Hrvatskoj ne pohađaju vrtiće prije polaska u školu gdje bi se eventualne poteškoće mogle brže uočiti, pa i angažirati stručnjaci.

Hoće li se s ovim problemom znati nositi reforma školstva, tek treba vidjeti. Podsjetimo, u eksperimentalnim su školama kurikularnom reformom obuhvaćena i djeca u prvim razredima osnovnih škola, a jedna od novosti je, na primjer, da će pisana slova umjesto u prvom učiti u drugom razredu.

Škola se prilagođava djetetu

- Svaki put me zapanje informacije o tome da prvašići padaju razred, jer nemam s tim iskustva u našoj školi. Možda je problem u nedostatku sustavne procjene, odnosno provjere spremnosti djeteta za školu kao i neujednačene prakse po tom pitanju na razini cijele zemlje te nedostatku stručnih službi. S druge strane, djeca te dobi općenito su spremna za učenje. Ne možemo se ne zapitati je li naš sustav možda nefleksibilan, nije prilagođen djetetu. U Austriji, primjerice, nema odgode školovanja, očekuje se da se škola prilagodi djetetu – kaže Natalia Dujić, psihologinja zagrebačke OŠ Matije Gupca.

Zagreb prednjači

Prema privremenim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja za proteklu 2017./2018. školsku godinu, najviše je učenika palo prvi razred osnovne škole u Gradu Zagrebu (16), Virovitičko-podravskoj (14) te Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji (u svakoj po 13). Ponavljače prvašiće ima i Primorsko-goranska županija (11), Osječko-baranjska (8), Sisačko-moslavačka i Karlovačka po sedam, Istarska i Varaždinska po šest, Brodsko-posavska pet, Zagrebačka četiri, Bjelovarsko-bilogorska i Vukovarsko-srijemska po tri te Požeško-slavonska županija jednoga.

 

Naslovnica Hrvatska